CRO-Demoskop: HDZ i desna koalicija povećavaju prednost ispred SDP-a i lijeve koalicije

karamarkoRedovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 1. i 3. rujna, pokazuje zaustavljanje trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremeno povećanje prednosti HDZ-a na ljestvici stranačkih izbornih preferencija. Od ostalih stranaka vidljiviji rast je zabilježio samo ORaH Mirele Holy, dok Hrvatski laburisti i dalje proživljavaju duboku krizu izborne podrške. U prvom mjerenju rejtinga Čačićevi Reformisti trostruko su slabiji od njegove bivše stranke. Ovo su glavni nalazi redovitog mjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ je zadržao vrh ljestvice, a ispred SDP-a, Oraha i Hrvatskih laburista. Tako HDZ početkom rujna  bilježi izbor od 25,1 posto (prema 24,5 posto iz kolovoza, ali i 22 posto iz  prošlogodišnjeg rujna). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom  od 20,9 posto (prema 20,3 posto prije mjesec dana, odnosno 25,1 posto prije  godinu dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još  samo Orah, stranka Mirele Holy koja se učvrstila na trećem mjestu (ovaj put s izborom od 13,9 posto prema 13,6% iz kolovoza). Tako je Orah sve čvršći alternativni izbor razočaranih birača s lijevog spektra čime su oduzeli značajan dio birača SDP-u, ali i ugrozili Laburiste koji su donedavno bili glavni sakupljači protestnih glasova. HNS u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2,8 posto (2,9% iz kolovoza), a slijedi HSS s 2,6 posto. Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među “ostalima” još su: HDSSB (2,4%), Hrast (2,2%), NL Milana Bandića (2,1%), HSP Ante Starčević (2,0%), Hrvatska zora (1,8%), HSP (1,7%), IDS (1,1%), HSLS (1,0%), Narodna stranka Reformisti (0,7%), NL Ivana Grubišića (0,7%), HSU (0,7%) i Nacionalni forum (0,4%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7%. Veliki je udio i neodlučnih birača (13,2 posto).

Na ljestvici s preferencijama koalicija stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 30,5 posto (prema 28,8 posto iz kolovoza), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 24,9 posto na drugom mjestu (u kolovozu 24,1%). Slijede stranačka lista Orah (15,4%), dok Savez za Hrvatsku s izborom od 6,3 posto drži četvrto mjesto. Hrvatski laburisti su i na ovoj ljestvici s vidljivim zaostatkom u odnosu na glavne liste i sa 2,8 % izbora drži peto mjesto.

Predsjednik Josipović je i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 32,5% (prošli mjesec 31,2%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 11,2 posto (u kolovozu 11,1%). Kolinda Grabar Kitarović, s izborom od 10,1 posto, treći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji (prošli mjese 8,4%). Slijede Milan Bandić s izborom od 4,3% i Tonino Picula s 3,8%. Tomislav Karamarko i Zoran Milanović su na sedmom, odnosno osmom mjestu s izborom od od 1,9 i 1,8 posto. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Ruža Tomašić (2,1%), Andrej Plenković (1,7%), te Dragutin Lesar i Vesna Pusić (oboje po 1,0% izbora).

zoran-milanovic-205Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara treći mjesec zaredom drži Zoran Milanović, koji je nakon dugog perioda svojevrsne dominacije s tog mjesta potisnuo političkog rivala Tomislava Karamarka. Premijer i predsjednik stožerne stranke aktualne Vlade Z. Milanović najnegativniji je hrvatski političar za 33,4 posto hrvatskih građana (prošli mjesec 33,5%). Tomislav Karamarko je drugi s ovomjesečnih 31 posto izbora (prema 30,8% iz kolovoza). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 10,7%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (4,1%), Ivo Josipović (2,4%), Slavko Linić (  1,8%), Marina Lovrić Merzel (1,6%), Nadan Vidošević (1,6%), Radimir Čačić (0,9%) i Vesna Pusić (0,8%).

 Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj  hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na  pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome  za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Predsjednik  Josipović je pozitivan za 71,2% građana/ki (prema 73,1% iz kolovoza), dok je  negativan za 20,2% (prije mjesec dana 17,5%). Zoran Milanović je pozitivan za  22,7% ispitanika/ca (u kolovozu 21,5%), a negativan za 68% (u kolovozu 71%).  Tomislav Karamarko pozitivan je za 21,3% građana/ki (22,1% u kolovozu), dok  je za njih 62,8% negativan (u kolovozu 66,7%). Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 36,3 posto građana/ki (u kolovozu 35,5%), a negativna za 49,1 posto (u kolovozu 50,4%). Mirela Holy pozitivna je za 70,4 posto građana/ki (72,4% u kolovozu), a negativna za 15,8 posto (16,5% u kolovozu). Predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko je pozitivan za 55,4% građana/ki, a za 19% negativan. Branko Hrg je pozitivan za 24,5%, a negativan za 20,8% hrvatskih građana/ki. Ruža Tomašić je pozitivna za 41,9%, a negativna za 43,4% građana/ki. HDZ-ova kandidatkinja za hrvatsku predsjednicu Kolinde Grabar Kitarović pozitivna je za 59,6 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 59,8%), dok je za njih 21,9 posto negativna (14,3% u kolovozu).

U posljednjem istraživanju gospodarski problemi su najvažnija tema iz proteklog mjeseca za 29,6 posto hrvatskih građana/ki. Slijedi eskalacija sukoba u Ukrajini što je izbor 14,3 posto hrvatskih građana/ki, dok su vremenske neprilike u zemlji najvažnija tema iz kolovoza za njih 12,8 posto. Početak obnove u poplavama stradaloj županjskoj Posavini je najvažnija tema za 11,4 posto ispitanika/ca, a slijedi pad vojnog aviona (MIG 21) s izborom od 4,9 posto. Značajniji je izbor za događaj/temu mjeseca zauzela rasprava o promjenama u porezu na dohodak (4%), sportski uspjesi atletičarki Perković i Šimić na Europskom prvenstvu (3,5%), novi sukobi između Vlade i MOL-a oko INA-e (3,1%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 3 posto.

Vlada RH u svom trideset i drugom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 21,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 20,3%), dok vladinu politiku ne podržava 66,5 posto građana (prema 65,2 iz kolovoza) uz 12,2 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,0. Predsjednik republike je ocjenjen s 3,41, dok je najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj rad dobilo 2,07.

 

Tags: , , , , , , , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž