Savez za promjene 37% HDZ 24,60% – Cro-Demoskop Promocija Plus za rujan

Kako se bliže izbori, tako će gotovo svakodnevno izlaziti istraživanja o političkim preferencijama hrvatskih birača. Danas donosimo redovito rujansko istraživanje CRO-Demoskopa:

Lijeva koalicija i dalje drži izrazitu prednost pred vladajućom

▪ Lijeva koalicija („Kastavska/kukuriku“) i dalje drži izrazitiju prednost u odnosu na aktualnu vladajuću koaliciju; samostalne liste ispod praga dok nezavisne liste zasada ne bilježe značajnije rezultate

▪ Ivo Josipović i dalje uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; Rohatinski visoko na ljestvici unatoč javnim napadima i prozivanjima i još uvijek ispred ispred J. Kosor i Z. Milanovića

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a slijedi ga čelnica njegove nekadašnje stranke te svi političari i šef vodeće opozicijske stranke u zemlji

▪ I dalje vrlo niska potpora politici Vlade kao i ocjena njezinoga rada

▪ Uspješna turistička sezona najvažnija tema mjeseca, posjeta kancelarke Merkel tek na trećem mjestu

▪ Z. Milanović je poželjniji kandidat za premijera od J. Kosor; visok udio i onih koji smatraju da oboje nisu dobri kandidati

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva dva dana rujna pokazuje da je slučaj s prodajom tvrtke Romih i povezivanje guvernera Rohatinskog s Agrokorom samo djelomično utjecalo na smanjenje pozitivne percepcije te povećanje negativne guvernera Rohatinskog. Naime, Rohatinski je i dalje druga najpozitivnija osoba u zemlji s izborom od 9 posto (u odnosu na 10,7 posto prije mjesec dana). S druge strane porastao je njegov negativni doživljaj i to s prošlomjesečnih 0,4 posto na ovomjesečnih 1,1. Ovo je ujedno i glavni zaključak rujanskog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Lijeva koalicija bilježi izbor od 37% (prema prošlomjesečnih 37,4%), a sada vladajuća koalicija 24,6% (zbroj koju dobija lista HDZ-DC 20,2% i HSS samostalno dobija 4,4%) – prema prošlomjesečnih 25%. Preferencije koalicijskih i samostalnih izbornih lista pokazuju kako su sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod izbornog praga. Najbliže mu se približila lista Hrvatskih laburista (4,9%), HSS-a (4,4%), HSP-a (3,6%) i HSLS (3,2%). Ostale liste na razini cijele zemlje (Hrvatska – jedna izborna jedinica) imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (19,7%).

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 27,4% građana/ki Hrvatske (prema kolovoških 28,1%). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 20,4% (20,1% prije mjesec dana). Zanimljivo je u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad SDP-a (SDP za 3,8 postotnih poena a HDZ za 2,2 postotaka). Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3% iz siječnja na sadašnjih 20%. HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,6% (prema 5,3% prije mjesec dana), a slijede Laburisti koji su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,9% (a početkom godine svega 1,7%). HSS je na 4,5% (prošli mjesec 4,4%). Naredne su se tri stranke „zgusnule“ u manje od pola postotka (HSU 3,3%; HSLS 3,1%; HSP 2,8%;). HDSSB je početkom rujna zabilježio i najbolji rezultata u ovoj godini (2%), dok je IDS s 1% na najmanjoj ovogodišnjoj podršci. Sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 44,6% (prošli mjesec 43,3%) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političara nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 9% građana/ki, dok mu se približavaju lideri dvije vodeće stranke u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 7,6% (u kolovozu 6,6%), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 6,2% (5,4% u srpnju). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4%), Vesna Pusić (3,3%), Ruža Tomašić (1%), Ljubo Jurčić i Radimir Čačić (po 0,9%), te Marjana Petir i Tomislav Karamarko (po 0,5%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85% građana/ki, a negativan za 8% (ukupno pozitivan doživljaj 76,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 32,4% građana/ki (prema srpanjskih 31,6%), dok je za njih 55,6% negativna (prema 55% iz kolovoza). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju negativna za 23,3 postotnih poena (isto kao i prošli mjesec). Zoran Milanović je pozitivan za 40,1% ispitanika/ca (prema 40,2% iz kolovoza), a negativan za 44,6% (prema 41,8% iz kolovoza). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju negativan za 4,5 postotnih poena (prije mjesec dana 1,6 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje „vrlo uvjerljiv“ i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od odlaska s vlasti, odnosno već preko dvije godine. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 29,1% ispitanika/ca (prošli mjesec 28,8%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 17,9% (prema 17,5%), dok su na četvrtom mjestu „svi političari“ koji su izbor 11% ispitanika/ca. Slijede čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović i Vladimir Šeks s izborom od 9,6%. Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (2,4%), Radimir Čačić (1,5%), Stjepan Mesić (2,2%), Darko Milinović (1,7%) i po prvi put guverner Željko Rohatinski (1,5%).

Četiri su teme/događaja skupila tri petine svih izbora: uspješna turistička sezona (18,4%), rast tečaja švicarskog franka i dogovor Vlade i banaka o olakšanju otplate korisnicima stambenih kredita (17,5%), posjeta Angele Merkel Hrvatskoj (16,9%) i Uskokova optužnica protiv Sanadera za ratno profiterstvo (16,7%). Slijedi gospodarska kriza u zemlji (10,6%) i spor oko imanja Dajla (8,1%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca (plasman Dinama u Ligu prvaka, zatezanje odnosa između Pantovčaka i Banskih dvora, kao i između Hrvatske i Srbije).

Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu za svoj rad među 21,5% građana/ki (prije mjesec dana 21,4%), dok je 61,2% ne podržava (prema prošlomjesečnih 61,5%). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,25; doduše to je i najviša ocjena još od rujna prošle godine). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,55), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,56. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,70; HDSSB 1,71; SDP 1,85; HNS 2,03).

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dvije velike koalicije koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 40,4% čelnik lijeve koalicije u rujanskom je istraživanju izbor u 40,6% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 27,7% (prije mjesec dana 27,1%). Da su oboje loši kandidati smatra 25,4% ispitanika/ca. Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopersonaliziranoj kampanji.

*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%