CRO Demoskop: Hrvatsku Vladu ne podržava čak 45,5 posto građana

▪ Blagi pad podrške SDP-u, uz lagani rast HDZ-a, Laburisti treća stranka, HNS blizo praga
▪ Prednost SDP-ove pred HDZ-ovom koalicijom
▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Linić je drugi, Bandić ispred nekadašnjeg stranačkog šefa Milanovića a Karamarko na sedmom mjestu
▪ Karamarko najnegativniji političar u zemlji, a slijedi ga premijer Milanović  
▪ Događaji u Vukovaru najvažnija tema u posljednjih mjesec dana, čest izbor je gospodrska kriza i fiskalizacija na tržnicama

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno između drugog i četvrtog rujna, pokazuje polagani gubitak pozitivnog učinka hrvatskog ulaska u EU kako na percepciju rada Vlade tako i na preferencije stranaka aktualne vladajuće koalicije. Tako se može reći da se dvomjesečni “europski poguranac” iz srpnja i kolvoza polagao okrenuo u političku jesen.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a,  Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom rujna bilježi izbor od 25,3 posto (prema prošlomjesečnih 25,4%). HDZ bilježi porast izbora još od izbora za Europski parlament, što je nastavljeno i u razdoblju lokalnih izbora ali i evo tri uzastopna mjeseca nakon drugog kruga kad je potpora dosegla 22 posto izbora (prema 21,8 posto iz kolovoza). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 6,9 posto (isto kao i u kolovozu). HNS je nakon prošlomjesečnih 5,1% ovaj mjesec blago pao i sad bilježi izbor od 4,9%. HSS je peti s izborom od 3,1 posto (u kolovozu 2,9%), a slijedi HDSSB s 2,4%, HSP dr. Ante Starčević s 2,1%. “Obični” HSP je na 1,8% izborne podrške. Četiri su stranke zabilježile izbor od 1,3% (Hrast, HSLS, IDS i NL Ivana Grubišića). Dvije su umirovljeničke stranke na začelju ljestvice (HSU 1,1% i BUZ 0,9%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 1,9 posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (22,6%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupne populacije).
Nakon prošlomjesečnog ispitivanja preferencija koalicija (aktualna SDP-ova koalicija; desna koalicija HDZ-HSS-HSP AS) i ovomjesečno istraživanje potvrđuje prednost lijeve koalicije koja ovaj mjesec bilježi izbor od 31,2 posto (prema 32,9% iz prošlog mjeseca), dok desnu koaliciju bira 25,1 posto građana/ki (prema 26,4% prije mjesec dana).
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 41,1% izbora (prošli mjesec 40,6%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici čvrsto drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 11,6% (u odnosu na prošlomjesečnih 10,4%). Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je treći izbor građana s 5,6 posto (što je nešto slabije od kolovoških 5,9%). Njegov bivši stranački šef, Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 3,7%, dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2% izbora na sedmom mjestu. Dragutin Lesar je peti s izborom od 3,1% (prošli mjesec 3,6%). Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Ruža Tomašić (2,3%), Vesna Pusić i Jadranka Kosor (obje po 2%) i Ljubo Jurčić (1,9%).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara osmi mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,2 posto izbora (prema kolovoških 30,6%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 20,8 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema 20,3% iz kolovoza). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 14,9% prema 14,8% iz kolovoza). Slavko Linić s izborom od 11,3 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 11,8%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Ivo Sanader (5,4%), Željko Jovanović (1,4%), Željko Kerum (1,4%), Radimir Čačić (    1,2%), Rajko Ostojić (0,7%) i Ivo Josipović (0,6%).
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 69,4 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 81% građana/ki (prema 82,5% iz kolovoza), dok je negativan za 11,6% (prije mjesec dana 10,2%). Zoran Milanović je pozitivan za 39,1% ispitanika/ca (u kolovozu 44,1%), a negativan za 49% (u kolovozu 45,2%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 9,9 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je za 16,6% građana/ki (u kolovozu 15,7%), dok je za njih 70,5% negativan (u kolovozu 70,3%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 53,9 postotnih poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 49,6% građana/ki (u kolovozu 49,2%), dok je za njih 25% negativan (u kolovozu 24,4%). Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 24,6 postotnih poena.

Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 56,2 posto građana/ki (prošli mjesec 57,1%), a negativna za 29,4 posto (u kolovozu 29,2%). Gospođa Pusić bilježi netto pozitivan doživljaj od 26,8 postotnih poena. Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 40,9 postotnih poena), a slijede ga Ivan Grubišić (netto pozitivan 19,4 postotnih poena) i Branko Hrg (1,7), dok Ruža Tomašić bilježi netto negativan doživljaj (8,4 postotnih poena).
U posljednjem istraživanju recentni događaji uz Vukovaru u vezi dvojezičnosti i ćiriličnih natpisa najvažnija je tema proteklih mjesec dana za 17,6 posto hrvatskih građana. Slijede dvije gospodarske teme (gospodarska kriza u zemlji s izborom od 14,8%; uvođenje fiskalizacije na tržnicama s izborom od 13%), te jedna europska – sukob Vlade RH s Europskom komisijom u vezi Europskog uhidbenog naloga (12,3%). Prosvjedi seljaka i blokade cesta, što je dominiralo našim medijima značajan dio protekolog mjeseca izbor je u samo 8,1% slučajeva. Neuspjeli pregovori i najava štrajka medicinskog osoblja bilježi izbor od 3,5%, promjene u dopunskom zdravstvenom osiguranju     3,2%, rasprave o vojnom napadu na Siriju 3,0%, događaji u Zagrebačkom Holdingu 2,8% te najava mirovinske reforme 2,6%. Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor od 2%.
Vlada RH u svom dvadesetom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 37,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 40,2%), dok vladinu politiku ne podržava 45,5 posto građana (prema 43,3% iz kolovoza) uz 17,3 posto neodlučnih. Tako se čini da se polako topi pozitivan učinak ulaska u EU i u podršci Vladi RH. Ovaj je mjesec Vlada za svoj rad dobila čvrstu dvojku (2,39 prema prošlomjesečnoj 2,46). Najslabiju je ocjenu Vlada je u dosadašnjem madatu zabilježila u svibnju ove godine (2,22), a najvišu na samom početku mandata u veljači prošle godine (3,10). Predsjednik republike je ocjenjen s čvrstom četvorkom (3,79), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,30).

Tags: , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž