Treba znati reći hvala

Stranica namijenjena PR-ovcima eReleases navodi pogrešku koja se svakodnevno događa u praksi PR-a, a kojoj se ne posvećuje dovoljno pažnje.  O kojoj se to greški radi? Prema njima, ne govorimo dovoljno često  “Hvala”.  Dakle,  krenimo redom s ljudima kojima ne smijemo zaboraviti reći tu kratku i jednostavnu riječ, a koja zapravo toliko znači ( i ništa nas ne košta): 1. Zahvala novinarima koji su objavili našu priču Novinari nam zapravo ništa ne duguju i nisu dužni objaviti našu priču, pogotovo kad uzmemo u obzir stotine drugih vijesti koje im svakodnevno stižu u redakcije. Stoga, kad objave našu priču, učinili su nam uslugu. Istina, donekle smo i mi njima pomogli jer smo im dali privlačan materijal za njihove čitatelje, ali ipak ne bi smijeli zaboraviti zahvaliti im, bilo da je riječ o lokalnom ili pak nacionalnom mediju. 2. Zahvala klijentima na njihovoj lojalnosti Ma koliko se mislilo da je puno teže pridobiti nove klijente nego zadržati one stare, važno je posvetiti puno pažnje odnosu sa sadašnjim klijentima, a to možemo postići tako što ćemo zaposlenike potaknuti da iskažu zahvalnost klijentima, slanjem poruka sa zahvalama (preporučuje se ručno napisana poruka koja je učinkovitija od e-maila ili telefonskog poziva jer je dugotrajnija) ili pak, tako što ćemo vjernim klijentima ponuditi popuste. 3.  Zahvala zaposlenicima na napornom radu Zadovoljni i sretni zaposlenici bit će ujedno i puno produktivniji u izvršavanju svojih poslovnih obveza. To pridonosi i izgradnji boljih odnosa između poslodavca i zaposlenika, što će se u konačnici odraziti i na uspješnost posla.  Zahvalnost se može iskazati dodjeljujući im nagrade, omogućavajući im dane odmora te pismenim porukama zahvale u kojima se svakom zaposleniku iskazuje radi čega ga se cijeni, ma koliko patetično to zvučalo… P.S. Hvala na pozornosti.

Kako smanjiti štetu učinjenu kroz „nove medije“

Koliko loše može završiti nepažnja korisnika socijalnih mreža na privatnom planu najbolje pokazuje nedavni primjer novoizabranog šefa britanske tajne službe MI6, o čemu smo već pisali. Žena direktora MI6 Sir Johna Sawersa na privatnom je profilu objavila obiteljske fotografije svoga muža s obitelji, uključivo i one u kupaćim gaćicama, što je opravdano ili ne zgrozilo javnost. Kako bi se šteta svela na minimum, bez obzira na možda pretjerane medijske reakcije, bilo je potrebno hitno zatvoriti profil, maknuti slike i zatvoriti priču. Kao da se nikad nije dogodila… Primjer bolje polovice vrhovnog tajnog agenta pokazuje kako se danas najnormalnije ponašanje bližnjih na društvenim mrežama može, u najmanju ruku glupo, odraziti na kompanije, institucije ili pojedince. Svakako je nezanemariva i ona, donekle i gora mogućnost, kad vlastiti zaposlenici nesmotreno objavljuju komentare, slike ili bilo što što već mogu na primjerice Facebooku, Twitteru i inima. Kako je slikovito objasnila Sharlyn Lauby, predsjednica International Talent Management grupe, ako je klijent zadovoljan, on će to podijeliti s troje ljudi, a ako je nezadovoljan, svoj bijes će podijeliti s njih bar deset. I sad dolazimo do društvenih mreža na kojima se broj osoba koje su u kontaktu potencira bar na desetu. I onda imamo oko 3 tisuće onih koji nas gledaju pozitivno, a čak i do sto tisuća onih koji su čuli negativnu priču. Ako vam se takvo što dogodi, a moglo bi svakim danom sve češće, situaciju treba čim prije analizirati i napraviti strategiju za krizno komuniciranje. Vaši zaposlenici predstavljaju kompaniju u svakom pogledu, bilo da je riječ o njihovom ponašanju u radnom vremenu ili o aktivnostima izvan radnog vremena. Kroz svoj osobni brand komuniciraju i u ime tvrtke, što kod korisnika može izazvati pozitivan, ali i negativan dojam. No, prije nego li se bacimo na minimaliziranje štete, treba se prisjetiti onog pozitivnog da bi se [...]