HDZ usamljen na vrhu ljestvice stranaka, SDP u padu

za-crodemoskop-1024x546

HDZ se nalazi na vrhu, SDP je u padu, a Most stabilno. U velikoj krizi su HDSSB i Živi zid. Prvi izbor za najpozitivnijeg domaćeg političara je premijer Andrej Plenković, dok je predsjednica Grabar-Kitarović treća. Kao najznačajniji događaj u listopadu ističe se dogovor o sastavljanju Vlade HDZ-a i Mosta.

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocija plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 2. i 4. studenog, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza o odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom studenog (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60%), na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 31,5 posto (prema 30,6 posto iz listopada), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 25,3 posto (prema 27 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana). Na trećem je mjestu Most s 10,1 posto (u listopadu je rejting iznosio 10,8 posto), dok je četvrti Živi zid s 4,3 posto (prema 5,4 posto iz listopada). HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,1 posto (u listopadu 2,8 posto), a slijedi HSS s 2,2 posto (prije mjesec dana 2 posto). Oko dva posto su još i Stranka Bandić Milan 365 s 2,1 posto i Pametno s 2 posto. S izborom većim od jedan posto su tri stranke: IDS (1,6%), HSP AS (1,4%) HSLS (1%). Još su dvije stranke s izborom od 0,8 posto: HDSSB i HSU (obje po 0,8%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2%, dok je 11,7% neodlučnih.

U analizi pretežitih svjetonazorskih pozicija biračkog tijela novijih političkih stranaka na političkoj sceni uočava se nekoliko zanimljivih trendova: Most je prema pretežitom svjetonazorskom određenju nagnutiji na desnu stranu (10,4% lijevo; 41,7% centar; 44,8% desno; 3,1% ne izražava svjetonazorsku poziciju). S druge strane biračko tijelo Živog zida je nagnutije na lijevu stranu (46,3% lijevo; 41,5% centar; 9,8% desno; 2,4% ne izražava svjetonazorsku poziciju). Slična je situacija i među glasačima stranke Pametno (47,4% lijevo; 26,3% centar; 15,8% desno; 10,5% ne izražava svjetonazorsku poziciju).

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer, Andrej Plenković s izborom od 24 posto (prema 21,9% iz listopada). Drugo mjesto drži “Nitko” (niti jedan političar kao zaseban odgovor) s izborom od 13,8 posto (prema 18,2 posto iz listopada). Predsjednica Grabar Kitarović je na trećem mjestu s izborom od 11,7 posto (prema 14,3 posto iz listopada), dok je Zoran Milanović četvrti s izborom od 6,6 posto (prije mjesec dana 8,2 posto). Među deset političara još su Anka Mrak Taritaš s 5,7 posto, Božo Petrov s 4,6 posto, Zlatko Hasanbegović s 4,1 posto, Ivan Pernar i Tonino Picula s po 3,8 posto i Ivo Josipović s 1,8 posto. Parlamentarni su izbori značajno promjenili ljestvisu s rangom najpozitivnijim hrvatskim političarima. Na čelo ljestvice je stabilno zasjeo premijer Plenković i tako započeo svoj politički medeni mjesec s hrvatskim biračima, a velika je dobitnica i Anka Mrak Taritaš koja se na ovoj ljestvici pojavila tek pred posljednje parlamentarne izbore. Novo lice iz saborskih klupa, Ivan Pernar je komunikacijski kapitalizirao svoj saborski mandat te je već u prvom mjesecu svoga mandata uskočio na listu i to među deset najpozitivnijih domaćih političara. Politički uspon Zlatka Hasanbegovića i njegova svojevrsna “kampanja za ministra” pogurala je ovog političara među političke dobitnike postizborne Hrvatske. S druge strane nova podjela “političkih karata” imala je negativan učinak, osim na bivšeg premijera i gubitnika izbora Zorana Milanovića, još i na izbor predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ali i bivšeg premijera Tihomira Oreškovića koji je (barem za sada) iskočio iz političkog sedla. Svojevrsni su gubitnici na ovoj ljestvici i Milan Bandić kao i Ivan Sinčić koji su i dalje u političkoj areni ali sa znatno manjom podrškom od one koju su bilježili prije posljednjih izbora. Svojevrsni se komunikacijski apsurd dogodio s izborom Tonina Picule koji je, unatoč sudjelovanju u izbornoj kampanji za predsjednika SDP-a doživio negativan trend vlastitog izbora za najpozitivnijeg hrvatskog političara.

Smjer kretanja zemlje podupire 27,5 posto građanki/građana u odnosu na 23,7 posto u listopadu, dok je povijesno niski društveni optimizam zabilježen u srpnju ove godine kad je smjer zemlje podupiralo tek 6,9 posto hrvatskih građana/ki. U ovomjesečnom istraživanju 56,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 59,6 posto iz listopada, te povijesno najveći udio iz srpnja kad je iznosio 84,5 posto. Kakav je smjer zemlje ne zna 15,8 posto građan/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a (63,8%) i Mosta (43,8%). Glasači SDP-a su znatno rijeđe društveni optimisti (16,73%), a najmanji udio je zabilježen među glasačima Živog zida (7,3%).

U doživljaju rada i u ovomjesečnom se istraživanju utvrđivala samo ocjena rada predsjednice republike koja je za svoj rad zabilježila prosječni ocjenu 3,16 (prema 3,20 iz listopada). Najbolje ocjene zabilježene su među glasačima HDZ-a (4,27), Mosta (3,44) i HSP AS (3,27), dok je najniža među glasačima HNS-a (2,44) i Pametno (2,08). Bit će zanimljivo pratiti ocjene i ostalih institucija (Vlade i Sabora) čije mjerenje započinje od narednog mjeseca.

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: dogovor HDZ-a i Mosta i formiranje nove Vlade što je najvažnija tema za 41,4 posto hrvatskih građana/građanki. Najava široke porezne reforme i rasprave  o reformi najvažnija je tema za 11,2 post građana/građanki, dok je iseljavanje iz Hrvatske najbitnija tema za 10,8 posto građana/građanki. Dvije su teme zabilježila izbor veći od 4 posto: uhićenje branitelja HVO u BiH s 6,8 posto izbora, te rasprave o pobačaju s izborom od 4,2 posto. Još su tri teme s izborom iznad 2 posto: dobri ekonomski pokazatelji (2,6%), novi sukobi između MOL-a i Vlade zbog INA-e (2,5%) i ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava partizanske vojske iz 1945. godine (2,1%). Ostale su teme s izborom manjim od 2 posto.

U analizi rezultata ovomjesečnih istraživanja treba imati na umu sljedeće sadržaje, odnosno obilježja okruženja (kontekstualizacija istraživanja):

  1. Nalazi iz istraživanja pokazuju raspoloženje biračkog tijela u razdoblju provođenja istraživanja (02.-04. studenog)
  2. Nalazi utvrđuju biračke preferencije na razini izlaznosti od 54-60%, uz dozvoljenu statističku (standardnu) grešku od ±2,7%
  3. Istraživanje je provedeno po principu „cijela Hrvatska jedna izborna jedinica“
  4. Istraživanje je provredeno u uvjetima sastavljanja nove Vlade, kao i unutarstranačke kampanje u SDP-u
Tags: , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž