Dok stranke željno očekuju rezultate istraživanja javnog mnijenja, birači za njih ne mare

 

Manjgura_MG_7590

Istraživanja pokazuju da ankete ne utječu na izborne odluke birača, ali su one zato važne vladajućima i strankama koje se za tu vlast bore. Nezadovoljni rezultatima istraživanja javnoga mnijenja, stranačka vodstva proglašavaju rezultate anketa manipulacijama i falsifikacijama. Tako je prije dva tjedna izbio politički sukob oko rezultata istraživanja javnog mnijenja jer je istraživanje agencije Promocija Plus, Crodemoskop pokazalo porast popularnosti SDP-a i pad podrške HDZ-a. Tako se SDP na svega dva posto približio HDZ-u, odnosno rezultati pokazuju da HDZ ima podršku 31,1 posto birača, dok SDP ima 29 posto. Kako to prenosi Novi list, razlika od samo 2 posto razljutila je predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka koji je čak zaprijetio agencijama na način da promisle što će i kako raditi kada HDZ dođe na vlast.

 

– Ja sam sasvim krivi čovjek koji će komentirati Crodemoskop. Ja ih tri godine komentiram i ukazujem na falsificiranje rezultata. Ne znam s kim će ti ljudi raditi u uređenom društvu kada mi dođemo na vlast. Razlika između nas i i SDP-a je 12 do 14 posto. A osim toga najbolje ankete su na dan izbora. Tri i pol godine pobjeđujemo, pobijedit ćemo i sad, rekao je Karamarko na fešti pršuta u Drnišu.

S druge strane, predsjednik SDP-a i premijer Zoran Milanović bio je prilično suzdržan oko ovog, ali i prijašnjih istraživanja javnog mnijenja.

– Ne mogu komentirati ankete. Prema anketama je i Josipović dobivao izbore pa ih nije dobio. Ima još do izbora koji mjesec i mislim da će ljudi shvatiti da nema povratka na staro. Ono što je jasno je podrška hrvatskih ljudi radu Vlade. To je trend koji već mjesecima jasno govori da Hrvatska ne samo što je izašla iz recesije nego da se stvari razvijaju na jedan zdrav način, rekao je tada Milanović.

Kliknite na izborna istraživanja/izborne ankete kako bi potražili više tekstova na temu istraživanja na manjgura.hr.

Utječu li rezultati anketa na birače?

Koliko i na koji način istraživanja javnog mnijenja utječu na tijek izborne kampanje, političku odluku birača i u konačnici na sam ishod izbora objašnjava marketinški stručnjak Krešimir Macan. On smatra da rezultati anketa najviše utječu na same stranačke vojske, a puno manje na potencijalne birače.

– Najveći je utjecaj na moral samih stranačkih stožera i zainteresirane članove pojedinih stranaka. Dobar je primjer od prije nekoliko mjeseci kada su ankete pokazale da se povećava zaostatak SDP-a za HDZ-om. Moglo se tada jasno vidjeti kako su pokisli bili ministri iz redova socijaldemokrata. Dakle, rezultati anketa mogu utjecati na stranačke stožere i njihovo članstvo na jedan demoralizirajući način ako su one ispale loše po njihovu stranku. Međutim, mogući je i drukčiji efekt. Da se stranačko članstvo probudi i počne pojačano raditi, smatra Macan.

Po njegovom mišljenju, sami građani, odnosno potencijalni birači ankete i njihove rezultate i ne zamjećuju previše.

– Ove mjesečne ankete dviju najvećih agencija ponajviše iščekuju dakle sama stranačka vodstva i zainteresirano članstvo dok običnim građanima one i nisu neka velika vijest koja bi mogla odlučujuće utjecati na njihovu odluku koga podržati na izborima, smatra Macan. Dodaje da ni jedno relevantno politološko istraživanje nije utvrdilo osjetljiviji utjecaj istraživanja javnog mnijenja na rezultate izbora.

Naglašava da ankete zapravo prate trendove, one ne mogu dati točne i konačne rezultate izbora.

– Kod istraživanja javnog mnijenja da bi ona bila relevantna bitno je dati podatke o uzorku, razdoblju kada je istraživanje napravljeno, te koja je moguća statistička pogreška. Treba reći da je kod anketa najvažnija stvar to što one prate trendove. Anketa ne može dati točan rezultat izbora. Jer kad bi tome bilo tako onda cijela ova kampanja koja nas očekuje u sljedeća dva mjeseca ne bi imala nikakvog smisla. Ne postoje znanstvena istraživanje koje bi mogla potvrditi da ankete mogu utjecati na same birače. Nitko dosad nije utvrdio korelaciju između rezultata anketa i ponašanja birača na izborima. Kao što sam rekao ankete ponajviše utječu na stožere, na stranačku vojsku kako bi se ona mobilizirala ili možda dodatno demoralizirala, smatra Macan. Kao primjer opuštanja aktivista, ali i samih kandidata navodi slučaj zadnjih predsjedničkih izbora u kojima je Josipović za mnoge neočekivano izgubio.

– Josipović jest u rujnu 2014. bio u vodstvu od čak 15 posto ispred Kolinde Grabar Kitarović. To su uostalom potvrđivale sve ankete. I onda nakon toga jednostavno nije dobro odradio kampanju. A Grabar Kitarović je svoju kampanju odradila dobro i na kraju pobijedila. Pet sučeljavanja je utjecalo na dojam kod birača o ponuđenim kandidatima, rekao je Macan.

Dodaje da treba znati da agencije za istraživanje javnog mnijenja ne podilaze strankama jer ne ovise o politici niti od nje žive.

– Uostalom nekakvi izbori su recimo svake dvije godine. Od toga se ne može živjeti. Glavni prihod agencije za istraživanje javnog mnijenja imaju od gospodarstva, odnosno od tvrtki koje od njih naručuju razna istraživanja vezano za njihovo poslovanje. Lažirane ankete vezano za politiku jako su rijetke i u pravilu su usmjerene prema unutra, prema stranačkom vodstvu i članstvu. Imao sam jedan takav slučaj kada sam radio na jednim izborima u BiH, kaže Macan.

Nervoza uoči izbora

O napadu Tomislava Karamarka izjašnjava se i Agan Begić, direktor tvrtke Promocija Plus, koji to opravdava izbornom nervozom.

– Osobno sam to doživio kao jedan od elemenata predizborne kampanje i pretpostavljam da nervoza čini svoje. Ne čini mi se da je to prijetnja jer u uređenoj demokratskoj državi prijetnje ovog tipa ne bi mogle ni trebale proći. Ta je izjava u funkciji izbora. Uostalom, ako je razlika tako velika kako spominje Karamarko, između 12 i 14 posto, onda uopće ne razumijem zbog čega tolika nervoza, kaže Begić. Dodaje da njegova tvrtka nema nikakve posebne stranačke preference, te da su dosad radili i za HDZ na lokalnoj razini.

Također se slaže da rezultati istraživanja imaju minimalan ili nikakav utjecaj na birače.

– Ne postoji ni jedno istraživanje u svijetu koje bi pokazalo da rezultati imaju vidljiviji učinak na raspoloženje birača. Ono što je jedino sigurno jest to da utječu na mobilizaciju članstva i stranačkih aktivista, smatra Begić. Dodaje da Karamarkovu izjavu u prvom redu vidi u funkciji izborne kampanje i nervoze koja vlada u vrhovima stranaka.

Govoreći o tome da su neke političke opcije možda podcijenjene u anketama Begić kaže da je to moguće, ali zbog stvari koje ni jedno istraživanje javnog mnijenja ne može točno utvrditi.

– Postoje naprosto neke političke opcije, nije to samo HDZ nego i druge stranke i pojedinci, koji unutar sebe imaju puno veću mobilizacijsku snagu nego prosječne stranke. To jest slučaj s HDZ-om na nacionalnoj razini. I to svaka politološka analiza izbora mora imati na umu. I zato i mi u našim analizama rezultata istraživanja imamo tu važnu napomenu, kaže Begić.

Dodaje da, međutim, ima i drugih takvih primjera gdje ankete ne mogu točno predvidjeti kakav će rezultat netko imati na izborima.

– Dobar primjer za tako nešto su vam lokalni izbori u Dubrovniku i neovisna lista Pere Vićana. Po većini istraživanja njegova lista dobiva pet do šest posto glasova, a on onda na izborima dobije 12 posto. Naprosto on ima takvu mobilizacijsku snagu da to može napraviti. U anketama mi ispitujemo reprezentativni uzorak, a ne birače Pere Vićana. Imate i druge primjere kada je neka politička opcija jaka na nekom području. Na primjer IDS u Istri, HNS i Narodna stranka reformisti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, HDSSB u Slavoniji ili HSS u Koprivničko- križevačkoj županiji, kaže Begić.

– U popratnom tekstu uvijek upozoravamo da to što neka manja stranka dobije na razini države kakvih 4,5 posto nikako ne znači da ona ne može osvojiti nekoliko zastupnika. Pojašnjavamo da ima deset izbornih jedinica, te da se u takvom sustavu naravno može dogoditi da netko tko na razini države ima manje od praga od pet posto može ući u Sabor. Isto tako upozoravamo da je moguće da netko tko na razini države ima recimo šest posto, dakle formalno iznad praga, na izborima ne mora dobiti ni jednog jedinog zastupnika. Mediji to ponekad, vjerojatno zbog brzine rada naprosto previde, zaključuje Begić.

Izvor: Novi list – UTJEČU LI NA REZULTATE IZBORA? Birači ne haju za ankete, no one mogu demoralizirati stranačke stožere ili ih potaknuti na jači rad 13.09.2015.

Tags: , , , , , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž