Zanimanje spin doktor – je li percepcija događaja u javnosti postala važnija od samog događaja

O njima su pisane knjige, tema su čestih rasprava no oni i dalje rade u sjeni i malo tko zna tko su i što zapravo rade.  Zovemo ih spin doktorima. Eric Arthur Blair poznatiji kao George Orwell prvi je put upotrijebio izraz “spin doktor” u svom romanu “1984.”, a baš te 1984. godine prvi je put upotrijebljen i u konkretnom slučaju, kao naziv za medijske savjetnike Ronalda Regana u njegovoj predsjedničkoj kampanji. Dileme o “kreatorima zakulisnih političkih igara”, novinarki Antoneli Zečević  razotkrili su  PR stručnjaci Ankica Mamić, Božo Skoko i Krešimir Macan. Ovise o medijima, ali i mediji ovise o njima. Oni imaju “robu”, informacije koje su medijima “život”. Zapravo, oni uvijek imaju potpunu sliku, raspolažu pozadinskim informacijama pa novinarima daju anonimne smjernica o “stvarnom značenju” nekog događaja, akcije ili izjave. Jasno, u oblikovanju interpretacije i zadovoljavanju novinarske znatiželje vode se svojim interesima, odnosni interesima pojedinca ili grupe za koju rade, ali su medijima i kao takvi iznimno korisni. Hrvatski stručnjaci za strateško komuniciranje za Poslovni dnevnik razotkrivaju što je i kakvo je zanimanje spin doktor, ali i zašto se za njega vežu negativni stereotipi. Krešimir Macan, stručnjak za strateško komuniciranja u politici i krizno komuniciranje, vlasnik PR agencije Manjgura, kaže da je to samo naziv za komunikatore koji se uspješno koriste tehnikama spina, odnosno usmjeravanja priče. “Donedavno su bili specifičnost politike jer se tamo priče usmjeravaju na dnevnoj bazi, no sve češće se pojavljuju u gospodarstvu, ponajprije u kriznim situacijama”, kaže Macan. Članak u cijelosti pročitajte na stranicama Poslovnog dnevnika ili ovdje.

PR stručnjaci: Jadranka Kosor ne komunicira dobro

S malo zakašnjenja donosim članak iz tiskanog izdanja Business.hr od 15. kolovoza u kojem sam bio jedan od komentatora komunikacije premijerke Jadranke Kosor (namjerno ističem premijerka jer mi je u subotu ista SMS vijest došla dvaput u razmaku od pola sata – jedina je izmjena bila da je premijerka bilo zamijenjeno s predsjednica vlade – problem je da je ta izmjena vijesti išla na moj trošak, savršeno sam je razumio i prvi put, a sad je li nekoga nešto smeta to nije moj problem – ali se dobro uklapa u temu pa spominjem). Imam dobar razlog za to – makar sam precizno autorizirao tekst, netko je procjenio da je nešto viška, pa tjedan dana kasnije uopće nije bilo jasno što sam htio reći (možda je ipak problem u meni prije svega:-)). Naime premijerka je razgovoru za Globus od 7. kolovoza rekla precizno “Spremna sam razgovarati doslovce sa svima – pa uključujući i Linića i Čačića”. Meni su “- pa” stvorili dojam da je poruka bila “pa ako baš trebam i s njima ću” – što je bilo u suprotnosti s kulturom dijaloga za koji se premijerka zalagala par rečenica nakon toga. Netko je “pa” maknuo iz moje autorizirane izjave, pa je bilo teško shvatiti gdje je tu eventualno premijerkino licemjerje. No, u svakom slučaju dobra pouka – pažljivo autorizirajte razgovore jer možda “- pa” stvore dojam koji niste željeli postići jer je npr. ovo pa često nakon pauza kod premijerke i vrlo ciljano – tako da vjerujem da sam ga ipak dobro interpretirao. S druge strane, i kad već autorizirate, upozorite što ne treba dirati, jer neće novinar, ali hoće i redaktori i lektori i urednici poslije njega. Za sve koji niste pročitali tekst – evo ga u nastavku original, bez onog “- pa”: “Što ja imam od toga”, upitali [...]

Odnosi s javnošću za organizacije civilnoga društva

Hrvatska udruga za odnose s javnošću predstavila je knjigu “Odnosi s javnošću za organizacije civilnoga društva”. Poglavlja ove knjige napisali su stručnjaci iz agencijskog, poslovnog, javnog ili nevladinog sektora. Ovo je deveta po redu knjiga u izdanju HUOJ-a, uredili su je Boris Hajoš i Božo Skoko. Priručnik je namijenjen posebice PR-ovcima neprofitnih i nevladinih organizacija. Brojni koautori napisali su svatko po jedno poglavlje knjige. Riječ je o Kristini Laco, Mireli Španjol Marković, Kseniji Renko, Sandri Cvetko, Tanji Škorić, Ivanu Tanti, Natku Vlahoviću, Rašeljki Maras Juričić, Mireli Holy te Dijani Kobas Dešković. Cilj knjige je, kako navode urednici, djelatnicima, članovima ili volonterima organizacija civilnoga društva dati uvid u praksu i alate odnosa s javnošću, što će im koristiti u organizaciji, komunikaciji i provedbi njihovih projekata. Neću previše detaljno ulaziti u poglavlja, najbolje je da kupite ovaj koristan priručnik. Kliknite na link na kraju za više tekstova na temu pr-literatura. Ako vijesti iz Manjgure želite primati e-mailom pretplatite se ovdje – upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu. ↑ Kliknite ako želite rotator i na Vašim stranicama

Krizno komuniciranje – okrugli stol Večernjakova priloga Karijera

KRIZNA KOMUNIKACIJA – Svaka kriza znači priliku, pitanje je samo kako i koliko se pripremalo za nju naslov je prikaza okruglog stola Večernjeg lista na temu kriznog komuniciranja kojeg je moderirala Tea Romić. Sugovornici su joj bili Ankica Mamić, direktorica agencije IMC – integralni marketing i komunikacije, Neda Janovski, trenerica u Centru za osobni razvoj EducaMix, Božo Skoko, viši asistent na Fakultetu političkih znanosti i savjetnik za strateško komuniciranje u Millenium promociji, Dubravko Miholić – partner u komunikacijskoj tvrtki Hauska&Partner i pisac ovog dnevnika Krešimir Macan iz Manjgure. U on line izdanju Večernjeg lista nema zaključaka i jednog okvira, pa ću ih prenijeti ovdje: Dosta je primjera lošeg kriznog komuniciranja, no ima i pohvalnih U Hrvatskoj postoji cijeli niz primjera loše odrađenog kriznog komuniciranja, no naši su sugovornici i pohvalili neke slučajeve. – Kao što sam i rekla, svaka kriza znači i priliku u kojoj možete dobiti medijski prostor koji inače zapravo ne biste dobili. Tako možete kapitalizirati situaciju, a najpoznatiji primjer za to je slučaj Tylenola, kada su svi očekivali da će Johnson&Johnson imati golemu štetu od toga, a oni su reagirali na vrijeme, adekvatno i zapravo su se nakon toga pozicionirali kao jedna od najboljih kompanija – kaže Ankica Mamić. Odličan primjer kriznog komuniciranja dalo je i ravnateljstvo policije u vrijeme nekoliko ubojstava u Zagrebu. – Ekipa MUP-a dosta je dobro odradila svoj posao nakon tih ubojstava. Sazivali su redovito konferencije za novinare na kojima su kontinuirano izlazili sa svježim i konkretnim informacijama – tvrdi Božo Skoko. Na taj su način postigli i da ih novinari ne zovu svako malo za informacije, kaže Dubravko Miholić. – U slučaju Baxter novinarima sam pokazao da ne mogu stalno tu biti za njih, nazvao sam ih kada sam imao nešto reći i dao im točno onoliko koliko sam želio – zaključuje [...]

Još jedno iskustvo više – Crisis Business Forum, Mostar, 27.02.2009.

Petak 27. veljače, oko 500 km od Zagreba, u Mostaru, održao se Crisis Business Forum – Komunikacija, motivacija i ponašanje u krizi gdje je Krešimir Macan iz naše agencije pozvan kao jedan od tri predavača. U timu vrhunskih predavača još su Dragan Savić iz Beograda i Božo Skoko iz Zagreba. Njihov glavni cilj tog dana bio je ukazati na bitne činjenice koje nam mogu pomoći u upravljanju komunikacijom u krizi. Tako Božo Skoko, auto knjige “Hrvatska identitet, imidž i promocija”, smatra da se iz krize možete izaći jači ako budete drugačiji, ne ovisite o medijima ili pak gotovo najjednostavnije, iskoristite tehnologiju. Također je iznio jedan optimističan podatak za PR-ovce – 40% firmi u Hrvatskoj nema PR službu. Dragan Savić, specijaliziran za područje komuniciranja u krizi, govorio je kako prije svega trebamo razumijeti kontekst krize, osvrnuvši se na kolege koji daju savjete svojim klijentima a ne razumiju sve okolnosti situacije. Podijelo je s nama nekoliko savjeta kako ostati lider kada je najteže; 1. Nemojte paničariti. 2. Prepoznajte svoje resurse. 3. Ne čekajte pomoć sa strane. 4. Budite vidljivi. 5. Izađite među ljude. 6. Budite optimistični. 7. Napravite plan. 8. Budite odlučni. 9. Komunicirajte. 10. Budite hrabri! Nastavno na Draganovo predavanje, Krešimir Macan je pokazao što znači biti lider – sjećate se pilota-heroja koji je sletio avioniom u rijeku Hudson? E pa to je pravi primjer lidera – odlučno i bez panike! Kao iskusan predavač, zna kako je poslije ručka najteže držati predavanje, tako smo imali zadovoljstvo pogledati nekoliko fantastičnih videa. Kako mediji prikazuju krizni događaj, kako se kreiraju poruke kojima  se političari služe, kome se zaista obraćamo – tko je naša publika. I da nakon svega, najbitniji je dojam – jer nije važno ono što se dogodilo, već što ljudi misle da se dogodilo. Pogledajte samo film Wag the Dog (ali [...]

Konferencija PRIBA 2008 – Lukavac, Tuzla

Ovaj vikend završena je Treća konferencija Udruženja za odnose s javnostima PRIBA u BiH „PRIBA 2008″. Konferencija se održavala 5. i 6. 12. u Lukavcu, pitoresknom mjestu pored Tuzle – u šali smo ga nazvali „bosanska rivijera”. Krešimir Macan iz Manjgure je tamo bio pozvan kao predavač na temu Političke komunikacije. Sama konferencija razlikuje se od one u Hrvatskoj; ovo im je tek treća (Amri sve čestitke!), sudjelovalo je 50-60 ljudi, atmosfera je bila vrlo ležerna, a klopa odlična! Zanimljive stručne radove i prezentacije izložilo je 15 predavača, fakultetskih profesora i profesionalaca iz područja odnosa sa javnošću iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i BiH. U 11 sati govorom dobrodošlice predsjednice Udruženja za odnose s javnostima PRIBA u BIH Amre Odobašić, započela su predavanja. Prvo i zanimljivo predavnje održao je Dragan Savić direktor agencije Attache iz Beograda i suosnivač Management Performance Academy. Radni naslov njegovog izlaganja bio je Krizno komuniciranje i liderstvo u krizi, a s nama je podijelio nekoliko savjeta kako komunicirati s novinarima koji nam nisu naklonjeni – u kontaktu s novinarom moraju nas zanimati njegove misli i osjećaje jer „teški” novinari postavljaju teška pitanja koja zahtijevaju i teške odgovore. Najčešće greške zbog kojih ostaju nezadovoljene potrebe novinara su: nejasna namjera, nejasan cilj, previše informacija, premalo činjenica, monoton glas i pripremljen govor. Poslije kolege iz Srbije na redu su došli predavači iz Hrvatske – doc. dr. Božo Skoko i Damir Jugo iz Millenium promocije. Božo je prikazao vrlo zanimljivu listu poželjnih osobina koje bi trebali imati oni koji se bave odnosima s javnošću. Prema istraživanju američke PR organizacije PRSA to su: • dobar smisao za humor, • pozitivizam i optimističnost, • laka komunikacija sa ljudima, • sposobnost razgovora sa svakime, • prihvaćanje frustracija i odbijanja kao izazova, • sposobnost da se drugoga jednostavno uvjeri, • dotjeranost i ugodna pojavnost, • [...]