Trebaju li biti dostupne fotografije Vladinih službenika na plaži?

Nova službenica za informiranje Vlade RH, Ida Ćosić, na društvenim mrežama nema biografiju, ali ima fotografije u kupaćem kostimu. Kako bi se Vladini službenici trebali ponašati na društvenim mrežama donosimo vam u članku objavljenom na on line izdanju Poslovnog dnevnika.

Vlada je u četvrtak donijela odluku o imenovanju nove službenice za informiranje – Ide Ćosić iz Ureda predsjednika Vlade. U želji da na internetu doznamo nešto više iz biografije nove Vladine službenice jedina stranica koja se otvorila bio je Facebook.

A s obzirom da je nova Vladina službenica imala otvoren profil, njezine fotografije bile su dostupne svakome, čak i one koje možda nisu primjerene za javnu objavu. Da ne bi bili licemjerni, na Facebooku ljudi objavljuju svakakve fotografije, ali nisu svi Vladini službenici, niti su im profili otvoreni. I upravo to potaknulo nas je da Vladi pošaljemo upit o tome što smatraju prihvatljivim na profilima državnih službenika i ima li Vlada uopće kodeks koji takvo ponašanje regulira. “Vlada rad službenika i pravila ponašanja regulira Zakonom o državnim službenicima i Etičkim kodeksom državnih službenika”, općenito su nam poručili iz Službe za odnose s javnošću Vlade dodajući kako Vlada ponašanje koje odstupa od Etičkog kodeksa ne smatra prihva
tljivim, a poštuje li se Etički kodeks nadgleda povjerenik za etiku, kojeg nisu imenovali niti su nam dali njegov kontakt. “Povjerenik za etiku dužan je temeljem pritužbe, primjerice zbog nepoželjnih slika koje spominjete, ocijeniti nepoštivanje Etičkog kodeksa”, kazali su nam u Vladi. Misli li da je primjereno da ima otvoren profil sa privatnim fotografijama upitali smo i novu Vladinu službenicu Idu Ćosić, i to upravo preko Facebooka. No na žalost, odgovor nismo dobili iako je vidljivo da je službenica za informiranje tu poruku pročitala, nakon čega je zatvorila profil pa se njen odgovor nameće sam po sebi. “Korištenje društvenih mreža nalaže regulaciju podataka za dijeljenje s javnosti odnosno uključuju podatke za dijeljenje putem usluge Facebook, npr. ažuriranje statusa, učitavanje fotografije ili komentar na priču prijatelja.

Dužnosnika se može upozoriti na pravila regulacije te društvene mreže, ukoliko s njima nije dovoljno upoznat”, stoji također u odgovoru Službe za odnose s javnošću Vlade, ali bez preciznijeg odgovora što bi to trebalo biti prihvatljivo, a što ne. Naime, ni sam Etički kodeks ne precizira što je to etički, a što ne na društvenim mrežama pa se može reći da nije usklađen sa suvremenim dometima komunikacije. “Trebalo bi uzeti u obzir načine suvremene komunikacije i definirati pravila ponašanja na društvenim mrežama i koliko nešto šteti ugledu javne uprave. Pitanje je do koje se mjere neka organizacija ima pravo miješati u osobne stvari svojih zaposlenika, ali činjenica je da svaki posao donosi neka ograničenja i odgovornosti”, smatra Aleksandra Kolarić, predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću i glasnogovornica Vlade RH za mandata Ivice Račana. Daria Mateljak, direktorica agencije Hauska&Partner i dugogodišnja savjetnica u Uredu za informiranje Vlade RH, također smatra da bi javne osobe trebale posebno dobro paziti na svoje nastupe u društvenim mrežama (FB, Twitter). “Preporučljivo je da imaju odvojene profile – javni, koji je otvoren svima (ili još bolje “fan stranicu”) te ako to žele i privatni, zatvoreni – za krug svojih prijatelja i obitelji. U svakom slučaju, za njih kao i za druge građane za komunikaciju u društvenim mrežama vrijedi pravilo da nikada ništa ne objavljujemo što sutradan ne bismo htjeli vidjeti na naslovnici novina”, ističe Mateljak. Dodaje i kako društvene mreže nose fantastične mogućnosti komunikacije, ali bilo bi dobro da se češće zapitamo gdje su, u stvari, granice. “Slika koja je prikladna za tisak ili TV prilog je u redu, a svemu drugome nije mjesto na javno otvorenom profilu na Facebooku”, smatra Mateljak, a slično misli i Krešimir Macan, vlasnik agencije Manjgura.

“Sjećate se afere s golim grudima i zaposlenicama ministarstva kulture – sva ta ista pravila treba primijeniti i na društvene mreže. Sve ono što ne želite da bude objavljeno u medijima, nećete objavljivati na otvorenom profilu na društvenim mrežama”, prisjeća se Macan. “Svojevremeno je supruga gospodina M, šefa britanske tajne službe, na svojoj FB stranici objavila slike s obiteljskog kupanja u bazenu gdje je izložila sigurnosnom riziku i obitelj i suradnike njezina supruga, pa je na kraju osramoćen dao ostavku. To je visokoprofilirani slučaj – ali već kod nas danas nije neobično da portali i drugi mediji preuzimaju FB statuse javnih osoba i to plasiraju kao vijest”, kaže Macan te podsjeća na nedavni slučaj ministra Jovanovića koji se preko profila prepucava s Crkvom. “Pravila bi se trebala postaviti kako bi svi mogli biti s njima upoznati, ali ne trebaju biti rerestriktivna jer mogu izazvati podsmijeh zajednice na društvenim mrežama. U načelu sve kako bi se inače ponašali na poslu – tamo ne bi dijelili neku izazovnu fotografiju ili slike s nekog razuzdanog tuluma – onda to isto ne dijelite na FB, osim ako ne želite da svi o tome sve znaju, te da eventualno snosite posljedice za to. Jednostavno, privatno je jedino ako baš sve ostane privatno i u zatvorenom krugu – što sa stalnim promjenama postavki privatnosti na FB često nemoguća misija. Dakle slika se možda neće vidjeti na profilu, ali se može pojaviti na primjer u FB tražilici jer netko od vaših prijatelja koji su tagirani ima takve postavke privatnosti”, zaključuje Macan.

U postavljanju pravila prednjači Australija

Jedna od zemalja koja je otišla je daleko u pravilima ponašanja javnih službenika je Australija. U pravilniku ponašanja državnih službenika na društvenim mrežama tako stoji kako bi oni koji imaju svoje privatne profile trebali biti svjesni štete koju njihovo privatno korištenje društvenih mreža može donijeti organizaciji. “Osobno ste odgovorni za sadržaj koji objavljujete na bilo kojoj društvenoj medijskoj platformi. Ako imate nedoumice, trebate se konzultirati sa odjelom uprave kako biste postupili u skladu s pravilima”, stoji u pravilniku. Tako se navodi da oni koji rade u državnim službama na društvenim mrežama smiju raspravljati samo o javno dostupnim informacijama i biti sigurni da je sadržaj koji objavljuju točan i nije obmanjujući, da trebaju biti pristojni i obraćati se s poštovanjem ljudima s kojima komuniciraju i slično. Nasuprot tome, ne bi trebali stavljati sadržaje koji su uvredljivi, sramotni, klevetnički, prijeteći, uzemiravajući, potiču nasilničko ponašanje, diskriminirajući, rasistički, seksistički, krše autorska prava, predstavljaju nepoštivanje suda itd.

Tags: , , , , ,
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž