Dakle, u čemu je tajna?

•    Kaže se da je bolje imati 400 prijatelja koji su dodali vas, nego 4000 koje ste vi dodali. Umjesto stihijskog dodavanja prijatelja promišljeno stvarajte potrebu da drugi dodaju vas. Ako želite stvoriti utjecaj, neka drugi iskazuju interes za vašim aktivnostima
•    Budite aktivni svaki dan; dijelite pametan sadržaj, odgovarajte i proaktvno slijedite i dodajte pokojeg prijatelja 
•    Bitan je sadržaj. Poznavanje velikog broja ljudi ne znači ništa ako nemate znanje, iskustvo i mudrost
•    Fokusirajte se na ljude, oni su srce društvenih mreža
•    Znanje o sve mnogobrojnijim alatima doći će s vremenom, a vi se fokusirajte na umjetnost društvenih mreža

Nedavno smo pisali o predsjedniku Josipoviću kao najvećem Facebook hrvatskom brendu. Na stranicama Manjgure ubrzo ćete moći vidjeti koje sve osobe iz hrvatske javnosti uspješno koriste društvene mreže. Obavjestit ćemo vas i kojim se alatima možete poslužiti za mjerenje popularnosti i svog utjecaja, stoga nas svakako posjetite.

Do tada, svoje statuse na Facebooku pišite promišljeno jer internet je vaša posjetnica.

Prošli tjedan obilježen je Community manager appreciation day odnosno dan posvećen Community managerima koji se obilježava od 2010. godine, rezerviran za četvrti ponedjeljak u prvom mjesecu. Dan koji služi za okupljanje community managera ujedno dobro dođe i za promoviranje zanimanja koje još uvijek (u Hrvatskoj i regiji) izaziva podsmijeh. Upravo na taj dan, hrvatski CM-ovi odlučili su stati tome na kraj te podignuti svijest o svim elementima ovoga zanimanja osnivanjem udruge stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama – DRMA.

Hrvatska Udruga Stručnjaka za Komunikaciju na Društvenim Mrežama - DRMA (osnovana: 23.01.2012)

“Sama ideja osnivanja Hrvatske udruge stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama pojavila se tijekom prošle godine kada smo započeli razgovor oko zajedničkih edukacija na polju društvenih mreža. Cilj DRMA-e je profesionalizirati posao stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama i uvesti potrebne standarde kako bi tržište dobilo što kvalitetniju uslugu. Kako se radi o vrlo srodnom zanimanju odnosima s javnošću i marketingu, vjerujemo u izvrsnu suradnju sa domaćim PR i marketinškim udrugama. Od udruge možete očekivati veliki broj aktivnosti na poljima: edukacija, seminara, stručnih okupljanja i konferencija. Nadamo se povezivanju sa kolegama u susjednim državama,” objasnili su organizatori Barbara Slade, Ilija Brajković, Davor Runje, Vinko Mojtić i Željko Riha.

Prvo službeno okupljanje i osnivanje udruge privuklo je osamdesetak ljudi na kojem su se prisutni složili oko odabira osnivača te prijedloga statuta udruge što je i objavljeno na službenoj stranici udruge:

Ono u što smo sigurni je naziv Udruge (iz prijedloga Statuta):

Naziv udruge je: Hrvatska udruga stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama. 
Skraćeni naziv udruge je: DRMA
Puni engleski naziv Udruge glasi: Croatian Community Managers Association  
Skraćeni engleski naziv Udruge glasi: CCMA

Ciljevi udruge (iz prijedloga Statuta):

- unapređenje i zaštita struke, promicanje kvalitete komuniciranja na društvenim mrežama u tvrtkama, ustanovama, neprofitnim organizacijama i drugdje;

- poticanje zakonodavne djelatnosti kojom se uređuje pozicija stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama;  

- postavljanje i poštivanje standarda struke u najširem okruženju;

- zastupanje interesa članova udruge pred sličnim međunarodnim organizacijama;

- zastupanje interesa članova udruge pred tvrtkama koje pružaju usluge i proizvode potrebne za rad community managera.

Djelatnosti Udruge su (iz prijedloga Statuta):

- vođenje evidencije fizičkih i pravnih osoba, članova Udruge;
- organiziranje seminara i edukacija te upoznavanje članova Udruge i drugih zainteresiranih u području društvenih mreža;
- izdavanje knjiga i časopisa iz područja svoje djelatnosti;
- davanje mišljenja i savjeta u pogledu pitanja iz područja komunikacije i marketinga na društvenim mrežama;
- ostvarivanje suradnje sa višim i visokim edukativnim ustanovama sa ciljem što bolje edukacije na području komunikacija i marketinga na društvenim mrežama.

• Službena stranica
• Facebook stranica
• Twitter profil

Izvor: DRMA - Facebook

Ako želite još malo istražiti što se sve pisalo o community managementu, bacite pogled ovdje.

Ivana Urošević 

Dvosmjerna komunikacija u kampaniji ili ne, ono što naš Krešimir Macan smatra još važnijim je nastavak interakcije vlasti s biračima nakon što zasjedne u ministarske fotelje.

“Držim da bi upravo to bila promjena koja bi unijela transparentnost i donijela nadu da nam za četiri godine neće trebati nova Vjetrenjača“, izjavio je Macan za 24 sata u prosincu.

I upravo se to dogodilo. Na dan kad je nova Vlada prisegnula otvoreni su i službeni profili Vlade RH na društvenim mrežama. Facebook stranice Vlade RH do sada ima nešto više od 16 000 fanova, ali ono što je najvažnije je da hrvatski građani iz zemlje i svijeta aktivno komentiraju Vladine postove, te otvaraju dvosmjernu komunikaciju izravno s Vladom RH. Tako na jednom postu ima više od 900 komentara što je imponzatan rezultat za stranice u Hrvatskoj. A upravom su prema nekim istraživanjima komentari na Facebook-u četiri puta vrijedniji od „like-ova“ .

Idealno bi bilo da svaki ministar otvori profil na Facebook-u pa da na taj način građani mogu direktno komunicirati sa resorom koji ih zanima. Do sada profile na Facebook-u ili fan stranice imaju Željko Jovanović, Mirando Mrsić, Vesna Pusić, Arsen Bauk i naravno, Zoran Milanović (slobodno javite ako smo nekoga izostavili).

Ono što je još važnije u svemu ovome  jest Uredba o Uredu Predsjednika Vlade Republike Hrvatske od 12. siječnja 2012. kojom se osniva i Odjel za online komunikaciju unutar Službe za odnose s javnošću Vlade RH za koju je predviđeno čak 7 izvršitelja. Dakle dvosmjerna komunikacija nove vlade nije hir, već će se raditi o sustavnoj komunikaciji. Čestitamo!

No dnevno dvosmjerno komuniciranje Vlade RH je vrlo odgovoran posao, pun izazova i pod budnom paskom i oporbe i medija. Ono na što vladin on line tim treba paziti su propusti i gafovi koje je jako lako napraviti na društvenim mrežama jer se na njima svi nekako osjećamo opuštenijima. Tako je nedavno parlamentarna zastupnica i ministrica u sjeni Diane Abbott iz Laburističke stranke napisala na svom Twitter profilu: „Bijelci obožavaju igrati ‘podijeli pa vladaj’. Ne smijemo si dopustit da igramo kao oni” komentirajući presudu za ubojstvo crnog mladića koje se dogodilo prije 18 godina, a izazvala je podijeljene reakcije i među crnom populacijom u Velikoj Britaniji. Javnost je pogodio ovaj rasistički ispad pogotovu zato jer je Abbott prva tamnoputa zastupnica izabrana u britanskom parlamentu. Njezin stranački kolega Chuka Umunna izjavio je da su ovakvi i slični komentari neprihvatljivi te potvrdio da političarima Twitter može biti jako koristan, ali u isto vrijeme i opasan alat. Predsjednik njihove stranke Ed Miliband se također složio sa Umunnom. Abbott se nije odmah ispričala već je ponovno preko Twittera nastojala objasniti da je njen tvit krivo protumačen te da se on odnosio na kolonijalizam 19. stoljaća, naglašavajući pritom kako je vrlo teško sve objasniti u 140 znakova. Nesporazum ili ne, predstavnici britanskih laburista izjavila su da je pogrešno donositi opće zaključke o rasi, vjeri i kulturi te da su oni “uvijek vodili kampanju protiv takvog ponašanje – kao i Diane Abbott.“ U konačnici Abbott se ispričala nakon što ju je na to prisilio njen šef Miliband.

Pisali smo kako je Seana Gallegher zbog jednog twita izgubio na irskim predsjedničkim izborima ili pak političarima koji su greškom svoje uzbuđenje ili slike dijelili s javnosti, na opće veselje medija. Zato Vlado još jednom čestitamo, ali oprezno:-)

Izvor: Socialbankers.com

Infografika, koju u cijelosti možete vidjeti ispod, pokazuje kako LinkedIn korisnici koriste profesionalnu mrežu i zašto je uopće koriste.

Prema podacima, 42 posto korisnika ažurira svoje profile redovno, dok 37 posto korisnika redovno ažurira svoju profilnu fotografiju. Međutim, 12 posto korisnika kaže da profilnu fotografiju nisu promijenili od kada su otvorili profil.

Devedeset posto Linkedin korisnika društvenu mrežu smatra korisnom, ponajviše zbog toga što im pomaže u upoznavanju potencijalnih klijenata te da je puno profesionalnija od Facebook-a. Korisnici vole LinkedIn jer im dopušta lociranje budućih zaposlenika na koje inače ne bi nikad naišli.

Imate li i vi profil na ovoj društvenoj mreži? Koliko ste aktivni na LinkedIn-u?

Prdaily, Infografika: lab42

Ivana Urošević

Društveni mediji su postali značajan dio našeg svakodnevnog života. U nekom trenutku odlučili ste se za pisanje bloga, otvaranje Twitter profila, ne zaboravimo Facebook, LinkedIn itd. No još barem deset dobrih odluka može pozitivno utjecati na vaše odnose, aktivnosti i rezultate vašeg poslovanja:

Pa evo tih 10 odluka:

1. Odlučite se pokrenuti. Mentalno i emocionalno. Rezultati će se pojaviti u svakom području vašeg života, uključujući i ovog online.
2. Odlučite pridružiti se novoj chat  ili online grupi, to vam može pomoći da doznate više o zbivanjima i trendovima oko vaše branše.
3. Odlučite podijeliti  zanimljiv sadržaj –  nemojte sve držati za sebe. Šteta je da kvalitetan sadržaj ne dođe i do drugih, a feedback vas može ugodno iznenaditi.
4. Odlučite i lajkajte najmanje pet Facebook stranica s kojima ste kao fan uspostavili kvalitetnu komunikaciju. Zapitajte se što kao PR profesionalac možete naučiti od komunikacije koja se odvija putem tih stranica.
5. Odlučite više slušati i promatrati online nego tipkati. U redu je da ponekad samo “zujite” po bespućima društvenih mreža.
6. Odlučite napraviti popise, kategorizirajte ljude sa zajedničkim interesima, time se oslobađate onih s kojima nikad ne komunicirate.
7. Odlučite se na odgovaranje na svaki komentar ili postove na vašem blogu i društvenim profilima. Isto tako, ostavljajte smislene i relevantne komentare na drugim blogovima.
8. Odlučite ubaciti dodatnu vrijednost svakoj vašoj online interakciji. To prolazi i u offline svijetu.
9. Odlučite  pronaći svoj glas. Po čemu želite biti prepoznatljivi?
10. Odlučite biti više entuzijastični, iskreni i korisni u online zajednici.

Izvor:  Ragan.com

Ivana Urošević

Strip: www.darkomacan.com

Prošla godine predstavila je agencije koje nude usluge community managementa, koje su nicale kao gljive poslije kiše, procjenjivalo se koje dobro rade, a koje ne i raspravljalo se da li se o brendovima na društvenim mrežama trebaju brinuti isključivo PR-agencije ili specijalizirane agencije.

Upravo zbog brzine kojom se pojavilo novo zanimanje brzo je došlo do zasićenja, kao i onih standardnih problema kada svi to rade i svi su odjednom postali community manageri i naravno svi samo pozivaju na lajkanje…

Izvor: www.darkomacan.com

No, da bi za 2012.godinu bili apsolutno spremni na sve što nam društveni mediji spremaju, donosimo vam pregled najzanimljivijh tekstova na hrvatskom jeziku. Što je to community management, kako funkcionira, tko to može raditi – dobit ćete odgovore na sva ta pitanja. Vidjet ćete da nije važno samo pozivanje na LIKE već tu ide nešto više začina.

Krenimo od Manjgure:

• Community management – kome prepustiti brigu o brendu na društvenim mrežama? - PR-agencijama ili specijlizirani agencijama?
• Community management – tko je tko na domaćem tržištu - Dobar uvid o stanju na domaćem tržištu agencija koje se bave komunikacijama na društvenim mrežama i za što su specijalizirane
• Community management – tko je tko na domaćem tržištu 2
• Dobar online community manager zlata vrijedi - Uvijek mora biti u žarištu i pratiti kako online zajednica diše, a i sam mora znati disati s njom

Izdvajamo još nekoliko tekstova, tu je PlanB materijal, post s Netokracije i zanimljiv osvrt Dragane Djermanović:

• Community menadžment (ni)je služba za korisnike - Kad community menadžment postaje služba za korisnike?
• Male tajne community menadžmenta - Savjeti koji navode odlike dobrog community-menadžera
• Sjaj i bijeda domaćeg Twitter i Facebook community menadžmenta - Kratki sažetak industrije i razmišljanja
  
• Upravljanje online zajednicom (community management) iz prve ruke - O problemima s kojim se community manager može naći prilikom angažiranja od strane agencije

Osim po broju interakcija, Index.hr je zauzeo prvo mjesto i kao najbrže rastuća stranica sa čak 12.138 novih članova. S obzirom na to da je ovo vrijeme kupnje božićnih darova, ne iznenađuje podatak da se 6.791 Hrvata priključilo stranici YokoShopping Hrvatska i tako joj omogućilo da zauzme drugo mjesto na našoj ljestvici. Na trećem mjestu nalazi se Put oko svijeta (+5.357) dok se Bilic Vision našao na četvrtom sa samo 42 člana manje. Peto mjesto zauzeo je Lidl Hrvatska (+3.336).

Već uobičajeno među najpopularnijim statusima našao se i onaj predsjednika Ive Josipovića. Ovoga puta predsjednik se osvrnuo na predaju mandata premijeru Milanoviću te je izrazio nadu za konstruktivnom i uspješnom suradnjom s novom Vladom. Druginajpopularniji status objavila je stranica Put oko svijeta kojim nas je podsjetila na „Izgubljeni grad Inka“, Machu Picchu.

Provjerite top listu domaćih Facebook stranica na portalu SocialSense.me.

http://www.drap.hr

Obrađeno je preko milijardu pojmova koje su korisnici pretraživali tijekom posljednjih 12 mjeseci. Google Zeitgeist donosi pregled pretraga prema regijama i globalno iako se Hrvatska, na žalost, nije našla na tom popisu, a s obzirom na to da nam je Europska Unija sve bliže, možete poviriti što se guglalo u Europi.

Mlada pjevačica Rebecca Black zauzela je prvo mjesto kao najbrže rastuća Google pretraga, slijedi je društvena mreža Google +, a tko se sve našao u prvih deset najtraženijih pojmova pogledajte ovdje.

Od zanimljivosti Google je istaknuo pojmove ‘cupcake’ i Japan koji su podjednako osvojili globalni interes. Cupcake je na top listi najbolje hrane u više od deset zemalja, a 东京 电力 odnosno Tepco (vlasnik japanske nuklearne elektrane koja je u ožujku oštećena u razornom potresu) postao je i prvi izraz  koji se našao na popisu najtraženijih, a da nije napisan na latinici.

Osvrt na cijelu godinu prema Google-u možete pogledati u videu ispod.

Ivana Urošević

U ožujku ove godine također smo se osvrnuli na istraživanje Gfk koje je provedeno krajem prošle godine u kojem se pokazalo kako 58% građana starijih od 15 godina koristi Internet, dok je danas broj korisnika iznad 15 godina 63%.

Kada već govorimo o dobi korisnika bitno je napomenuti da najveći postotak korištenje Interneta nalazimo u skupini između 15 i 24 godine (96%) – skoro svi mladi su na Facebooku:-) dakle, dok je 9% onih iznad 65 godina koji koriste blagodati Interneta u Hrvatskoj.

Što se regija tiče, 68% korisnika živi u Zagrebu i okolici, u Istri, primorju i Gorskom kotaru ih je 66%, u stopu ih prate korisnici u Dalmaciji sa svojih 65%, u Slavoniji je 56% korisnika, na predzadnjem mjestu se nalazi Sjeverna Hrvatska sa 52% dok se na zadnjem mjestu sa 46% nalaze Lika, Kordun i Banovina.

65% korisnika interneta su muškarci, dok je korisnica 62%. Hrvati i dalje najčešće Internet koriste od kuće (87%), a na poslu ga koristi 10% ispitanika.

Što se tiče uređaja sa kojih se koristi Internet, 78% to čini sa stolnog računala, što je manje nego prošle godine kada ih je bilo 83%. Sa prijenosnog računala 45% korisnika ide on line, dok ih je 2010. godine bilo 37%. Onaj podatak koji je nama bio posebno interesantan jest taj da 21% Hrvata koristi mobilni telefon kako bi surfali. To samo pokazuje sve veću ulogu smartphone-ova i mobilnog Interneta u svakodnevnom životu, naime, u prosincu prošle godine bilo je 10% onih koji su koristili mobilni telefon za pristupanje Internetu.

Malo više od polovice ispitanika (51%) na Internet ide nekoliko puta dnevno, jednom dnevno ga posjećuje 25%, što je ukupno 76% na dnevnoj razini. Nekoliko puta tjedno ga koristi15%, jednom tjedno njih 5%, a par puta mjesečno ili rjeđe 4% ispitanika.

Najveći je broj onih koji se Internetom služi do 3 sata tjedno, dok je najmanji broj onih koji ga koriste više od 10 sati tjedno (15%).

Kada su ispitanici sami sebe trebali procjeniti njih, 45% smatralo se dobrim poznavaocem rada na Internetu, jednak je broj onih koji se smatraju početnicima i vrlo dobrim poznavaocima (i jedni i drugi 24%), a ispada da Hrvatska ima 7% Internet eksperata. Ipak, ne zaboravite, ovdje se radi o samoprocjeni

Svi znamo da je lako postati ovisan o Internetu, a čini se kako se takvim smatraju građani Zagreba i Istre više od ostalih (preko 20%), te oni koji pripadaju dobnoj skupini od 15 do 24 godine (26%).

Za kraj možete vidjete u koje sve svrhe Hrvati uglavnom koriste Internet (praćeno u zadnjih 6 mjeseci):

Sve rezultate ovogodišnjeg  istraživanja informatičke pismenosti u Hrvatskoj možete pronaći na stranicama Gfk.

• Prijevod: Zašto je Bog muškarcima dao penise? Da bi imali barem jedan način za zatvoriti ženska usta.

Ovakvi vicevi osobito nisu smiješni u Južnoafričkoj Republici, zemlji u kojoj minimalno jedan od četiri muškarca priznaje kako je silovao barem jednu osobu i koja ima zloglasnu povijest vezanu uz ovu mučnu temu. Da stvar bude gora, pomutnja oko neslane tviteraške šale odigrala se samo dan prije redovne nacionalne šestnaestodnevne kampanje protiv zlostavljanja žena i djece.

Neukusna šala navukla je bijes aktivistica za ženska prava koje su Durex zasule prigovorima i pozvale na bojkot proizvoda. Ono što je najzanimljivije jest reakcija Durex-a, koji se odbio ispričati, opravdavajući se kako slične šale u prošlosti  nikome nisu smetale. Nakon izjave upućene svima da pronađu smisao za humor Durex je nastavio tvitati šale do kraja tog dana. Tek dva dana kasnije Durex je popustio pritisku, obrisao sve sporne tvitove  i krivnju prebacio na lokalnu agenciju za odnose s javnošću.

U cijelosti prenosimo ispriku koju je Durex-ov direktor marketinga Faisal Hashmi poslao blogerici Jen Thorpe koja stoji iza Twitter profila @FeministsSa:

“Durex respects and supports the rights of women and men to have a healthy, safe and fulfilling sex life. The statements that appeared on our South Africa Twitter feed yesterday were posted by our PR agency in South Africa–Euro RSCG. They were offensive and inappropriate and do not reflect the views of the Durex brand. We apologize unreservedly for the fact that this has happened and have already taken steps to ensure that this situation cannot arise again.” 

Zanimljivo je kako brend koji prodaje zaštitu nije uspio sebe zaštititi. Durex može okriviti lokalnu PR agenciju za sporne tvitove, ali kiks i dalje  ostaje  povezan primarno s njima, tek onda s PR agencijom. Tko će se nakon tjedan dana sjećati imena neke lokalne agancije? Nitko. Tko će se sjećati Durexa i pogrešnog tvita? Svi.

Puno puta smo pisali o community managerima, kakva je njihova uloga i tko sve može obavljati takav posao pa smo tako zaključili da community mananger zlata vrijedi - (tako sada sigurno misli i Durex, ali i ona lokalna PR agencija). Drugo, hashtag na Twitteru, šale o seksu? Tu se moglo i trebalo očekivati svašta  jer se  na sadržaj hashtaga ne može utjecati, a tema šale je priča za sebe. Bilo bi zanimljivo doznati čija je ideja bio #DurexJoke hashtag.

Kako god bilo, o ovome vrijedi razmisliti, a navedena online poslovna katastrofa može biti dobra pouka o tome na što sve treba paziti i kako se pripremiti za komunikaciju na društvenim mrežama. Ako baš volite tuđe gafove i neoprez, svakako pročitajte kako je lažni tweet uništio predsjedničku kampanju ili kako je francuski ministar umjesto žene u krevet pozvao 14 tisuća ljudi  i što se dogodi kad od uzbuđenja zaboraviš twitati .

Ivana Urošević

Digitalno oglašavanje preuzima sve veći dio marketinškog kolača. Po za­dnjem istraživanju IAB-a, krovne, iako još uvijek samo savjetodavne udruge za digitalno oglašavanje, u Hrvatskoj na digitalno oglašavanje otpada 7 posto ukupnog oglašivačkog tržišta. Kada postotak pretvorimo u novac, procjena je da je na on line kampanje u 2010. godini utrošeno 132 milijuna kuna. Hrvatsko digitalno oglašavanje konstantno raste i razvija se najbrže u regiji. Sve više klijenata traži digitalno oglašavanje, pa ne iznenađuje što i većinski dio projektnog budžeta ne­kad pripadne upravo za on line dio kampanje.

ZAŠTO DIGITALNO OGLAŠAVANJE?

1. MJERLJIVOST (jedino internetsko ogla­šavanje nudi točne i precizne podatke o dosegu i učinkovitosti)

2. FLEKSIBILNOST (omogućava brzo mi­jenjanje i prilagodbu, a čak i trenutačno storniranje ukoliko rezultati ne odgova­raju planiranom)

3. INTERAKTIVNOST (kojim komunikacij­skim kanalom je moguće ostvariti naj­veću interaktivnost)

4. MOGUĆNOST FILTRIRANJA CILJNIH SKUPINA (geografska, demografska, vremenska, tehnička…)

VRSTE DIGITALNOG OGLAŠAVANJA:

• Display formati (banneri, video-banneri, kontekstualni formati, interaktivni oglasi…)

• E-mail oglašavanje (newsletteri, e-mailovi…)

• Oglasi na tražilicama (SEM)

• Sponzorirani sadržaji

• Viralni sadržaji (YouTube)

• Oglasi na društvenimmrežama (Social-Ads)

Jan Jilek, Internet Advertising Board (IAB)

Kako IAB funkcionira i čime se sve bavi?

IAB na europskoj razini ukazuje na potrebu za (prove), postavlja standarde (protect) i promovira (promote) digitalno oglašavanje.

Da pojasnim, zadaća IAB-a je da kroz razna istraži­vanja koja radi, dokaže učinkovitost interaktivnog oglašavanja, da po indu­strijama prikaže najbolje prakse korištenja pojedinih sredstva/modela interak­tivnog oglašavanja, njiho­vu međusobnu poveza­nost, povezanost s off line modelima oglašavanja.

Kako je interaktivno oglašavanje konstan­tno u razvoju te svaki dan imamo neki no­vi oblik oglašavanja, puno je kompleksnije od ostalih oblika oglašavanja. U moguć­nosti je targetirati ljude po njihovom pona­šanju na internetu, pa su moguće i zloupo­rabe privatnosti. Zakonodavci radi nedo­voljnog razumijevanja, a istina je i radi zlouporaba u pojedinim situacijama, po­kušavaju nametnuti razne regulative koje mogu naštetiti industriji. I IAB kroz suradnju sa zakonodavcima, njihovu edukaciju i sa­moregulaciju industrije nastoji zaštititi indu­striju od mogućih zakonskih zapreka i time joj omogućiti nesmetani rast. I na kraju imamo treće područje, promociju industrije, koju IAB provodi kroz organizaciju konfe­rencija, natjecanja poput MIXX-a, eduka­cije kojima u široj javnosti promovira efika­snosti internetskog oglašavanja. U Hrvatskoj, mi se za sada najviše bavimo promocijom, a počeli smo pomalo i s branjenjem tržišta, budući da se naši zakoni usklađuju s eu­ropskim, a radi nerazumijevanja interneta, dolazi do krivih tumačenja europskih zako­na što se odražava na loše ili nejasne za­kone kod nas.

Kako ste zadovoljni s MIXX nagradama dodijeljenim na IdejiX, a rađenima po li­cenci IAB-a?

Jako sam zadovoljan, za prvi hrvatski MIXX okupili smo izvrstan žiri koji se sastojao od profesionalaca koji se već duži niz godina bave internetskim oglašavanjem, koji su u biti pioniri internetskog oglašavanja na na­šem tržištu. Prijavilo se 69 radova, što je skoro dvostruko više od očekivanih 40. Po­dijelili smo nagrade u svim kategorijama i naravno proslavili pobjednike! Dakle mogli bismo reći da smo uspjeli iz prve.

Ali isto sam tako svjestan da smo pokušali prošle godine napraviti isto, vje­rojatno se ne bismo mogli hvaliti s ovakvim rezultati­ma. Mnogo se napravilo u posljednjih godinu da­na, što se vjerojatno može i osjetiti na tržištu.

Kako vidite interaktivno oglašavanje u Hr­vatskoj? Nedavno ste iznijeli podatak ka­ko je digitalno oglašavanje u RH procije­njeno na 132 milijuna kn, odnosno 7 posto cjelokupnog oglašavačkog tržišta. Kako ste izradili procjenu i kakve trendove oče­kujete u budućnosti?

Bavim se internetskim oglašavanjem već 9 godina, tada je penetracija interneta u HR bila 5 posto, dakle kontinuirano pratim ra­zvoj tržišta i mogu reći da sam zadovoljan s trenutačnom situacijom, s obzirom na sveukupno stanje u našoj zemlji. S druge strane, daleko sam od zadovoljnog kada nas uspoređujem s nekim drugim zemljama čak i u malo široj regiji. Zasigurno zaostaje­mo za većinom razvijenih zemalja, ali ono što je kod nas pozitivno je činjenica da najbrže rastemo (ako nismo i jedini koji ra­stemo) u usporedbi s drugim medijima u Hrvatskoj. Da, procjena neto vrijednosti oglasnih budžeta u Hrvatskoj je 132 milijuna kn. Nešto manje od polovice toga ide na display (banner) oglašavanje i tu baratamo s prilično točnim podatcima. U ukupnu vri­jednost internetskog oglašavanja spada i SEM (tražilice i kontekstualno oglašavanje) ali za taj segment radimo procjenu. Tako­đer u AdEx za internet ulaze i mali oglasi na internetu za koje imamo djelomične podatke. Tako da smo za dio vrlo precizni, a dio smo sigurni da smo blizu. Točan po­datak nećemo znati jer Google kao jedan od najjačih igrača na našem tržištu ne predstavlja javno svoje podatke, što ne želi učiniti niti u jednoj zemlji (osim u Velikoj Britaniji gdje je zakonski prisiljen). U buduć­nosti očekujem, naravno, rast budući da je trend rasta udjela koji idu na internet vidljiv svugdje u svijetu i nemoguće ga je izbjeći, pa čak i u Hrvatskoj.

Zaostaje li hrvatsko digitalno oglašavanje za svjetskim? Zanima nas i sa strane ogla­šivača (budžeti) i agencija (kvaliteta kam­panja, praćenje svjetskih trendova).

Da, zaostaje. U Velikoj Britaniji za inte­raktivno oglašavanje od­vaja se 25 posto ukupnih budžeta, mi smo po našoj procjeni na oko 7 posto, pa zaključite sami.

Ali to je samo dokaz da smo u dobroj in­dustriji i da ima još mnogo prostora za rast. Dio razloga zbog kojih zaostajemo je oprav­dan. Penetracija interneta zaostajala je za razvijenijim zemljama, zbog čega smo ka­snije postali interesantni oglašivačima, ali situacija se mijenja. Oglašivači iz godine u godinu odvajaju sve veće udjele za inter­net, agencije radi toga sve više usmjera­vaju svoju pažnju na internet, educiraju se, testiraju, griješe, uspijevaju, uče i iz godine u godinu možemo vidjeti rast kvalitete kam­panja. Sve je više interesa za primjerima izvana i upita što novo možemo napraviti za našeg klijenta, što je jedna potpuno drugačija filozofija od off line filozofije ogla­šavanja.

Kako je organizirano tržište on line oglaša­vanja u Hrvatskoj? Kakva su iskustva IAB-a sa specijaliziranim on line agencijama, a kakva s marketinškim agencijama koje se bave on i off line oglašavanjem?

Kako je kod nas tržište organizirano mogao bih napisati mali roman, ali kako ga vjero­jatno niste u mogućnosti u cijelosti objavi­ti, samo ću reći da iz stanja kaosa, polako dovodimo stvar po stvar u red. IAB Croatia se kroz svojih nekoliko godina rada kroz razne modele rada pokušao profesionali­zirati, ali to nije uspjelo. Sada smo na pragu da se i to desi da zaposlimo profesionalca koji će puno radno vrijeme posvetiti razvo­ju tržišta. Uspjeli smo doći do tog stadija iz razloga što smo posložili udrugu tako da njena srž budu najveći hrvatski internetski mediji. Tek ćemo u narednoj fazi (kada se najveći mediji poslože) otvarati udrugu prema ostalim akterima na tržištu. Ali ako pitate kako procjenjujemo rad agencija koje su specijalizirane za on line oglašava­nje i marketinškim agencijama koje nema­ju svoje digitalne odjele, onda je to vrlo jednostavno pitanje, da, specijalizirani ti­movi koji se bave internetom, postižu puno bolje rezultate za svoje klijente.

Možete li nam pojasniti razliku između oglasnih mreža poput Ad-Neta, agencija poput McCann Digiparka ili Proximityja, a s druge strane Goldbacha i Httpoola?

Za ovo pitanje, također bih mogao dati opširan odgovor, ali probat ću skratiti. Ta­kođer se unaprijed ograđujem zbog mo­gućeg sukoba interesa pri odgovoru na ovo pitanje, pošto sam suvlasnik i direktor Ad-Net oglasne mreže kojoj su u jednom segmentu poslovanja konkurenti Httpool i Goldbach Audience.

Kada je penetracija inter­neta bila do oko 30 posto malo kojoj agenciji se da­lo baviti internetom jer su budžeti bili sitni i na njima se nije pojedinačno mo­glo zaraditi.

Zbog toga je u to vrijeme bilo logično ko­ristiti specijalista kao Httpool koji je okrup­njavanjem svih tih malih budžeta skupio dovoljno medija da može pristojno raditi, te je bio kombinacija agencije specijalizi­rane za internetsko oglašavanje, media poola za internet, jer je preko njega zaku­pljivalo više različitih agencija i oglasne mreže jer je s medijima potpisivao ugovo­re o zastupanju oglasnog prostora i grupi­rao ih u kategorije. Praktički kopirajući isti model rada, na tržište je ušao i sada Gol­dbach Audience (tada AdOn, a poslije Adlink). Ali kako se tržište razvijalo i kako su rasli budžeti, pojedine agencije odlučile su se samostalno pozabaviti internetom (prvo su to učinili OMG i McCann) te su im ranije navedene agencije/mreže postale nepo­trebne. A i djelomično su im konkurirale budući da su one i dalje radile agencijski dio posla za sve svoje ostale klijente među kojima su i konkurenti klijentima digitalnih agencija. Daljnjim razvojem tržišta sve je više agencija počelo samostalno raditi in­ternetsko oglašavanje za svoje klijente, te je model po kojem su radili Httpool i Gol­dbach (tada Adlink) postao sve manje zanimljiv većem broju agencija. Httpool i Goldbach i dalje rade po tom modelu (ko­liko sam ja upoznat), ali za manji broj agen­cija i klijenata koji još uvijek nemaju vlastite on line odijele, od kojih samo neke rade ekskluzivno s navedenim agencijama/mre­žama. Dakako s razvojem tržišta digitalnih agencija, rasle su i njihove potrebe, te se otvorio prostor za pravu oglasnu mrežu ko­ja neće ni u jednom segmentu ulaziti u posao agencija, nego će biti na strani srednjih i manjih internetskih medija i zastu­pati njihov oglasni prostor, pa smo otvorili Ad-Net oglasnu mrežu. Mi okupljamo ma­nje i srednje medije te ih grupiramo u ka­tegorije u kojima oni zajedno konkuriraju veličinom i boljim target skupinama većim medijima.

Dakle s jedne strane ima­mo prave digitalne agen­cije poput Proximityja, McCann Digiparka pa imamo Goldbach i Httpo­ol koji su kombinacija više različitih modela rada (agencija/mreža) i na kra­ju imamo Ad-Net s druge strane koji je jedina prava oglasna mreža. Moja pretpostavka je da će se Goldbach i Httpool s vremenom morati odlučiti na kojoj će strani biti. Znači agencijskoj ili me­dijskoj te da će s obzirom na to prerasti ili u mrežu ili u agenciju.

Kako IAB nije krovna, nego više savjeto­davna udruga zanima nas postoje li ure­đena interna pravila među agencijama koje se bave digitalnim oglašavanjem?

IAB za sada nije krovna udruga, vjerojatno će ubrzo postati. Uređenih pravila za sada nema, ali se polako po­javljuju potrebe za samo­regulacijom tržišta, s čime će se IAB vjerojatno ubrzo pozabaviti.

Vibor Kalogjera, Gemius Adria

GemiusAudience priznati je standard za on line audit (mjerenje) u Hrvatskoj, Adria regiji, zemljama CEE regije, na Bliskom isto­ku, u Izraelu i Danskoj.

On line audit je istraživanje posjećenosti, socio-demo­grafije i preferencija stvar­nih korisnika, a koriste ga agencije za medijsko pla­niranje i web izdavači za prodaju oglasnog prosto­ra. Metodologija gemiusAudience istraživanja sastoji se od tri glavna dijela: cookie poda­ci iz gemiusTraffic sučelja, algoritam koje spomenute podatke pretvara u real usere te socio-demografija koju dobivamo pu­tem on line upitnika i ponderiramo (provje­ravanjem) s CATI telefonskim podacima.

Potrebno je napomenuti da su cookie i real user podaci različite stvari, kruške i ja­buke. Alati za analizu pojedine web-stra­nice, kao Omniture Site Catalyst, Google­Anyltics ili gemiusTraffic koriste cookie po­datke, što nema veze sa stvarnim brojem ljudi. Cookie ili „kolačić“ je tekstualni iden­tifikator koji se može brisati, stalno se gene­riraju novi, svaki browser ima svoj, itd.

Uzmimo za primjer hipotetskog korisnika koji triput dnevno briše cookieje i koristi tri računala. Iako se radi o stvarnom korisniku koji koristi tri računala, on se računa kao devet cookie visitora. Cookie podaci kori­ste se za detaljnu analizu pojedinog sitea i ponašanja korisnika na istome, dok se re­al user podaci koriste za on line audit koji je potreban primarno agencijama. Cookie podaci u principu nemaju socio-demogra­fiju, dok real useri podaci bez socio-demo­grafije nemaju smisla.

Gledajući na promjene otprije nekoliko godina, danas u ponašanju prosječnog korisnika možemo istaknuti tri glavne stvari:

1. “opsesija” društvenom mrežom Face­book,

2. korištenje interaktivnih sadržaja poput videa i mobilnog interneta

3. interakcija sa samim medijima, kao što su komentari, grupe, slanje sadržaja, rejtinzi, ankete…

- ističe Vibor Kalogjera, regionalni direk­tor za Adria regiju u Gemiusu.

Kalogjerine riječi potvrđuje i Googleova statistika, prema kojoj su stranice s ta­kvim sadržajem najpopularnije među Hrvatima.

Dakle, Facebook i Youtube, a zatim news portali koji su značajno aktivirali forume i mogućnost komentiranja tek­stova, te web stranice s igricama. Sva ova tri područja bilježe rast posjeta, a naročito društvene mreže, dodaje Ka­logjera, a kao jednu od glavnih zanima­cija Hrvata u posljednjih nekoliko godina posebno ističe igrice. Zanimljivo, naro­čito za vrijeme radnog vremena:)

Ponuđača on line audit istraživanja u ra­zvijenijim tržištima bira struka. To znači da se web izdavači (ponekad i agencije) udru­že u krovnu udrugu i zatim naprave natje­čaj, na kojem pobjeđuje samo jedan istra­živač. Drugim riječima, pobjednik na na­tječaju praktički dobiva monopol na on line audit u periodu od 3-5 godina. To je sasvim logično, jer se za potrebu planiranja, kupnje i prodaje oglasnog prostora svi mo­raju uspoređivati prema istim kriterijima i istoj metodologiji.

U Hrvatskoj je gemiusAudience postao va­luta na drugi način.

Hrvatska struka se jedno­stavno nije mogla dogo­voriti oko on line audita kao ni oko masu drugih bitnih stvari, što zbog fi­nancijskih što zbog drugih razloga, pa smo mi zajed­no s našim partnerima iz Valicona kucali od vrata do vrata, od portala do portala, od agencije do agencije i s vremenom je istraživanje prihvaćeno kao jedino mjerodavno.

Tržište se uvijek brže razvija kad se struka dogovori i sama izabere odjednom, ali kod nas još uvijek postoji problem „dva Hrvata i tri stranke“. Zato se iskreno nadam da će inicijativa koju je pokrenula IAB Hrvatska predvođena Janom Jilekom promijeniti stvari na tržištu on line oglašavanja, ne sa­mo po pitanju on line audita i Gemiusa.

Nama u Gemiusu i Valico­nu bilo bi puno lakše kad bismo dobili na natječaju za ponuđača on line au­dit i postali plaćena valu­ta s GemiusAudienceom. Ovako smo sami morali kretati u naplatu partici­pacije prema portalima i educirati svakog pojedi­načno.

Naplata je izazvala negativnu reakciju kod velikog broja portala, pa čak i kod ponekih većih izdavača, iako gotovo nitko nije tvr­dio da su cijene previsoke, već se navod­no radilo o „principu“. Neki su govorili da će izaći iz istraživanja jer im odjednom ne valjaju podaci, neki su govorili da se po­našamo kao država jer naplaćujemo, da smo bahati, neki su govorili da će Gemius propasti, svašta je bilo. Na kraju svega de­sila se ona stara „tresla se brda, rodio se miš“. U istraživanju danas imamo preko 120 portala koji plaćaju, samo je dvoje bitnih igrača izašlo i to nakratko jer će u podaci­ma za 5. mjesec ipak biti u istraživanju. Najvažnije od svega, dobar dio tržišta koji uopće nije shvaćao što je gemiusAudien­ce, uvođenjem naplate to je konačno shvatio.

Neki su mislili da je gemiusAudience top-lista portala na audience.com.hr. To je totalno netočno i tu Gemius i Valicon dije­le krivicu što tržište nije bilo dovoljno edu­cirano. Spomenuta lista je praktički nebitna jer sadrži samo tri posto ukupnih podataka, a postoji isključivo radi promotivnih razloga. Primarna vrijednost gemi­usAudience istraživanja je software koji prikazuje po­datke i koji se zove gemi­usExplorer. Koriste ga sve agencije u Hrvatskoj i ve­liki broj portala na mjeseč­noj razini, njima nikad nije bilo upitno zašto se gemi­usAudience plaća.

Uvođenjem naplate, oni koji prije nisu ku­povali gemiusExplorer uz participaciju za 12 mjeseci su dobili ovaj alat i bazu za je­dan mjesec po izboru. Vjerujem da tek sada većina portala shva­ća koje su prednosti našeg istraživanja i što u biti znači on line audit, alat za medijsko planiranje i prodaju oglasnog prostora. Uvjeren sam da će sve veći broj portala, koji do sada nisu, početi kupovati gemiu­sExplorer prvo na kvartalnoj, a zatim i na mjesečnoj razini.

Neki su mislili da je gemiusAudience top-lista portala na audience.com.hr. To je totalno netočno i tu Gemius i Valicon dije­le krivicu što tržište nije bilo dovoljno edu­cirano. Spomenuta lista je praktički nebitna jer sadrži samo tri posto ukupnih podataka, a postoji isključivo radi promotivnih razloga.

Primarna vrijednost gemi­usAudience istraživanja je software koji prikazuje po­datke i koji se zove gemi­usExplorer. Koriste ga sve agencije u Hrvatskoj i ve­liki broj portala na mjeseč­noj razini, njima nikad nije bilo upitno zašto se gemi­usAudience plaća.

Uvođenjem naplate, oni koji prije nisu ku­povali gemiusExplorer uz participaciju za 12 mjeseci su dobili ovaj alat i bazu za je­dan mjesec po izboru. Vjerujem da tek sada većina portala shva­ća koje su prednosti našeg istraživanja i što u biti znači on line audit, alat za medijsko planiranje i prodaju oglasnog prostora. Uvjeren sam da će sve veći broj portala, koji do sada nisu, početi kupovati gemiu­sExplorer prvo na kvartalnoj, a zatim i na mjesečnoj razini.

Potraga za srećom

Hrvati na webu tragaju za srećom! To potvrđuje sve veći broj web stranica poput Igra.hr i Igre-igrice.com, koje nu­de besplatne flash igre. U on line mar­ketingu najveće perspektive ima upra­vo “in-game” oglašavanje, točnije ogla­šavanje unutar on line igrica. Isto tako, kladionice i igre na sreću bilježe veliki rast. Jedna od glavnih specifičnosti u igrama na sreću je fenomen Texas Hold ‘em pokera, koji je zahvatio Hrvatsku, gdje postoje deseci tisuća aktivnih ko­risnika na stranim, ponajviše američkim web stranicama – navodi Kalogjera.

Kućanice na internetu

Najočigledniji hrvatski trend u digitalnom svijetu je rapidni porast internetske pe­netracije.

Prve godine kad je Gemius počeo pra­titi on line tržište, dakle u 2006. godini, internetska penetracija iznosila je oko 35 posto, a danas ona iznosi gotovo 50 posto. Glavni razlog ovog pozitivnog trenda je sniženje cijena broadband pristupa internetu te sve bolja i moder­nija infrastruktura. Bez obzira na profil ciljnih skupina, svi profili više koriste inter­net nego prije nekoliko godina. Gotovo svi građani Hrvatske mlađi od 25 godina aktivni su korisnici interneta, a poseban rast se bilježi u skupini kućanica. Isti trend bio je prije nekoliko godina vidljiv i u za­padnoj Europi.

Miroslav Varga, Escape studio

Miroslav Varga, direktor osječkog Escape studija, jedan je od najcjenjenijih konzul­tanata i predavača na području oglaša­vanja u tražilicama i kontekstualnim mre­žama.

Internetsko oglašavanje

Oglašavanje u tražilicama i kontekstualnoj mreži

Utjecaj interneta na ma­loprodaju je sve značajni­ji i prema nekim istraživa­njima premašio je ili će uskoro premašiti 50 posto na cjelokupni prihod u maloprodaji. U turizmu je taj utjecaj još značajniji. Jedan od razloga leži u činjenici da sve veći broj ljudi koristi internet, a drugi da je internet kao platforma na dohvat ruke jer se sve više mobilnih uređaja koristiti za spajanje on line. Predviđanja pokazuju da će ove godine korisnici pristupati internetu s oko 2,2 mlrd. stacionarnih uređaja (desktop i laptop) te s isto toliko mobilnih uređaja (Android, i-phone, i-pad, tablet i ostali)

Stoga oglašavanje na internetu postaje sve značajnije. Prošle se godine ukupno uložilo u internetsko oglašavanje preko 32 mlrd. $, uglavnom u sljedeće aktivnosti:

a) Oglašavanje u tražilicama (SEM = SEO + SEA). SEO (search engine optimization) je redoslijed prikazivanja rezultata pretrage, a SEA ili search engine advertising oglasi koji se plaćaju po kliku

b) Kontekstualno oglašavanje putem ba­nnera, teksta, video klipova i sl.

c) Oglašavanje na društvenim mrežama i viralno oglašavanje

d) Oglašavanje slanjem e-maila ili plaćenih članaka

Oglašavanje u tražilicama ili SEM (search engine marketing) je zadnjih 10 godina najbrže rastući segment oglašavanja. Istra­živanje niza tvrtki i njihovih marketinških kampanji pokazala su da je SEM izravno utjecao na prodaju u maloprodaji. Uz to SEM kampanje često pokazuju najbolji ROI (Return on Investment). Google tvrdi da je svaki 1$ uložen u SEM oglašavanje, vratio 2$ prihoda. Google, vodeći ponuđač SEM oglašavanja (Google AdWords), zaradio je proš­le godine blizu 30 mlrd $. Procjenjuje se da Google ostvaruje oko 80 posto ukupnog SEM kolača. Vrlo efikasno ciljanje oglasa po danu, sa­tima u danu, ključnim riječima i području oglašavanja pokazalo se oglašivačima vrlo isplativim. Pogotovo ukoliko mjere i konverzije (željene akcije) i usmjeravaju kampanju prema maksimiziranju konverzi­ja. Rezultat SEM kampanji je brzo mjerljiv i moguće je kampanju u hodu usmjeriti u sasvim drugom smjeru od početnog.

Kako je sustav postavljen tako da se oglas prikazuje samo onima koji traže određen pojam (ključnu riječ) i naplaćuje se samo ako je došlo do akcije (klika na oglas), oglašivači plaćaju oglašavanje „po učin­ku“. Ako nije bilo akcije – nema plaćanja i to za sada ne omogućuje niti jedan drugi medij. Stoga se uz razmjerno mala počet­na ulaganja (početna ulaganja nipošto nisu mala, ali uspoređujući s drugim medi­jima, ispadaju povoljna) mogu postići od­lični povrati ulaganja od nekoliko deseta­ka pa i stotina tisuća puta.

Bez obzira na to, u Hrvatskoj veliki oglaši­vači, poglavito marketinške agencije ula­žu vrlo malo u taj način oglašavanja (mo­ja procjena je da je to najviše 3 do 5 posto). Dijelom je to zbog klijenata koji još nisu do­voljno upoznati sa SEM oglašavanjem, di­jelom zbog nedostatka stručnjaka na tržištu rada koji bi upravljali SEM kampanjama, a dijelom zbog toga što su ulaganja u SEM puno manja od ostalih medija pa je agen­cijska zarada jako mala (agencije svoje usluge naplaćuju u postotku – u pravilu 15 posto od troškova kampanje). Ali kako ostali mediji polako gube trku s internetom (prema nekim procjenama, zadnje tiskane dnevne novine prestaju u Hrvatskoj izlaziti 2029. godine), očekujem značajnije pove­ćanje ulaganja u internetski marketing.

Oglašavanje u kontekstu­alnoj mreži (U Hrvatskoj je najveći Google AdSense, pa E-target, Xclaim itd.) odvija se po nešto druga­čijem principu.

Oglašavanje je vezano uz sadržaj (kontekst) članka na portalu ili poruke u gmail sandu­čiću. Ako ste u gmail sandučić dobili po­ruku određenog sadržaja, vrlo često su oglasi koji se pojavljuju pored te poruke vezani uz sadržaj primljene pošte. To nije zato što Google „čita“ vašu poštu, nego zato što je algoritam uspoređujući niz zna­kova u vašem sandučiću našao one koje je netko zakupio kao ključne riječi. Kontek­stualno oglašavanje omogućuje puno širi obuhvat od oglašavanje u tražilicama, ali su zato takvi oglasi manje efikasni i u pra­vilu ostvaruju puno manji ROI. Ali uspore­đujući obuhvat koji kontekstualni oglas postiže kod potencijalnih kupaca nezamje­njivi su u širenju oglasne poruke. Adsense oglasi nekim portalima predstav­ljaju glavni izvor prihoda i moguće je da će novine u budućnosti biti financirane najviše iz tih izvora. Sve oglašivačke mreže koje nude kontekstualno oglašavanje nude podjelu zarade ostvarene od klika u nekom omjeru s vlasnikom portala.

Kako dobiti što više za što manje?

Ono što se nama pokazalo najboljim efektom za poboljšanje ROI je da smo oglase na Facebooku ‘gađali’ tako da ostvaruju najmanji CTR (cklick true rate ili omjer broja prikaza naspram broja klikova). Tako smo za ulaganje od 3-5 € dobili uz CTR od 0,01 posto preko 100.000 prikaza. Time smo ‘brendirali’ ponudu naših klije­nata, a optimiziranjem Google AdWor­ds kampanje za iste oglase postigli smo od 5-15 posto bolji ROI. Kombinacija FB oglašavanje s Google AdWOrds ogla­šavanjem pokazala je za sada najbolje rezultate. Sljedeće najbolje rezultate pokazala nam je kontekstualna kampanja u gma­il sandučić i onda na YouTubeu.

Krešimir Macan

Christian Arno, utemeljitelj Lingo24 servisa za prevoditeljske usluge, koji upravlja klijentima u više od šezdeset zemalja te prevede četrdeset milijuna riječi godišnje, savjetuje  kako se u pet koraka pripremiti za lansiranje kampanje ili dugoročne komunikacije putem društvenih mreža na stranim tržištima. Komunikacija putem društvenih mreža mora se prilagoditi svakom pojedinom tržištu, na isti način kao što se to radi za web stranice, što katkad može predstavljati velik izazov. Nije jednostavno, ali nije ni toliko teško koliko se čini, ističe Arno i predstavlja pet koraka koje morate slijediti da biste ušli u međunarodne vode društvenih medija.

 1. Odaberite društvenu mrežu

U nekim zemljama domaće društvene mreže privlače većinu korisnika, zbog čega je potrebno detaljno istraživanje svakog tržišta prije lansiranja online kampanje.

Primjerice:

Qzone – najveća društvena mreža u Kini, popularna među tinejdžerima i casual korisnicima.

Renren – mreža za kineske studente

Kaixin001 – treća najveća mreža u Kini, uglavnom je koriste uredski radnici

Orkut – glavni igrač u Brazilu, također vrlo popolaran u Indiji. Orkut je inače u vlasništu Google-a.

Mixi – najveća društvena mreža u Japanu.

VKontakte – mreža slična Linkedi’n-u koja dominira u Rusiji.

Friendster – još uvijek zadržava neke sljedbenike u jugoistočnoj Aziji, a sjedište joj je u Maleziji.

(provjerite još:  40 najpopularnijih društvenih mreža u svijetu)

2. Doznajte što korisnici vole

Ljudi društvene mreže koriste  u različite svrhe i načine pa je vrlo važno razumjeti kako korisnici iz drugih kultura komuniciraju.

Azija – dijeljenje kao i preuzimanje glazbe i video sadržaja najpopularnija je razonoda na društvenim mrežama u većem dijelu Azije.

Južna Amerika – kontinent s najvećim postotkom Twitter korisnika. Južnoamerikanci su i strastveni blogeri te često pristupaju webu preko moblinih uređaja.

Indija – online igre i dijeljenje glazbe najčešće su akcije korisnika društvenih mreža u tom dijelu svijeta.

Zapadna Europa – nasličniji sjevernoj Americi, vole sadržaj od kojeg  mogu imati koristi (npr. nagradne igre) ili jednostavno zabava.

3. Napravite strategiju

Ovisno o budžetu, postoje dvije opcije koje mogu doći u obzir: samostalno realizirati sve akcije vezane uz društvene mreže ili pak zaposliti osobu iz zemlje u koju ulažete. Opcija da sve radite sami svakako je financijski najisplativija, dok vam prijevod na željeni jezik uvijek mogu odraditi stručnjaci. No, s druge strane imati nekoga tko je s područja  s kojm želite komunicirati definitivno je bolji potez; osim što će profil koji predstavljate biti lokaliziran, sve će ići brže i jednostavnije.

4. Prilagodite sadržaj

Nije dovoljno predstaviti sadržaj na drugom jeziku, već poruka sadržajno mora odgovarati prostoru, kulturi od koje se traži odgovor/akcija. Mora biti relevantan skupini kojoj se obraća pa se i najmanje sitnice moraju provjeriti. Primjer: Što je s kulturnim specifičnostima? U Kini postoji lista zabranjenih izraza čija online pretraga rezultira vladinom zabranom. Kako Facebook status globalnog brenda napisan na portugalskom jeziku, a greškom plasiran američkim fanovima može dovesti do gnjeva fanova – ni manje ni više brend je Coca Cola, a kako se izvukla od negativnih reakcija pročitajte ovdje.

5. Osigurajte interakciju

Ono što vrijedi za sve postojeće društvene mreže jest da počivaju na interakciji. Ovo je i najvažniji dio bilo kojeg plana jer kvalitetna interakcija stvara uspješan brend. Coca Cola je školski  primjer uspješnog vođenja online komunikacije  preko društvenih mreža no vidjeli ste da i najbolji nekad ne znaju što ih iza ugla može dočekati.

Više tekstova na temu društvenih medija pronađite ovdje, a zanimljivosti o upotrebi društvenih medija u preko 30 zemalja pogledajte u  prezentaciji ispod.

 Ivana Urošević