CRO DEMOSKOP: Prvo istraživanje o preferencijama kandidata za predsjednika RH i o “referendumu o ćirilici”

U okviru redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, ovaj je mjesec ekskluzivno za HRT utvrđen odnos prema dvije zanimljive teme: preferencija kandidata za novog hrvatskog predsjednika i “referendum o ćirilici”.
Da su početkom ove godine održani izbori za novog predsjednika RH, Ivo Josipović bi osigurao još jedan mandat već u prvom krugu. Sadašnjem bi predsjedniku ponovni izbor osigurali glasovi 51,7 posto hrvatskih građana/ki, što je skoro godinu dana prije redovitih izbora vrlo značajna prednost u odnosu na sve ostale kandidate koji se spominju kao potencijalni takmaci za utrku za Pantovčak. Najozbiljnija izazivačica je kandidatkinja HDZ-a, gospođa Kolinda Grabar Kitarović koja je na drugom mjestu s izborom od 17,4 posto. Slijede još tri kandidata koja su se pojavljivala u različitim raspravama kao kandidati: Milan Bandić s izborom od 10,4 posto, Željka Markić s 3,1 posto i Ivica Vrkić s 2,4 posto. Neki drugi kandidati su izbor u 4% slučajeva, dok je 11% ispitanika/ca neodlučno.
Zanimljiva je distribucija glasova važnijih hrvatskih stranaka: glasači SDP-a biraju “svog” kandidata Ivu Josipovića u 94,7% slučajeva, dok je distribucija glasača HDZ-a nešto raznolikija (za Kolindu Grabar Kitarović 33,9%, Ivu Josipovića 25,5%, Milana Bandića 18,2%, Željku Markić 6,1%, Ivicu Vrkića 1,8%, nekog drugog kandidata 9,7%, te 4,8% neodlučnih).
Kad je riječ o tzv. referendumu o ćirilici zanimljiva su stajališta hrvatskih građana/ki o održavanju ovog referenduma. Oko jedne četvrtine (točnije 24,3%) njih smatra da su prikupljeni potpisi izraz volje naroda i da referendum treba provesti, dok njih 14,8% njih smatra da referendum zadire u zajamčena ustavna prava manjina i Ustavni ga sud treba spriječiti. “Strah” od njegove suspenzije od strane EU što ga onda čini i bespotrebnim izražen je u stajalištima 7,1% hrvatskih građana/ki. Nešto je veći udio onih koji smatraju kako naša zemlja ima previše problema da bi se bavili manje značajnim ili beznačajnim temama (17,0%), dok je najčešći izbor stajališta prema kojemu su naši ljudi umorni od referenduma kojima se samo troše novci kojih ionako imamo premalo (31,7%).

Međutim, kad bi se održao tzv. referendum o ćirilici na njega bi sigurno izašlo 36,8% naših sugrađana/sugrađanki, a vjerojatno bi glasalo njih 8,9%. S druge strane vjerojatno ne bi glasalo njih 13,2%, dok 36,1% sugurno ne bi glasalo.

Svega 5% njih ne zna ili ne želi se izjasniti. Među onim glasačima koji bi izašli na referendum (sigurno ili vjerojatno) njih bi 45,2% bilo za predloženu promjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, dok bi njih 46,6% bilo protiv uz 8,3% neodlučnih. Najveći udio zagovornika promjene je među glasačima desnih stranaka (HDZ 65,7%; HDSSB 66,7%; HSP 64,3%; HSP AS 69,2%; Hrast 77,8%). Najčešći protivnici promjene odredbe su među glasačima Kukuriku koalicije (SDP 67,8%; HNS 60,7%; IDS 57,1%; HSU 66,7%). Zanimljiva je distribucija glasova među glasačima novih stranaka/lista: Orah (za 29,4%; protiv 58,8%; neodlučni 11,8%); Nacionalni forum (za 31,3%; protiv 50,0%; neodlučni 18,8%); Nezavisna lista Milana Bandića (za 68,8%; protiv 25,0%; neodlučni 6,3%).

Uspoređujući rezultate istraživanja o “referendumu o ćirilici” s onima iz istraživanja o braku, uočava se manja podrška aktualnoj referendumskoj inicijativi. Dalje, stranke desnog političkog spektra su i u ovom slučaju zagovornici promjene ustavne odredbe (doduše s nešto slabijom izraženošću potpore nego što je to bio slučaj s brakom), dok su stranke vladajuće koalicije ovaj put češće protiv nego što je to bio slučaj s referendumom o braku. I u ovom se slučaju čini da nezadovljstvo politikom (i rezultatima te politike) aktualne Vlade dijelom prelazi okvire referendumskog izjašnjavanja, te postaje izražavanje neslaganja/nezadovoljstva aktualnom vlašću.

Tags: ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž