CRODemoskop: Domoljubna koalicija u blagoj prednosti – Promocija Plus

20151004 Pomocija Plus RTL Crodemoskop koalicije

▪ HDZ-ova koalicija desnog centra u prednosti pred SDP-ovom lijevo-liberalnom koalicijom
▪ K. Grabar Kitarović na vrhu ljestvice odabira najpozitivnijih domaćih političara, Milanović drugi
▪ Karamarko i Milanović na vrhu ljestvice s najnegativnijim doživljajem među domaćim političarima
▪ Izbjeglička drama na jugu i jugoistoku Europe koja se odvija i u našoj zemlji – najznačajniji događaj u rujnu

Komentar Krešimira Macana na Crodemoskop za Politika Plus :Milanović u dojmu jači od Karamarka što mu nosi rast, Petrov moguće iznenađenje

Kliknite na IZBORI ili IZBORNA ISTRAŽIVANJA za najnovije tekstove o izborima na manjgura.hr.

U analizi rezultata ovomjesečnih istraživanja CroDemoskop treba imati na umu sljedeće sadržaje, odnosno obilježja okruženja (kontekstualizacija istraživanja):
a) Nalazi iz istraživanja pokazuju raspoloženje biračkog tijela u razdoblju provođenja istraživanja (30. rujna do 3. listopada)
b) Nalazi utvrđuju biračke preferencije na razini izlaznosti od 53-58%, uz dozvoljenu statističku (standardnu) grešku od ±2,7%
c) Istraživanje je provedeno po principu „cijela Hrvatska jedna izborna jedinica“
d) Visoka razina mobilizacije biračkog tijela dviju glavnih političkih stranaka (HDZ i SDP), ali i sve očitija polarizacija u društvu

“Prošlomjesečno istraživanje CRO Demoskop je izazvalo brojne političke, ali i novinarske reakcije (u tekstovima i na društvenim mrežama). Upravo zato, uz uobičajenu obavijest koja sadržava kratku analizu rezultata istraživanja, u nastavku se nalazi i kratko dodatno pojašnjenje našeg istraživačkog modela”, priopćili su iz Promocije Plus. “Ono je nastalo iz spoznaje kako je vrlo malom broju novinara i komentatora, od kojih neki traže od DSV-a zabranu predizbornih istraživanja, potrebno dati nekoliko korisnih informacija. Naravno, onaj drugi dio „analiza“ koje dolaze iz političkih tabora su svojevrsni predizborni folklor na kojeg se u ovom slučaju ne osvrćemo”, stoji u obavijesti agencije Promocija Plus.

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 30. rujna i 3. listopada, pokazuje nastavak blagog trenda smanjenja prednosti HDZ-ove desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP-ovu lijevo liberalnu koaliciju. Ovaj je trend smanjenja prednosti započeo prije pola godine kad je razlika između koalicija bila veća od 6 postotnih bodova, da bi u ovomjesečnom istraživanju ona pala na 1 postotni poen.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-58%), na ljestvici preferencija izbornih lista (poznatih u trenutku provođenja istraživanja) HDZ-ova Domoljubna koalicija bi dobila 32,9 posto glasova (prema 32,8% iz rujna). U odnosu na prošlogodišnji listopad (kada je sastav koalicija bio nepotpun u odnosu na sadašnje stanje) vodeća oporbena koalicijska lista bilježi rast izbora od 2,4 postotna poena (u listopadu 2014. godine Domoljubna koalicija je bilježila izbor od 30,5%). S druge strane, dosadašnja vladajuća koalicija okupljena oko SDP-a, bilježi izbor od 31,9 posto (prema 31,1% prije mjesec dana, odnosno 23,2% u istom mjesecu prošle godine). Tako je u posljednjih mjesec dana HDZ-ova koalicija ostala gotovo na istoj razini podrške (+0,1 postotni poen), dok je podrška SDP-ovoj koaliciji (ovaj mjesec bez IDS-a) porasla za 0,8 postotnih poena.

20151004 Pomocija Plus RTL Crodemoskop stranke

Na trećem je mjestu, po prvi put od početka mjerenja, Most nezavisnih lista mladog metkovskog gradonačelnika Bože Petrova s izborom od 4,7 posto (prije mjesec dana 3,4%). Ujedno je ova lista i najveći ovomjesečni dobitnik (ako se promatra porast izborne podrške u odnosu na prethodni mjesec). Dalje slijede stranačka lista Oraha na četvrtom mjestu s 4,4% izbora (isto kao i prije mjesec dana), dok je lista Živog zida peta s 3,4 posto podrške (u odnosu na rujanskih 4%). Slijedi stranačka lista HDSSB-a s izborom od 2 posto, koalicija Naprijed Hrvatska-Reformisti i koalicija okupljena oko Stranke Milana Bandića (obje po 1,6 posto). Iznad 1 posto su i dvije novije koalicije: IDS-PGS (1,4 posto) i HSP-HKS (1,2 posto). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,1 posto, uz 13,9 posto neodlučnih.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,7 posto (prema 29,2% iz rujna). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 9,9 posto (prema 7,5 posto iz rujna), dok je Josip Leko sada na trećem mjestu s izborom od 9,7 posto (prije mjesec dana 10,6%). Na četvrtom je mjestu Boris Lalovac s 5,6 posto izbora, a slijedi Božo Petrov s 3,2 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Ivo Josipović s izborom od 3,1 posto, Milan Bandić (2,8%), Mirela Holy (2,7%), Tomislav Karamarko (2,6%) i Ranko Ostojić (1,5%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33%) i Zoran Milanović (28,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,7%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 6 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (2,8%), Vesna Pusić (1,3%), Kolinda Grabar Kitarović (1,2%), Ivo Josipović (1,0%), Gordan Jandroković (0,9%) i Nadan Vidošević (0,6%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: veliki izbjeglički val na jugu i jugoistoku Europe koji prelazi preko teritorija naše zemlje, što je najvažnija tema i događaj za 67,7 posto hrvatskih građana/građanki. Ovo je ujedno i najveći izbor za temu mjeseca od početka provođenja istraživanja (odnosno od siječnja 2004. godine). Slijede dvije teme s izborom od 5 do 10 posto: Odluka Vrhovnog suda o poništenju presude i ponovnom suđenju I. Sanaderu i HDZ-u u slučaju Fimi media (8,8 posto) i štrajk nastavnika i učitelja (6,5 posto). Slijede tri teme s izborom između 3 i 5 posto: Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u eure (4,2%), gospodarska kriza u zemlji (3,1%), sukob sa Srbijom i Mađarskom u vezi izbjegličkih koridora i blokada granice sa Srbijom (3,0%). Oko 2 posto izbora za temu mjeseca su zabilježile dvije teme: blagi gospodarski oporavak zemlje (2,5%) i raspuštanje Sabora, predizborne aktivnosti i žestoka predizborna kampanja ( 2,4%). Ostale su teme s izborom do 1 posto.

Vlada RH je u posljednjem mjesečnom istraživanju zadržala sličnu prošlomjesečnu razinu potpore za svoj rad koja ovaj mjesec iznosi 42,5 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 41 posto). Vladinu politiku ne podržava 45 posto građana (prema 45,1% iz rujna), uz sadašnjih 12,5 posto neodlučnih. Analizom rezultata iz mjesečnih istraživanja a koji se odnose na potporu politici Vlade RH vidljivo je kako je Vlada na valu nekoliko proizbornih odluka i mjera (neki bi rekli i populističkih), potpomognuto s blagim oporavkom gospodarstva i izlaskom iz recesije nakon punih 6 godina, povećala podršku za svoj rad. U promatranom je mandatu najniža razina potpore za rad Vlade iznosila svega 20 posto što je izmjereno u studenom 2014. godine, odnosno neposredno pred predsjedničke izbore (a što se dijelom onda odrazilo i na rezultate tih izbora). Od prošlogodišnjeg studenog potpora Vladi za njezin rad je udvostručena, pri čemu je značajniji skok te potpore zabilježen u mjesecima kad je zamrznut tečaj švicarskog franka (veljača), kad je raskinut Sporazum o arbitraži granice sa Slovenijom (kolovoz), te utvrđena odluka o konverziji kredita u “švicarcima” (rujan).

Govoreći školskim rječnikom, Vlada RH je za svoj rad ovaj mjesec dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,49 iz rujna. Ovo je ujedno listopad s najvišom ocjenom u četiri godine mandata (u listopadu 2012. iznosila je 2,40; u listopadu 2013. bila je 2,21; u lanjskom listopadu svega 2,03). Najvišu oscjenu Vlada bilježi među glasačima stranaka dosadašnje koalicije (HNS 3,57; SDP 3,41; IDS 3,00), a najslabiju među glasačima HSP AS (1,80) i HDZ-a (1,79).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,41 prema 3,46 iz rujna. Najbolju ocjenu dali su glasači HDZ-a (4,52) i HSP AS (3,67), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima Hrvatskih laburista (2,50) i Reformista (2,75).
Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad u posljednjem mjesečnom istraživanju bilježi ocjenu od 2,40 (prema prošlomjesečnih 2,42). Najviše su ocjene za rad Sabora dali glasači tri stranke: SDP (2,94), HNS (2,92) i HSS (2,90).

*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g. Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Kliknite na izborna istraživanja/izborne ankete kako bi potražili više tekstova na temu istraživanja na manjgura.hr.

Dodatak uz obavijest – detaljno o metodologiji istraživanja

Kako je naše posljednje istraživanje (CRO Demoskop za rujan 2015. godine) izazvalo poprilični interes (pa i kroz novinarske tekstove, uvodnike, rasprave na društvenim mrežama), koristim priliku dati nekoliko korisnih infromacija o ovom istraživačkom projektu, dovesti ga u vezu s nekim relevantim svjetskim iskustvima, te podsjetiti na njegovu preciznost u posljednja dva izborna ciklusa u izborima za Hrvatski sabor. Naravno, u ovom kratkom osvrtu neće biti riječi o neobičnoj novinarskoj figuri s „tetkama koje prate izborne kampanje“, već isključivo o meritumu stvari: istraživanju predizbornih preferencija na jednoj izbornoj jedinici (a ne na 10).
CRO Demoskop je istraživački projekt započet još u siječnju 2004. godine. I tako iz mjeseca u mjesec skoro punih dvanaest godina. Rezultate tog istraživanja koristile su i koriste brojne domaće i inozemne medijske kuće, političke stranke i političke institucije. Naravno, u tih je dvanaest godina bilo i različitih političkih kvalifikacija ovog istraživanja, ali to nije predmet ovog osvrta.
Istraživanje se telefonski provodi na 1.300 ispitanika iz cijele zemlje, uz stratifikaciju po regijama (šest istraživačkih regija: Istočna; Središnja; Sjeverozapadna Hrvatska; Sjevernojadranska, Dalmacija i Zagreb s okolicom), te uz važne socio-demografske kriterije stratifikacije temeljene na popisu stanovništva (veličini naselja, dob, spol i obrazovanje). Projekt financiraju različite političke stranke (lijeve i desne), kao i dio hrvatskih medija. Znači, ne jedna stranka i ne samo jedan medij. Provodi se početkom svakog mjeseca na istoj veličini uzorka, na istim pitanjima i na isti način: slučajnim odabirom hrvatskih punoljetnih građana s pravom glasa, i to na principu “cijela Hrvatska jedna izborna jedinica”.

Ovaj je istraživački model primjenjen i u izbornim ciklusima 2007. i 2011. godine, a rezultati istraživanja objavljivani u hrvatskim medijima. Znači, u godinama kada su izbori u našoj zemlji provođeni u 10 izbornih jedinica kao što se provode i predstojeći. A što je tada pokazivao taj naš istraživački model i njegovi rezultati u posljednjem istraživanju pred izbore u ove dvije izborne godine vidi se iz nekoliko sljedećih brojki.

Najprije za 2007. godinu. Naše istraživanje je HDZ-u tri tjedna prije izbora pokazivalo 30,8% podrške, dok je u izborima ova lista u deset izbornih jedinica dobila 33,5% (zbroj palih glasova za HDZ u deset izbornih jedinica u RH). Gubitnik izbora u 2007. godine SDP je na izborima dobio 32,5% glasova, a u našem istraživanju 31,5%. Drugim riječima, zbroj greške za ove dvije stranke u našem istraživanju u odnosu na rezultate izbora na 10 izbornih jedinica u RH bio je manji od 4 postotna poena (u istraživanju provedenom 2. i 3. studenog, a izbori su bili 25.11.2007.).

Evo i primjera iz 2011. kada je istraživanje provedeno u zadnjem tjednu kampanje (29.i 30.11.2011.). HDZ-ova koalicija je u našem istraživanju imala podršku od 22,3%, dok je na izborima zabilježila podršku od 23,5% (zbroj palih glasova u svih 10 izbornih jedinica). Te je godine Kukuriku koalicija na izborima osvojila 41,1% glasova (u deset izbornih jedinica), dok je naše istraživanje pokazivalo 42,4% podrške. Drugim riječima, zbroj greške za ove dvije liste bila je 2,5 postotna poena.

Važno je još jednom ponoviti kako su i ova dva spomenuta predizborna istraživanja (2007. i 2011. godine) provedena na isti način kako i sada provodimo ova istraživanje: po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. Znači, ne radi se o nikakvom manipuliranju s jednom izbornom jedinicom, odnosno lažnim istraživanjima koja su priređena da zbune „tetke“ (uz dužno poštovanje prema svim tetkama, koristim ovu sintagmu samo kao posuđenicu iz teksta jedne novinarke koja je u svom tekstu nesretno ili nespretno upotrijebila svoju „tetku“ kao metaforu pokušavajući slikovito dočarati manipulativni karakter CRO Demoskopa).

Kada američki mediji objavljuju rezultate istraživanja o preferencijama kandidata za predsjednika ove svjetske velesile (koja ima poprilično veće biračko tijelo od onog koje imamo u našoj zemlji) oni koriste rezultate istraživanja koje se u toj velikoj i višemilijunskoj zemlji provode na uzorku koji se najčešće kreće između 1.600 do 2.300 ispitanika. Znači, rezultati koje objavi CBS, NBC, New York Times ili netko drugi, a koje onda prenose naši mediji, ne provode se u pedeset saveznih država zasebno za svaku od njih. I onda kad te postotke objavljuje recimo naš Novi list, ne napiše u objašnjenu tih rezultata da se radi o istraživanju koje nije provedeno u 50 izbornih jedinica (saveznih država, ne dajući objašnjenje o broju elektorskih glasova po saveznoj državi), već na onom za „tetku“ nerazumljivom principu „cijela zemlja jedna izborna jedinica“.

Ili, kada se u Ujedinjenom kraljevstvu provode ispitivanja izbornih preferencija, ona se ne provode u 650 izbornih okruga (koliko ih ima u toj zemlji) već po principu “cijelo Kraljevstvo jedna izborna jedinica”. Ovim se istraživanjima, kako u USA, tako i u UK, Francuskoj, Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj parlamentarnoj demokraciji, pokazuju trenutni odnos snaga na političkoj sceni, odnosno trendovi u preferencijama političkih stranaka i/ili kandidata. Ti istraživački modeli nisu usmjereni na predviđanje(ili “pogađanje”) rezultata, već isključivo govore o trenutnom izbornom potencijalu izbornih takmaca.

Kad se govori o istraživanju po izbornim jedinicama u našoj zemlji, takva su istraživanja redovito provođena i provode se pred svake izbore za Hrvatski sabor. Njih se provodi kako za neke političke stranke, tako i za medije. Pri tom je zgodno znati kako su ovakva istraživanja znatno rijeđa i to zbog dva važna razloga: ona su znatno skuplja i zahtjevaju puno više vremena od istraživanja koja se kod nas provode na isti način kao spomenuta u USA, UK, Francuskoj, Njemačkoj… Ovakva se istraživanja po izbornim jedinicama u hrvatskom slučaju provode na uzorku od najmanje 800 ispitanika, a onda se pali glasovi za pojedinu listu preračunavaju u mandate. Kako je izborni prag relativno visok, a u preračunavanja glasova u mandate koristi se D’Hondtov model (koji je uz tako visok prag prilično nepravedan), korisno je u interpretaciji rezultata govoriti o dvije skupine mandata: sigurni (koje ne može “otkinuti” model preračunavanja glasova u mandate) i granični (koje bi neke liste mogle dobiti ili izgubiti zbog takvih izbornih pravila, uz uvažavanje standardne /statističke greške).

Za kraj, koristim ovu priliku najaviti skoro započinjanje objave rezultata našeg istraživanja po izbornim jedinicama, a koje provodimo za neke nacionalne medije. O tim će rezultatima i mandatima uskoro krenuti objave od strane naručitelja.

Promocija plus, Zagreb – Kruge 48, Tel. 01/ 63 10 404; fax 63 10 414 www.promocija-plus.com

Tags: , , , , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž