CRO Demoskop: SDP klizi prema dolje, HDZ raste

▪ Potpora SDP-a u silaznoj putanji, HDZ-a raste, Laburisti i dalje treća stranka uz trend smanjenja potpore

▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Lesar je drugi, Milanović na trećem mjestu a Karamarko na desetom

▪ Karamarko najnegativniji političar u zemlji s povećanjem izbora, uz veliki skok negativnog dožviljaja premijera Milanovića; 

▪ Ekonomska kriza i dalje najvažnija tema prošlog mjeseca

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva tri dva radna dana svibnja, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremeni mjesečni rast potpore HDZ-u. Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini, a zabilježen je rast potpore HNS-a. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji sedamnaest mjeseci nakon parlamentarnih, ali i dva tjedna mjesec prije lokalnih izbora.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom svibnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 24,8 posto izbora (prema prošlomjesečnih 25%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore u zadnjih godinu dana, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka ali sa sve manjom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ-u je nakon prošlomjesečnih izbora za Europski parlament povećana izborna potpora koja sada iznosi 19,5 posto (pema 18,8% iz travnja, odnosno 16,2% iz lanjskog svibnja). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 9,0 posto (prema 9,2% iz travnja; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu 10,2%). Izbor Vesne Pusić za predsjednicu HNS-a je povećao izbor ove stranke u posljednja dva mjesečna istraživanja (u svibnju 3,3%, u travnju 2,8%, dok je u ožujku popora bila svega 2,6%). HSS je peti s izborom od 2,6 posto, a slijedi HSP dr. Ante Starčević s 2,5%. HDSB je sedmi s 2,3%, dok su Nezavisna lista Ivana Grubišića i HSP na 2%. Pet se stranaka natiskalo između 1% i 2% (HSLS i HSU po 1,6%, IDS            1,4%, BUZ 1,3%, Hrast 1,2%). Sve su ostale stranke imale izbor ispod 1 posto te su zabilježile skupni izbor od 1,8%. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (23,2%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupnog uzorka).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,9% izbora (prošli mjesec 43,8%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,2% (prošli mjesec 7,1%), a premijer Milanović s izborom od 4,7 posto je na trećem mjestu. Četvrto mjesto dijele Vesna Pusić i Ruža Tomašić po 3,3 posto. Slijede Ivan Grubišić 2,8%, Slavko Linić 2,4%, Jadranka Kosor 2,3%, Milan Bandić i Tomislav Karamarko s po 2,2% izbora.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara četvrti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko koji je s ovomjesečnih 29,6% izbora, dok je Zoranu Milanoviću na drugom mjestu porastao izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i sada iznosi 16,4 posto (prema 14% iz travnja). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,2% prema 13% iz travnja). Slavko Linić s izborom od 9,4 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 9,1 posto. Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 4,2% izbora drži šesto mjesto. Približavanje lokalnih izbora i povećano javno pojavljivanje splitskog gradonačelnika Keruma priskrbilo mu je češći izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i s 3% je na sedmom mjestu. Ruža Tomašić je s 1,9% na osmom mjestu, a u prvih su dest političara još Vladimir Šeks s 1,1% izbora i Vesna Pusić s 0,5%.

Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 74,6 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 83,6% građana/ki (prema 80,3% iz travnja), dok je negativan za 9% (prije mjesec dana 10,4%). Zoran Milanović je pozitivan za 40,0% ispitanika/ca (u travnju 40,5%), a negativan za 47,7% (u travnju 45,4%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 7,7 postotnih poena, te već treći mjesec bilježi negativni balance score. Tomislav Karamarko pozitivan je za 12,3% građana/ki (u travnju 11,4%), dok je za njih 72,7% negativan (u travnju 75,5%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 60,4 postotnih poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 54,1% građana/ki (u travnju 53,5%), dok je za njih 19,2% negativan (u travnju 19,5%). Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 34,9 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 55,3 posto građana/ki, a negativna za 29% (netto pozitivan doživljaj od 26,3 postotnih poena). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 38,3 postotnih poena), samo malo slabiji za Ivana Grubišića (netto pozitivan 33,4 postotnih poena). Netto pozitivan je doživljaj zabilježen i za predsjednika HSS-a Branka Hrga (5,6), dok je Ruža Tomašić sa svojim izjavama i obrazloženjem iste o “gostima u Hrvatskoj” srozala svoj netto doživljaj iz pozitivnog u ožujku (+15,2 postotnih poena) na negativan u travnju (-18,5 postotnih poena) i svibnju (-5,5).

U posljednjem istraživanju izdvojila se jedna tema po učestalijem izboru za događaj/temu mjeseca travnja: gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi i prosvjedi radnika, rast cijena s izborom od 25%. Slijede tri teme s izborom od 6 do 8 posto: izbori za Europski parlament (8,8%), prosvjed na Trgu bana Jelačića protiv uvođenja dvojezičnosti i ćirilice u Vukovaru (7,5%), teška prometna nesreća u Slav. Brodu (6,9. Četiri su događaja s izborom između 4 i 6 posto: poplave i klizišta zemlje (5,8%), odluka o sanaciji duga zdravstvenog sustava (4,7%), najava privatizacije CO i HPB (3,4%), najava prvosvibanjskog prosvjeda sindikata (3,4%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor.

Vlada RH u svom šesnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 34,6 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 35%), dok vladinu politiku ne podržava 50,9 posto građana (prema 49,7% iz travja) uz 14,5 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 34,6 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,22), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade  početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10.

Tags: , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž