CRODemoskop: Dvostranačje još uvijek nije ozbiljnije ugroženo

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ovog mjeseca, pokazuje blagi trend smanjenja izborne potpore dvije najveće hrvatske stranke te postupno povećanje potpore novim strankama i listama. Unatoč tome i dalje je vidljiva bipolarizacija političke scene koju do sada nisu ugrozile postojeće stranke, ali još uvijek niti nove inicijative i stranke (Hrvatska zora, Orah, Nacionalni forum, lista Milana Bandića). Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji na pola puta uzmeđu dva izborna ciklusa redovnih parlamentarnih izbora.

milanovic

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom ove godine bilježi izbor od 23,4 posto (prema prošlomjesečnih 23,9%). Ovoj vrlo niskoj izbornoj potpori SDP-a doprinijeli su loši rezultati rada njihove Vlade, ali i sve češće afere istaknutijih članova stranke. Ovo slabljenje izborne potpore glavnom konkurentu slaba je utjeha čelnicima HDZ-a koji nikako da preuzme vodstvo na ljestvici preferencije stranaka, te ovaj mjesec bilježi izbor od 20,5 posto (20,8% prije mjesec dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze samo Hrvatski laburisti s izborom od 6,8 posto (prema 6,9 posto iz siječnja), dok je HNS u ovomjesečnom istraživanju najveći gubitnik potpore koja je sa siječanjskih 4,9 posto otklizala na 4 posto. Tako je isključivanje nekadašnjeg predsjednika stranke, odnosno način njegovog izbacivanja i komunikacija koja je slijedila, naškodila izboru stranke. Po prvi put je Nacionalni forum Nikice Gabrića, sada i kao stranka, na petom mjestu s 3,7 posto izbora (prema prošlomjesečnih 2,4 posto). Slijedi Orah Mirele Holy s 2,9% (prema 2,5% iz siječnja). Od novih stranaka najslabije u ovom trenutku prolazi Hrvatska zora Milana Kujundžića koja je sa svega 0,5% u kategoriji “ostalih” (stranke i liste s izborom ispod 1 posto). Na ljestvisi s rejtingom stranaka s izborom od 1 do 2,7 posto su: HSS (2,7%), HSP AS (2,2%), HDSSB (2,1%), HSP (1,7%), NL Milana Bandića (1,6%), Hrast (1,4%), HSU (1,2%), HSLS (1,2%), IDS (1,1%) i NL Ivana Grubišića (1,0%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 1,5 posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (20,8%).

U sedam dosadašnjih mjesečnih istraživanja u kojima je utvrđivana i preferencija koalicija, aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) bilježi prednost u odnosu na koaliciju desnog centra koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS). U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9% koalicije lijevog centra prema 26,4% koalicije desnog centra), da bi se u naredna tri mjeseca ta prednost lagano topila (u rujnu 6,1; u listopadu 5,7; a u studenom 3,6 postotnih poena). Prosinac je označio okretanje ovog trenda kad je prednost lijeve koalicije povećana na 5,3 postotnih poena (28,9% prema 23,6%), da bi se početkom siječnja ona ponovo blago spustila na 4,8 postotnih poena (29,1% prema 24,2%), dok ona ovaj mjesec iznosi 4,6 postotnih poena (28,0% prema 23,4%). Bit će zanimljivo pratiti u narednim mjesecima trendove novih stranaka, ali i novog Saveza za Hrvatsku koji je osnovan nakon provođenja ovomjesečnog istraživanja i nije obuhvaćen ovim rezultatima.

Predsjednik Josipović je i u posljednjoj godinu svog prvog mandata najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 35,6% (prošli mjesec 38,8%). Unatoč ovomjesečnom padu izbora, nastavljena je Josipovićeva dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 8,9% (u odnosu na prošlomjesečnih 12,5%). Tako je afera “pomoćnik” očito imala negativni utjecaj na percepciju ministra financija. Sada je Mirela Holy treći izbor građana s 4,2% (prema 3% iz siječnja). Premijer Milanović je ovaj mjesec četvrti s izborom od 3,8% (u siječnju 3,7%), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 1,8% izbora na osmom mjestu. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Milan Bandić (3,6%), Dragutin Lesar (3,3%), Ruža Tomašić (2,6%), Vesna Pusić (1,7%) i Jadranka Kosor (1,6%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara više od godinu dana u nizu drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,8 posto izbora (prema 31,2% iz siječnja). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 25,8 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 25,1%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,5%). Slavko Linić s izborom od 7,7 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 6,4%). Suđenja bivšem premijeru Sanaderu za različite afere i dalje ga drži visoko na ljestvici najnegativnijih hrvatskih političara (3,7%). S druge strane, Čačićevi zatvorski dani i politički događaji vezanih uz njega, drže visoko na ljestvici i nekadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade i bivšeg člana i čelnika HNS-a (1,5%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Željko Jovanović (2%), Nadan Vidošević (1,9%), Vesna Pusić (0,8%) i Marina Lovrić Merzel (0,5%).

Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 58,5 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 74,7% građana/ki (prema 78,1% iz siječnja), dok je negativan za 16,1% (prije mjesec dana 14,7%). Zoran Milanović je pozitivan za 31,9% ispitanika/ca (u siječnju 36,3%), a negativan za 59,3% (u siječnju 54,7%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 27,5 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je za 16,2% građana/ki (18% u siječnju), dok je za njih 74,8% negativan (u siječnju 72,8%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 58,6 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 45,5 posto građana/ki (u siječnju 51,8%), a negativna za 43 posto (u siječnju 36,9%). Gospođa Pusić bilježi netto pozitivan doživljaj od 2,5 postotnih poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 57,1% građana/ki, dok je za njih 23,7% negativan. Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 33,4 postotnih poena. Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za Josipa Leku (netto pozitivan 29,5 postotnih poena), Branko Hrg (0,5), dok Ruža Tomašić bilježi negativni netto doživljaj od 8,5 postotnih poena.  

U posljednjem istraživanju gospodarska kriza u zemlji najvažnija je tema izproteklog mjeseca za 28,9 posto hrvatskih građana. Slijedi afera “pomoćnik” s izborom od 21,1%, dok je još samo jedan događaj zabilježio nešto češći izbor za događaj mjeseca – izručenje Josipa Perkovića s 18,2% izbora. Slijede tri događaja s izborom oko 5 posto: Hrvatski nastup na Europskom rukometnom prvenstvu (5,3%), isključenje Čačića iz HNS-a (5,0%), te tek započeta potencijalna afera županice Lovrić Merzel (4,7%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor rijeđe od 3,5 posto.

Vlada RH u svom dvadeset i petom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 29,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 34,6%), dok vladinu politiku ne podržava 56,4 posto građana (prema 52,5% iz siječnja) uz 14,3 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila mršavu dvojku (2,1). Predsjednik republike je ocjenjen s tankom četvorkom (3,54), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,08).   

Tags: , , , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž