Što kad nema inspiracije?

Prazna stranica najgori je neprijatelj svakog pisca, novinara, a naravno – i svakog PR-ovca. Prazna stranica će vas obeshrabriti, naljutiti, razočarati, a ako ste se odlučili za karijeru koja uključuje svakodnevno pisanje, vjerojatno ćete je u jednom trenutku i sanjati. Sasvim je, pritom, nebitno radi li se o priopćenju, članku, prezentaciji, dopisu ili izvještaju, suočavanje s praznim dokumentom na koji ne znate što biste napisali zna biti poprilično zastrašujuće. Evo mala tajna: događa se svakome i nije velik problem.

Možda je dan takav da se teško možete koncentrirati: možda je vani lijepo vrijeme, možda niste dovoljno spavali. Niste sami: Friedrich Schiller navodno nije mogao pisati osim ako nije imao hrpu trulih jabuka u ladici pisaćeg stola. Honoré de Balzac je navodno pio pedeset šalica kave dnevno kako bi bio efektivniji. A kad bi Victor Hugo ostao bez inspiracije, naredio bi slugi da mu sakrije svu odjeću i ostavi ga samog s olovkom i papirom tako da nije imao drugog izbora no pisati.

writer's block

Najlakši način da se borite protiv prazne stranice je da na nju – jednostavno nešto napišete.  Jednostavno, zar ne? Ali da znate što biste napisali ne biste ni imali problem prazne stranice pa je ovaj savjet poprilično cirkularan. Evo onda jedan korisniji:

Počnite razmišljati o strukturi onog što pišete i za početak zapišite to na papir.

Becky Gaylord je na PR Dailyju objavila odličan tekst s petnaest savjeta kako razmišljati u strukturama pa vam ga ovdje donosimo kao prvu pomoć u slučajevima u kojima ste već zapeli:

 

  1. Na vrhu stranice kratko opišite komu je tekst namijenjen.
  2. Napišite glavnu svrhu dokumenta: što je najvažnije da publika shvati ili učini na temelju vašeg teksta?
  3. Napišite ideje koje je važno predstaviti u tekstu, po mogućnosti u crticama.
  4. Možete početi s glavnom idejom – razlogom zbog kojeg pišete tekst.
  5. Onda napišete još jednu.
  6. Pa još jednu, sve dok niste sigurni da ste uključili sve moguće ideje.
  7. Mogući poziv na djelovanje uvijek mora spadati u glavne ideje!
  8. Odredite trebate li uključiti privitak ili link u priopćenje.
  9. Trebate li dodatne informacije koje trenutačno nemate pri ruci, naznačite to u zagradama nakon ideje koje se tiče.
  10. Kad ste složili sve ideje, vratite se na početak i provjerite jesu li vaše ideje komplementarne s onim što vasa ciljana publika traži. Izbrišite one koje nisu.
  11. Provjerite ističe li se neka ideja kao naročito važna? Trebaju li druge biti predstavljene određenim redoslijedom kako bi tekst imao smisla? Je li jedna od njih dobar način da se tekst završi?
  12. Na temelju prethodnog pitanja presložite ideje redoslijedom kojim spadaju u tekst.
  13. Lista je gotova!
  14. Pišite! Mijenjajte, dodavajte, preslagujte ako je potrebno (a bit će).
  15. Kako koju ideju razradite u tekstu, tako je maknite s liste – tako će vam ostati samo ono što još niste napisali.

 

Prazni dokument pobijeđen je čim počnete pisati listu, no ovaj pristup možete koristiti i kad nemate blokadu – dapače, valjalo bi ga uvijek koristiti, čak i kad ga ne pišete na papir. Namjena teksta, ključna poruka i ključna publika stvari su koje uvijek morate imati na umu prilikom pisanja priopćenja – ali dobro je znati da vam mogu koristiti i u borbi protiv prazne stranice.

Tags: , ,
Kategorije
Pretraži blog po ključnim riječima
2 3 a b c č d đ e f g h i j k l m n o p q r s š t u v w x y z ž