Kruzeri: trošak ili dobit za Hrvatsku?

Pomorska havarija kruzera Costa Concordije otvorila je novu raspravu na temu kruzing turizma u Hrvatskoj. Titanic današnjice potaknuo je tako Zbor novinara za okoliš na organizaciju okruglog stol pod nazivom "Kruzing turizam i opasnosti po zaštitu okoliša" u Novinarskom domu u Zagrebu.

MSC_Musica_in_Dubrovnik

Izvor: Wikipedia

Slobodna Dalmacija dala je prostora problematici plovećih hotela s člankom pod nazivom “Kruzeri nam donesu 53, a odnesu 338 milijuna €”, u kojem prikazuje interesantno istraživanje dr. sc. Hrvoja Carića sa zagrebačkog Instituta za turizam, predstavljeno na okruglom stolu o štetnosti plovećih hotela po hrvatski okoliš, zdravlje stanovništva i, naposljetku, ekonomiju. Njegova istraživanja pokazuju da kruzeri, prema metodama ekološke i okolišne ekonomije, Hrvatskoj donesu sedam puta više troškova od prihoda zbog manjkavosti sustava. Dr. Carić upozorava da crne vode od fekalija i sive od tuširanja, pranja ili iz bazene i saune nanose štetu morskoj flori i uzrokuju cvjetanje algi te sadrže enterobakterije i viruse. Kombinacija toga i biocidni protuobraštajni premaz za vanjski pomorski dio trupa bogat cinkom i bakrom ugrožavaju hranidbeni lanac pa tako i čovjeka. Ovo su dugoročne štete koje Hrvatskoj ploveći hoteli mogu nanijeti ako se mjerodavne institucije ne povežu i učine nešto. U istom članku, Nevija Kružić načelnica Odjela za zaštitu mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kaže da u Hrvatskoj propisi su dobri, ali loše provedeni. Razlog tome pronalazi u manjku inspektora te ističe potrebu za izradu studije o utjecaju onečišćenja kruzera na okoliš i kulturnu baštinu.

Tportal.hr poziva se na razmišljanja dr. Saše Poljanec Borić, autorice knjige Hrvatsko društvo i turizam te naglašava besprijekornu točnost Carićevih istraživanja. Dr. Poljanec Borić ističe da kruzing turizam nije problematika koja se tiče samo Hrvatske, već cijelog Mediterana te zaključuje da je takva vrsta socioekonomske novosti obavezujuća za hrvatsku politiku.

Prisjetimo se, za „dlaku“ izbjegnutog sudara između dva kruzera ispred dubrovačke jezgre prije osam godina. Iako se dva kruzera nisu nit priljubila počinjena šteta ostavila je otok Lokrum bez vode i struje par mjeseci. Naime, sidra su se pod morem zaplela i presjekla podvodne elektro kabele i vodoopskrbne cijevi. Nakon navedenog incidenta u Dubrovniku su zabranili sidrenje kruzerima ispred otoka Lokruma i stare jezgre grada.

Zar se sjetimo mijenjati zakone, propise i uredbe tek kada se dogodi neka nesreća?

Državne institucije trebaju paziti baš na dugoročne štete koje ovaj tip turizma može donijeti Jadranskom moru, Hrvatskoj i njenim građanima. Suradnja znanstvenih institucija, nadležnih ministarstva, lučkih uprava i kapetanija te udruga i udruženja koja se direktno tiče ova tema je ključ rješenja za prevenciju ekoloških katastrofa, dobrog poslovanja i turističkog razvoja.

Tags: , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž