SDP podupire 31,8 posto građana, HDZ 22,7 posto, a Most 9,8 posto

Prema najnovijem istraživanju Crodemoskop agencije Promocija plus, koje je provedeno od 1. do 3. srpnja, povećala se razlika između SDP-a koji ima podršku 31,8 posto birača, i HDZ-a koji ima podršku njih 22,7 posto. Mostu je pak izborna potpora porasla na 9,8 posto.

crodemoskop srpanj

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 01.-03. srpnja, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza: pad Vlade i prijevremeni izbori su povećali nezadovoljstvo HDZ-om kao stožernom strankom koalicije koja nije uspjela održati funkcionalnu vlast što se odrazilo i na nastavak negativnog trenda izborne podrške HDZ-a, odnosno rast potpore SDP-u, ali i Mostu. Iz rezultata stranačkih preferencija i percepcije pozitivnih i negativnih političara slijedi da su HDZ i nekadašnji prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a doživljeni kao glavni krivci za prijevremene izbore i sadašnje stanje otežanog funkcioniranja vlasti. Istovremeno, drugi sudionik “nekoalicijskog partnerstva” – Most – je zabilježio vidljivi oporavak potpore i to drugi mjesec zaredom, što potvrđuje kako su njihovi birači dijelom honorirali držanje vodstva i stranke u ovim događajima.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-58%), SDP bi bio relativni izborni pobjednik. Vrh ljestvice s rejtingom političkih stranaka pripada SDP-u s izborom od 31,8%, što predstavlja rast od 1,3 postotnih bodova u odnosu na lipanj kad je ova stranka zabilježila 30,5% izbora. Taj je rast još izraženiji u odnosu na lanjski srpanj kad je ova stranka bilježila izbor od 25,5%. HDZ je drugi mjesec zaredom na drugom mjestu, sada s izborom od 22,7%, odnosno 3,6 postotna boda manje od lipanjskih 26,3% (ali i 6,8 postotnih bodova manje nego u svibnju). Pad je nešto izraženiji u usporedbi s istim lanjskim mjesecem kad je HDZ bilježio izbor od 30,4%. U ovomjesečnom se istraživanju Most učvrstio na trećem mjestu s izborom od 9,8% što je porast od 3,4 postotna boda u odnosu na rezultate iz lipnja (kad je zabilježena izborna podrška od 6,4%). Sada je Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 5,3% (prema 7,4% iz lipnja). Tako je Most nakon pet mjeseci pada izborne podrške najprije u lipnju zaustavio negativni trend da bi ovaj mjesec značajno povećao izbornu podršku dosegnuvši rezultate iz posljednjeg mjerenja pred parlamentarne izbore u studenom. Ako je suditi prema ovim pokazateljima čini se da su aktualni događaji oko Vlade RH naštetili izbornoj potpori HDZ-u a Mostu donijeli značajan oporavak izborne potpore. U skupini s potporom između 2 i 4 posto su tri stranke: HNS (3,1%), HSS (2,8%) i Stranka BM 365 (2,0%). Devet se stranaka natiskalo na ljestvici izbora s podrškom između 0,4 i 1,7 posto: HSP AS (1,7%), HDSSB (1,3%), Pametno (1,2%), IDS (1,2%), HSLS (0,9%), HSU (0,7%), Orah (0,7%), Laburisti (0,5%) i Reformisti (0,4%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,5%, dok je 12,5% neodlučnih.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 17,1 posto (prema 19,6 posto iz lipnja, odnosno 28,4% iz lanjskog srpnja). Nitko, odnosno niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora bilježi izbor od 15,9 posto što je najveći rezultat ovog odgovora od početka mjerenja (odnosno od siječnja 2004. godine), a što je jedan od pokazatelja odnosa prema domaćm političkim nomenklaturama i ukupnom stanju u zemlji. Čelnik SDP-a Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 12,4% (prema 13,1% iz lipnja). Na četvrtom je mjestu tehnički premijer Tihomir Orešković s izborom od 7,7 posto (prema 6,9 posto iz lipnja). Andrej Plenković, izgledni kandidat za predsjednika HDZ-a je na petom mjestu s izborom od 7,5 posto, a slijedi Božo Petrov s izborom od 6,8 posto. Među deset najpozitivnijih političara su još i Ivan Vilibor Sinčić (5,2%), Tonino Picula (3,4%), Milan Bandić (2,3%), Ivo Josipović i Zlatko Hasanbegović (obojica po 2,1%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka, Tomislav Karamarko i Zoran Milanović. U ovomjesečnom istraživanju povećan je izbor nekadašnjem prvom potpredsjedniku Vlade i bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku koji bilježi izbor od 39,5 posto (prema lipanjskih 37,4 posto). Njegov nekadašnji glavni konkurent i čelnik SDP-a Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 19,7 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 20,7%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,6%), dok je Zlatko Hasanbegović na četvrtom mjestu s izborom od 5 posto. Božo Petrov je peti s izborom od 4,8 posto (u lipnju 5,3%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,7%), Ivo Sanader (1,7%), Nenad Stazić (1,6%), Milijan Brkić (0,9%) i Vesna Pusić (0,5%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca uvjerljivo najčešći izbor su zabilježili događaji oko pada Vlade i raspuštanja Sabora što je najvažnija tema za 48,5 posto hrvatskih građanki i građana. Još su se dvije teme izdvojile s nešto višim izborom: ostavka Tomislava Karamarka na sve političke finkcije (18,5%) i nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Europskom nogometnom prvenstvu (10,2%). Tri su teme zabilježile izbor između 2 i 6 posto: navijački izgredi u Francuskoj, uhićenje navijača (5,6%), Brexit – Referendum u Velikoj Britaniji o izlasku iz EU (3,7%), odluka Haškog suda o nastavku arbitražnog postupka oko graničnog spora Hrvatske i Slovenije (2,2%) i nevrijeme u Osijeku (2,0%). Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 2 posto.

Smjer kretanja zemlje podupire svega 6,8 posto građanki/građana (u odnosu 9,1 posto u lipnju, odnosno najvećih 29,4 posto iz siječanja), dok ih 84,5 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (u odnosu na 83,2 posto iz lipnja, odnosno 49,4 posto iz siječnja). Ne zna njih 8,8. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a (19,3%) i Stranke BM 365 (13,3%).

Glasači ostalih stranaka su znatno manje optimistični, odnosno izrazitije pesimistični.
Predsjednica republike je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,02 (prema lipanjskih 3,04). Najvišu ocjenu predsjednica bilježi među glasačima HDZ-a (4,14), HSP AS (4,00) i Stranke BM 365 (3,50). Najslabije ocjene zabilježene su među biračima SDP-a (2,36), HNS-a (2,29), Oraha (2,20) i Reformista (2,00).

U analizi rezultata ovomjesečnih istraživanja treba imati na umu sljedeće sadržaje, odnosno obilježja okruženja (kontekstualizacija istraživanja):

  1. Nalazi iz istraživanja pokazuju raspoloženje biračkog tijela u razdoblju provođenja istraživanja (01.-03. srpnja)
  2. Nalazi utvrđuju biračke preferencije na razini izlaznosti od 52-58%, uz dozvoljenu statističku (standardnu) grešku od ±2,7%
  3. Istraživanje je provedeno po principu „cijela Hrvatska jedna izborna jedinica“
  4. Istraživanje je provredeno u uvjetima pada Vlade, raspuštanja Sabora i najavljenih prijevremenih izbora, uz istovremene pripreme unutarstranačkih izbora u HDZ-u (nakon ostavke dosadašnjeg predsjednika stranke Tomislava Karamarka)

 

Tags: , , , , , , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž