CRO-demoskop: HDZ i desna koalicija na vrhu ljestvice

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 31. srpnja i 3. kolvooza, pokazuje nastavak blagog trenda smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju. Ovaj je trend smanjenja prednosti započeo prije četiri mjeseca kad je razlika između koalicija bila veća od 6 postotnih bodova, da bi u ovomjesečnom istraživanju ona pala na 2,5 postotna boda.

19624830372_6830df8b3b_o

Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) prelaze izborni prag: Orah i Živi zid. Pri tom je vidljiv “zamor” izborne podrške obiju stranaka, a sličan se zaključak o “zamoru” uočava i za dvije “mlađe” liste (Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska), samo na nešto nižoj razini. To su ujedno i glavni nalazi ovomjesečnog redovitog istraživanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 31,3 posto glasova (prema 30,4% iz srpnja). U odnosu na prošlogodišnji kolovozj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 7 postotnih bodova (u kolovozu 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 24,3%). S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, bilježi izbor od 26,6 posto (prema 25,5% prije mjesec dana, odnosno 20,3% u istom mjesecu prošle godine). Zanimljivo je da su obje stranke u posljednjih mjesec dana povećale svoj rejting (SDP za 1,1, a HDZ za 0,9 postotnih bodova). Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizu). Uglavnom, Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,1 posto (5,2% prije mjesec dana, a najviši je rejting zabilježen u studenom 2014. godine kad je iznosio 16,8%), dok je Živi zid s izborom od 4,8 posto (u srpnju 4,4%) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2%), da bi se u posljednjih šest mjesečnih istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 9,9%). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, bez jednog nositelja liste za sve izborne jedinice, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). Sasvim je drugačija situacija sa strankama koje su na nacionalnoj razini daleko od izbornog praga, ali imaju koncentraciju izborne potpore u jednoj regiji (odnosno jednoj izbornoj jedinici, poput HDSSB-a u IV. i V. izbornoj jedinici, odnosno IDS u VIII.).

Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Orah i Živi zid) slijede dvije stranke s izbornom podrškom od oko 2 posto. HSS je peti s izborom od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,3%), a slijedi HNS s izborom od 2,2 posto (prije mjesec dana 2,3%). Sljedeću skupinu sačinjavaju stranke s izborom manjim od 2 posto: HDSSB (1,7%), Most nezavisnih lista (1,7%), Stranka Milana Bandića (1,7%), Hrvatski laburisti (1,2%), IDS (1,2%), HSP AS (1,0%), HSU (1,0%), HSP (0,9%), NS Reformisti (0,9%), Naprijed Hrvatska (0,9%), HSLS (0,9%) i HKS ( 0,6%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 0,7 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija (HDZ-ova s potpisanim Sporazumom, a SDP-ova bez sporazuma a u kojoj je zasada IDS, ali od ovog mjeseca i Laburisti), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih četiri mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto (prema 30,7% iz srpnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 30,1 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 28,3%). Ako se promatra prednost desne koalicije u ovoj godini koju je bilježila u odnosu na onu lijevog centra, ona je bila najveća u siječnju ove godine kad je iznosila 7,1 postotnih bodova, odnosno u vrijeme izborne kampanja za predsjedničke izbore. Ta izborna podrška iz siječnja, odnosno prednost u odnosu na lijevu koaliciju, može biti koristan pokazatelj mobilizacijske snage HDZ-a, koju treba uzeti u obzir u svim predviđanjima mogućih izbornih ishoda. Ta se mobilizacijska snaga ne može izmjeriti standardnim istraživanjem javnog mnijenja, ali se u politološkim analizama mora uzeti u obzir kad se govori o elementima izbornog procesa. Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista Živog zida na trećem mjestu s 5,7 posto izbora (prema 5,3% prije mjesec dana), dok je lista Oraha četvrta s 5,4 posto izbora (u srpnju 5,7%). Stranka Milana Bandića na ovoj ljestvici bilježi izbor od 2,4 posto (u srpnju 2,7%), a slijede HDSSB (2,2%), Most nezavisnih lista (1,8%), Naprijed Hrvatska (1,2%), NS Reformisti (1%), HKS (0,9%) i HSP (0,9%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,2 posto, uz 13,5 posto neodlučnih.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,2 posto (prema 28,4% iz srpnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,8 posto (prije mjesec dana 10,5%). Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,4 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,5 posto. Mirela Holy je peta s 4,8 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,1 posto, Tonino Picula 2,4 posto, Milan Bandić 2,2 posto i Božo Petrov 1,6 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,6%) i Zoran Milanović (30,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,6%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,7%), Milorad Pupovac (1,1%), Radimir Čačić (0,8%), Nenad Stazić (0,7%), Tihomir Jakovina (0,7%), Kolinda Grabar Kitarović (0,7%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: raskidanje Sporazuma o arbitraži granice sa Slovenijom što je najvažniji događaj za 42,6 posto hrvatskih građana/građanki. Slijede tri teme s izborom između 5 i 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (7,6%), gospodarska kriza u zemlji (7,5%) i pripreme za obilježavanje 20. obljetnice Oluje (6,7%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 3 i 5 posto: požari na Jadranu s 4,2%, dobra turistička sezona s 4,1%, ukidanje presude Ivi Sanaderu za slučaj INA i Hypo s 3,7% i pozitivni trendovi u hrvatskom gospodarstvu s 3,7%. Šest je tema zaslužilo izbor hrvatskih građanki i građana u rasponu između 1 i 3 posto: događaji i stanje u Grčkoj (2,8%), pritvor u Remetincu braće Mamić i puštanje uz jamčevinu (2,7%), prosvjedi branitelja u Savskoj i zastoj u pregovorima s Vladom (2,3%), UEFA-ina kazna za skandal sa svastikom na Poljudu (1,7%) i odluka Vlade da Imunološki zavod ostane u vlasništvu države (1,9%). Ostale su teme s izborom do 1 posto.

Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluke o raskidanju arbitražnog sporazuma, značajno povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 36,3 posto na sadašnjih 41,4 posto), dok vladinu politiku ne podržava 44,9 posto građana (prema 49,6% iz srpnja), uz sadašnjih 13,7 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,31 iz srpnja. Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjih tri godine (još od srpnja 2012. godine kad je isto iznosila 2,52). Predsjednica republike je za svoj rad dobil

a vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,43 iz srpnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zabilježilo veliki rast ocjene za svoj rad i to na valu sazivanja izvanredne sjednice radi odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,40 (prema prošlomjesečnih 2,17).

Tags: , , , , , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž