CRODemoskop: HDZ i SDP izjednačeni, Živi zid ispred Mosta

▪ Živi zid ispred Mosta, HSS i HNS blago porasli ZBOG promjene na vrhu; HDZ i SDP gotovo izjednačeni
▪ K. Grabar Kitarović na vrhu ljestvice odabira najpozitivnijih domaćih političara, Zoran Milanović ispred aktualnog premijera Oreškovića
▪ Karamarko i Milanović na vrhu ljestvice s najnegativnijim doživljajem među domaćim političarima, slijedi Božo Petrov
▪ Sukobi u vladajućoj koaliciji najznačajnija tema proteklog mjeseca

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 02.-05. svibnja pokazuje nastavak trenda pada izborne podrške Mostu uz istovremeni rast Živog zida, te gotovo izjednačenost HDZ-a i SDP-a na vrhu ljestvice stranačkih preferencija.

graf stranke rejtinzi

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,5% (u travnju 29,8%), a SDP je drugi s 29,2% (u travnja 29%). Na treće se mjesto, a nakon osam mjeseci, vratio Živi zid koji je s izborom od 7,3 posto (prije mjesec dana 5,7 posto) pretekao Most koji je sada na četvrtom mjestu s izborom od 5,7 posto (u odnosu na travanjskih 6,3 posto). Tako je Most najveći postizborni gubitnik a Živi zid dobitinik. Most je od prvog postizbornog mjerenja stranačkih preferencija izgubio dvije trećine izborne potpore (u prosincu je iznosila 15,6 posto, a sada spomenutih 5,7 posto). U istom je razdoblju Živi zid i više nego udvostručio izbornu potporu (s 3,2 posto u prosincu na sadašnjih 7,3 posto). Kad je riječ o dobitnicima u ovu bi se skupinu mogle svrstati još četiri stranke: HNS (3,1 posto), HSS (2,8 posto), Stranka BM 365 (1,6 posto) i HSLS (1,3 posto). I dok su prve dvije stranke porast izborne potpore zabilježile na valu promjene na stranačkom vrhu, Stranka BM 365 i HSLS ovaj trend rasta bilježe na valu jasnije artikulacije vlastitih pozicija u aktualnoj parlamentarnoj većini. Osam se stranaka natiskalo na ljestvici izbora s podrškom između 0,5 i 1,1 posto: HSP AS (1,1%), IDS (1,1%), HDSSB (1,0%), Orah (0,8%), Hrvatski laburisti (0,7%), HSU (0,6%), Hrid (0,5%) i NS Reformisti (0,5%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7%, dok je 11,5% neodlučnih.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 20,7 posto (prema 19,3 posto iz travnja). Aktualni premijer Tihomir Orešković je na drugom mjestu s izborom od 12,5 posto (prema 17,8 posto iz travnja). Aktualnom premijeru za vrat puše njegov prethodnik, Zoran Milanović koji je s izborom od 12,3 posto na trećem mjestu (prema 10,9 posto iz travnja). Ivan Sinčić je četvrti s izborom od 6,7 posto (u travnju 5,1%). Slijede Josip Leko s izborom od 3,8 posto i Tonino Picula s 3,3 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Milan Bandić (3,0%), Božo Petrov (3,0%), Tomislav Karamarko (2,9%) i Ivo Josipović (2,1%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (34,3%) i Zoran Milanović (26,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,7%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 3,1 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (2,6%), Nenad Stazić (2,0%), Kolinda Grabar Kitarović (1,9%), Zlatko Hasanbegović (1,8%), Milorad Pupovac i Vesna Pusić (po 1,3%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešće su sljedeće četiri teme: sukobi u vladajućoj koaliciji s 22,5 posto i izloženost tijela sv. Leopolda Mandića u Zagrebu s 12,4 posto, pljačka u zagrebačkoj policiji i uhićenje bivšeg šefa krim-policije za pljačku s 11,6 posto, te Vladin plan i program reformi s 11,2 posto. Još je pet tema i događaja zabilježilo nešto učestaliji izbor: završetak braniteljskog prosvjeda u Savskoj (7,7%), izbjeglička kriza u Europi (7,1%), tri odvojene komemoracije u Jasenovcu (6,6%), posjeta turskog predsjednika Erdogana Zagrebu (5,3%), te biciklistička utrka kroz Hrvatsku i pobjeda Matije Kvasine (5,0%). Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 5 posto.

Smjer kretanja zemlje podupire 16,4 posto građanki/građana (u odnosu 18,8 posto iz travnja, 20,6 posto iz ožujka, 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječanja), dok ih 71,4 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (isto kao i u travnju, 64,8 posto iz ožujka, 58,6 posto iz veljače, odnosno 49,4 iz siječanja). Ne zna njih 12,2 posto (u travnju 9,8%, ožujku 14,6%, u veljači 17,3%, u siječnju 21,4%). Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima stranaka koji čine trenutnu parlamentarnu većinu, premda se i u njihobom slučaju bilježi pad pozitivnog doživljaja smjera. Da se opće stanje u zemlji kreće u dobrom smjeru smatra 58,3 posto posto birača Stranke Milana Bandića (u travnju 72,3%), 44,9 posto birača HDZ-a (u travnju 50%), te 32,7% birača Mosta (u travnju 47,8%). Među glasačima koalicijskih partnera najmanje su optimistični glasači HSLS-a (25,2%), HSP AS (25%) i HSS-a (23,1%). Među glasačima stranaka opozicije zabilježena je prilično niska razina društvenog optimizma: HNS (9,1%), SDP (3,7%), Živi zid (2,8%), Hrid, IDS i NS Reformisti (sve tri stranke po 0,0%). Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (5,7% među neodlučnima i 8,3% među apstinentima).

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana, te su se gotovo izjednačila potpora i nepodrška rada Vlade. Podrška početkom svibnja iznosi 42,0 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 50,3 posto), dok rad Vlade ne podržava 41,5 posto građana (prema 30,8% iz travnja), uz 16,5 posto neodlučnih. Pad potpore Vladi potvrđen je i u ocjeni rada koja ovaj mjesec iznosi 2,12 (prema 2,25 u travnju, 2,31 iz ožujka). Iz ova dva pokazatelja se čini kako se kraj političkog medenog mjeseca poklopio s padom potpore Vladi i prije 100 dana poštede. Zabilježena ocjena Vlade Tihomira Oreškovića niža je od one s kojom je završila svoj mandat prethodna Vlada (koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju u listopadu prošle godine dobila ocjenu 2,52), ali je i niža od ocjene koju je Vlada Z. Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije četiri godine (u svibnju 2012. godine je iznosila 2,54).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,07 (prema travanjskih 3,25). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,06 (prije mjesec dana 2,22).

Tags: , , , , , , , , , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž