Šest godina Facebooka i hoće li doživjeti još toliko

Facebook je 4. veljače proslavio 6. rođendan, taj gigant online socijalizacije o kojem smo pisali toliko mnogo jer, ako ništa drugo, brojke govore same za sebe. Danas ima više od 400 milijuna članova diljem svijeta, od kojih se polovica svakim danom barem jednom ulogira i na toj mreži provede oko sat vremena.
Prvobitan cilj njegovog osnivača Marka Zuckerberga, harvardskog studenta računalnih znanosti, bio je internetsko povezivanje svojih kolega sa sveučilišta. Međutim, Facebook je pokrenuo pravu globalnu revoluciju međuljudskih odnosa. Naime, više od 35 milijuna korisnika mijenja svoje statuse svaki dan, više od 3.5 milijarde web linkova, novinskih priča, postova na blogovima, bilješki, foto albuma itd. se svaki dan podijeli s ostalim korisnicima te mreže te se više od 3,5 milijuna događaja kreira svaki mjesec. Prosječan korisnik ima 130 prijatelja, mjesečno pošalje osam zahtjeva za prijateljstvo, a više od 65 milijuna korisnika mreži pristupa sa svojih mobilnih uređaja.
Prema procjenama, trenutačno je 775.000 punoljetnih korisnika Facebooka u Hrvatskoj, a kad se tomu pribroje i tinejdžeri, broj je znatno veći. Kako navodi Igor Škunca iz tvrtke Httpol, istraživanja pokazuju da dvadeset najposjećenijih hrvatskih internetskih stranica zajedno imaju manju posjećenost od ove društvene mreže.
Putem Facebooka se dogovaraju sastanci, proslave rođendana, organiziraju prosvjedi, razmjenjuju skripte i domaće zadaće, oglašava itd. pa možemo reći da je on prisutan u gotovo svakom društvenom segmentu.
– Informiranje, uvjeravanje i povezivanje tri su osnovna postulata Facebooka. Društvene mreže posve će izmijeniti svijet, ljudi se sve više brinu o svom virtualnom identitetu. Ako se danas ne pojavite na Facebooku, ne promijenite li svoj status, prijatelji vas odmah zovu da vide jeste li bolesni, je li vam se što dogodilo – rekao je naš Krešimir Macan za Večernji list.
Kako kaže, korisnici društvene mreže stvaraju svoj mali svijet, društvo prijatelja koje povezuju zajednički odnosi i interesi. Upravo je ova povezivost izdignula Facebook na vrh popularnosti. Time se [...]

Kako se koristiti društvenim medijima – 2.dio

U prvom smo djelu obradili vodič kroz YouTube portala Mashable, a sada nastavljamo s Twitterom i Facebookom.
2. Vodič kroz Twitter
Pomoću Twittera novinari se nastoje približiti svojoj publici, kontaktiraju svoje izvore te grade svoj osobni brend. Format od 140 znakova, koliko iznosi dopuštena dužina teksta, prisiljava ih na sažeto pisanje, na usredotočenost na samu bit teme.
Jason DeRusha, reporter jedne televizijske kuće iz Minneapolisa, kaže kako Twitter poboljšava izvještavanje te ga on svakodnevno koristi u svome poslu. Na početku radnog dana, DeRusha često zna postaviti neko pitanje na Twitteru, a njegovi mu «sljedbenici», kojih je više od 2200, pomažu svojim mišljenjima, pružajući mu neke nove poglede na postavljeno pitanje.
Prvo takvo, pozitivno iskustvo, imao je 2007. godine kada je radio prilog o božićnoj hunjavici koju uzrokuje alergija na božićna drvca. Zahvaljujući Twitteru pronašao je osobe koje imaju takvih problema i oni su mu uvelike pomogli. Kako sam kaže, da nije bilo Twittera, teško bi došao do takvih izvora.
Twitterovi alati
Muck Rack je web stranica koja prati novinare na Twitteru, a postoji od 2009. godine. Zahvaljujući njoj možemo saznati što pojedini novinari rade, što čitaju i čime se općenito bave. Muck Rack nam zapravo otkriva što se upravo sada zbiva u svijetu novinarstva.
MediaOnTwitter je svojevrsna baza novinara, a u njoj možemo naći popis novinara, njihova  korisnička imena na Twitteru, teme kojima se bave, ime medija za koji rade i mjesto prebivališta.
3. Vodič kroz Facebook
Osim Twittera novinari koriste i Facebook koji također pomaže u pronalasku izvora i tema te omogućuje približavanje publici. Jedan od korisnih novinarskih alata na ovoj društvenoj mreži je, primjerice, grupa «Help A Reporter», koju je 2007. godine osnovao Peter Shankman. Grupa je ubrzo postala veoma popularna jer je na praktičan način spajala novinare s potencijalnim izvorima. Ne bi li proširio svoju uslugu, Shankman je pokrenuo i web stranicu HelpAReporter.com koja trenutno broji [...]

Kako se koristiti društvenim medijima – 1.dio

Solidan diktafon, blokić i olovka, te dobra baza podataka/izvora? U današnje vrijeme to više nije dovoljno. Novinaru je potrebno mnogo više, novinar se mora služiti cijelom paletom web alata koje nude društveni mediji poput Facebooka i Twittera ili pak YouTube-a. Portal Mashable je stoga odlučio olakšati mnogima posao napraveći koristan vodič kroz društvene medije.
1. Vodič kroz YouTube
Svakih sat vremena na YouTube-u se pojavi novih 20 sati videa, a oni su razvrstani u 3 kategorije: reemitiranje aktualnih materijala, originalni video i distribucija vijesti te arhiva starijih snimaka. Medijske kuće, novinske agencije pa čak i građani-novinari koriste se svima trima kategorijama ne bi li «uploadali» svoje snimke.
Reemitiranje aktualnih vijesti
Korisnici YouTube-a «gladni» su vijesti, stoga ne čudi podatak da je u protekle 2 godine promet kategorije News and Politics narastao za čak više od 650 posto. Stranica ima više od 200 medijskih partnera, uključujući televizijske kuće, novine, lokalne medije i neprofitne novinske udruge.
Posjetitelji mogu dobiti pregled događaja iz News and Politics tako što će posjetiti CitizenTube blog ili video channel.
Dostava lokalnih vijesti
Od travnja prošle godine na YouTube-u se pojavila i kategorija News Near You koja pokriva vijesti medijskih partnera i građana-novinara u radijusu od 100 milja.
Arhiva starijih snimaka
Medijske kuće koriste YouTube i da bi ojačale svoj brand te privukle još veći broj gledatelja prikazivajući starije snimka nekih povijesnih događaja, retrospektiva i sl. Na taj je način moguće vidjeti neke zaboravljene snimke koje se inače ne mogu pronaći na Internetu.
Kako novinari mogu koristiti YouTube?
Za novinare je YouTube korisniji kao izvor videa, snimljenih od strane pojedinaca, «običnih» građana, nego kao sredstvo prijenosa vlastitih snimaka jer televizijske kuće svoje priloge prevenstveno emitiraju na matičnim programima ili web stranicama.
Međutim, YouTube nije koristan isključivo preofesionalcima, već i građanima-novinarima koji su u potrazi za trikovima i savjetima, a  to im omogućuje YouTube Reporter`s Center.
Kanal je počeo s emitiranjem u [...]

Kupiti ili ne prijatelja na Facebooku? Ovisi koliko ste očajni

U kampanji za predsjedničke izbore 2009., Facebook je dobio na važnosti što i ne čudi s obzirom na 900.000 korisnika Facebooka u Hrvatskoj. Iako su  dosezi takvih on  line kampanja relativno skromni ako se gleda konačan ishod, činjenica je da im kandidati pridaju na važnosti, a po prvi put se javljaju i aplikacije napisana samo za potrebe kampanje (Predsjednički izbori i Mnijenje). Rado citiram Vuka Čosića s ovogodišnje PRimjena.com o primjeni novih medija u kampanjama – takve kampanje imaju tri karakteristike – Tie Break – mogu donijeti odlučujuće glasove ako je bitka jako bliska; Standard – nema danas ozbiljne kampanje bez on linea – Hibrid – najveću učinkovitost postižu ako se on line aktivnosti prelijevaju u klasične medije. Upravu su sva tri elementa prisutna na ovim izborima, o Facebooku se piše više nego ikada prije.
Tako se, u ovoj predizbornoj kampanji, osim pohoda diljem Lijepe naše i susretima s glasačima, televizijskim sučeljavanjima, plakatima i reklamnim spotovima, kandidati koriste i Facebookom ne bi li pridobili (dodatne) fanove/glasače. I u tome ne bi bilo ništa sporno, da se nedavno na našem skromnom tržištu nije pojavila i opcija kupovine Facebook prijatelja. Naime, jedna zagrebačka tvrtka je počela predsjedničkim kandidatima nuditi fanove na prodaju. Po pisanju Tportala, tu je ponudu dobio i izborni stožer Ive Josipovića, koji ju je odbio jer, kako su naveli, žele iskrene birače koji zaista podržavaju SDP-ovog kandidata.
Cijena jednog takvog «fejs» prijatelja iznosi pet kuna + PDV. Taj trend virtualne kupovine prijatelja radi stjecanja popularnosti nije strana ni drugdje u svijetu, gdje također postoje tvrtke specijalizirane za prodaju i oglašavanje poput australskog uSocial. Ipak, njihove su usluge povoljnije pa je stoga moguće za nešto više od 1000 kuna dobiti 1000 novih prijatelja. Kako uSocial objašnjava: «Svaki Facebook prijatelj ili fan kojeg imate generalno gledano vama vrijedi 1$ mjesečno, to je broj [...]

Istraživanja: Hrvati, većinom kseno i homofobi, najviše vjeruju Crkvi i Internetu

Osim trenutno najtraženijih ispitivanja o tome koji od vrlih kandidata prisvaja najviše građanskih glasova, u posljednje vrijeme izdvojilo se i nekoliko zanimljivih istraživanja na neke druge teme. Jedno od tih je proveo  Fakultet političkih znanosti u Zagrebu u suradnji s nezavisnim istraživačkim centrom Media metar, «Hrvatski mediji u očima građana» , koje je pokazalo zanimljive podatke o tome kako građani doživljavaju medije i institucije.
Na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika utvrđeno je tako da od svih medija, čak 45% ispitanika najviše vjeruje Internetu, potom radiju – 39%, televiziji – 35%, magazinima i tjednicima 30%, odnosno 31%. Na posljednjem mjestu našle su se dnevne novine, u koje hrvatski građani imaju najmanje povjerenja – 24%.
Što se tiče praćenosti medija, Internet je također iznad dnevnih novina s 33% naspram 28%, a praćeniji su jedino televizija s 57% i radio s 50%.
Nadalje, ispitanici navode kako imaju veće povjerenje u lokalne, nego u nacionalne medije, a kada je u pitanju izvještavanje o politici nejvjerodostojniji medij jest radio, a najmanje dnevne novine i televizija.
Što se tiče obilježja tipičnog hrvatskog novinara građani ga procjenjuju kao pismenog, razumljivog, sklonog manipulaciji, sklonom senzacionalizmu i isticanju loših vijesti, dok bi njegova uloga trebala biti ona kritičara nepravilnosti, informatora i savjetnika građana, čuvara demokracije, tumača društvenih problema te glanogovornika naroda. Uostalom, čak 84,8% ispitanika smatra da bi novinari trebali biti stručno osposobljeni za svoj poziv.
Kad je u pitanju objavljivanje neistinih informacija, 78% građana smatra da bi takve medije trebalo zabraniti; njih 48,6% smatra da su mediji pod apsolutnom kontrolom vlasnika i izdavača, a 45,7% da su mediji pod izrazitim utjecajem politike.
Istraživanje je ispitalo i razinu povjerenja koju građani imaju prema raznim društvenim institucijama i od 19 ponuđenih odgovora (Crkva, znanstvenici, obrazovne institucije, vojska RH, ugledni intelektualci, lider preferirane stranke, domaći mediji, novinari, policija, vodeći gospodarstvenici, nevladine udruge, preferirana stranka, predsjednik, inozemni mediji, [...]

Web::Strategija 6 u ritmu društvenih valova

U pripremi je šesta društvena Web::Strategija 6 – Ritam društvenih valova – konferencija o internetskom marketingu kroz društvene medije u organizaciji Marketing odjela. Predavanja, panel rasprava i radionica DruMaRa održati će se 19. i 20. studenog 2009 u Zagrebu u konferencijskom centru Hypo EXPO XXI. U sklopu konferencije održat će se i dodjela Zlatnih nagrada Web::Strategije 2009 o čemu smo već pisali.
Uvodu u predstavljanje konferencije najbolje služe slijedeći podaci: prema TGI istraživanjima (Mediana Fides, 2009) oko 1,5 milijuna korisnika je svakodnevno na internetu, a broj mjesečno aktivnih na Facebooku, najpopularnijem društvenom mediju u Hrvatskoj, iznosi oko 800.000. I to svih dobih skupina. Što je još važnije, ta nemala brojka svakodnevno raste. Kako im pristupiti? Gdje se nalaze? Dakle, tema šeste web konferencije je internetski marketing kroz društvene medije (društvene mreže, društvene servise) kroz koju se nudi trenutno jedino SMO (eng. Social Media Optimization) obrazovanje u regiji, pregled društvenih online trendova u marketingu, te druženje sa iskusnim predavačima. Među stručnjacima je i doc.dr.sc. Gordana Buljan Flander, psiholog, integrativni psihoterapeut, te ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba koja će pojasniti je li opravdana zabrinutost kad je riječ o društvenim medijima i djeci. Za govornicom će se naći i Robert Gelo, Gordan Orlić, Aleksandra Đermanović, Goran Peuc, Dejan Bizinger, Miroslav Varga i Tomislav Tipurić. Drugog dana će se u suradnji sa Web::Edukacijom održati društvena marketing radionica DruMaRa gdje će sudionici uz rad na vlastitim prijenosnim računalima naučiti kako samostalno voditi kampanju na društvenim medijima, te koje su kampanje najučinkovitije u regiji. Sudionici konferencije će biti svi oni koji žele naučiti više o primjeni internetskog marketinga kroz društvne medije, i to iz raznih područja, od turističkog i ugostiteljskog sektora, dužnosnika vlade i lokalne uprave, djelatnika iz edukacije i obrazovanja, do informatičara, telekomunikacijskog sektora, dizajnera, PR agencija i drugih. Očekuje [...]

Internetski manifest – hrvatski prijevod

Grupa od 15 njemačkih novinara i blogera aktivista je u srpnju ove godine objavila Internet-Manifest na njemačkom jeziku. Tema je budućnost online novinarstva u 17 točaka. U trenutku pisanja ovog bloga već je preveden na 15 jezika. Nakon hrvatsko-srpskog, ovo je prijevod Internetskog manifesta na hrvatski jezik.
Kako danas funkcionira novinarstvo – u sedamnaest točaka:
1. Internet je drugačiji.
Internet proizvodi različite javne sfere, različite uvjete trgovanja i različite kulturne vještine. Mediji moraju prilagoditi svoje radne metode današnjoj tehnološkoj stvarnosti umjesto da je ignoriraju ili osporavaju. Njihova je dužnost da na temelju dostupne tehnologije razviju najbolji mogući oblik novinarstva, što uključuje nove novinarske proizvode i metode.
2. Internet je džepno medijsko carstvo.
Web preuređuje postojeće medijske strukture nadilazeći njihove bivše granice i oligopole. Objavljivanje i širenje medijskih sadržaja više se ne vezuje uz velike investicije. Novinarska se samosvijest, na sreću, liječi od svoje funkcije gatekeepera, odnosno filtera relevantnih informacija. Ostaje samo kvaliteta zahvaljujući kojoj se novinarstvo razlikuje od pukog publiciranja.
3. Internet je naše društvo – naše društvo je Internet.
Internetske platforme poput društvenih mreža, Wikipedije ili YouTube-a su postale dijelom svakodnevice za većinu ljudi zapadnog svijeta. Dostupne su jednako kao i telefon ili televizija. Ako medijske kuće žele i dalje postojati, moraju razumjeti način života današnjih korisnika i usvojiti njihove oblike komunikacije. To uključuje osnovne oblike društvene komunikacije: slušanje i odgovaranje, odnosno dijalog.
4. Sloboda Interneta je nepovrediva.
Otvorena arhitektura interneta predstavlja osnovni IT zakon društva koje komunicira digitalno, i slijedom toga, predstavlja i zakon novinarstva. Ne mijenja se radi zaštite posebnih komercijalnih ili političkih ciljeva, često skrivenih iza lažnih javnih interesa. Bez obzira kako se to radi, blokiranje pristupa Internetu ugrožava slobodan protok informacija i kvari naše osnovno pravo da samostalno određujemo razinu informiranja.
5. Internet je pobjeda informacija.
Zbog neodgovarajuće tehnologije, medijske kompanije, istraživački centri, javne ustanove i druge organizacije su sve do sada sastavljale i razvrstavale [...]

Google Sidewiki – komentiraj sofisticirano

Google Sidewiki, novitet smješten u najsvježijoj verziji Google Toolbara, svijetu je predstavljen pred nekoliko dana. Svrha featurea je malo nezgodna za paranoike, jer klikom na sitnu ikonicu možete ostaviti komentar na svakoj stranici koju posjetite surfajući webom. Dakle, ukoliko imate svoj sajt, očekujte komentare znanih i neznanih posjetitelja.
No, razloga za strah od mogućih neugodnih napomena koje mogu vidjeti svi posjetitelji i nema baš previše. Prvo, Google je zaključio da ‘This sucks!‘ jednostavno ne spada u kategoriju bitnih mišljenja stoga da bi komentar bio istaknut sa desne strane sajta, treba biti napisan sofisticiranim izričajem. Da, bog svih tražilica ima po novom language sophistication detector koji trenutno funkcionira na 14 jezika. Treba dakle smišljati komplicirane rečenice i ideje. Jednom kad i napišem po njihovu mišljenju kvalitetan komentar, Google će provjeriti i moju reputaciju. Kako, pitate se? Svaki dosadašnji komentar može biti ocijenjen dobro ili loše od strane drugih korisnika. Pa da vidimo kojih je više.
Ali to nije kraj. Koliko sam dugo korisnik Google Profile-a? Koliko dugo komentiram? Recimo teoretski da sam zadovoljila sve uvjete, sastavim vrhunski komentar nakon pet godina aktivnog sudjelovanja i imam niz obožavatelja svoga lika i djela kojima se svidi sve što inače napišem, moj komentar je objavljen na samom vrhu ocjena. Tu nastupaju vlasnici stranice koje Google sam prepoznaje. Svaki komentar vlasnika automatski je na prvom mjestu.
Ne postoji dakle način da se blokira sadržaj, ali nema ni potrebe. Pitanje je hoće li Sidewiki zaživjeti ili ne i hoće li se ikada smatrati relevantnim izvorom informacija. Hoće li otići na drugu stranu i postati SPAM platorma pitao se i Tomislav Stanković koji je napisao već blog na temu Sidewiki-ja i svih čuda i nevolja koje donosi. Sad je na svima nama da isprobamo novu Googleovu igračku i oživimo ju ili ipak samo spremimo u rapotarnicu propalih Internet ideja.

Guardian zna znanje – blogiranje uživo sa skupštine UN-a

Nadugo i naširoko se duže vrijeme pretresa o budućnosti tiska i njegovim šansama za preživljavanje pred agresivnim novim medijima koji ga nemilosrdno istiskuju sa pozornice. Veliki igrači znaju da će opstati jedino korištenjem oružja svojih najjačih protivnika. Britanski Guardian je jučer to potvrdio odradivši odličan posao blogiranjem uživo s generalne skupštine Ujedninjenih naroda u New Yorku. Live blogging u režiji britanskog medijskog diva dokazuje da ovaj format medijskog praćenja svojim mogućnostima “paralelnih svijetova” može nadmašiti i video snimak uživo.  Očigledno je u posao bila upregnuta cijela vojska  novinara – stranica se aktualizirala svake minute, Guardianovi najbolji kolumnisti su ekspresno komentirali najnovije bisere svjetskih čelnika, svi relevantni audio i video linkovi su stavljani ekspresnom brzinom…Najveća zvijezda skupa je predvidljivo bio Moammar Gadafi koji  je teatralno razderao UN povelju, ocrnio svih osim Baracka Obame i izazvao skandal inizistiranjem na smještaju u svom šatoru. Inače, zahvaljujući Guardianu zabavila sam se i na službenoj stranici kontroverznog libijskog vođe gdje su uz audio i video snimke dostupni skoro svi njegovi govori i to na 17 jezika!

O trendovima u hrvatskom on lineu – od rasta posjeta do masovne prepisivačine

Za sve koji još nisu otkrili Gemius mjerenje posjećenosti Interneta u Hrvatskoj koristan link – http://www.audience.com.hr/.

Možete se igrati s raznim parametrima i istraživati što vas zanima – ali ja ću se osvrnuti na dva detalja iz srpnja (vidjet ćemo kako se to nastavilo u inače letargičnom kolovozu). S ostavkom Ive Sanadera i burom događanja kroz srpanj, značajno je narastao doseg portala index.hr, ali i jutarnji.hr. Prvog, prema mojem mišljenju, jer je nastojao prvi donijeti sve relevantno uz promjene koje su se događale kao na pokretnoj traci, a drugog jer je konačno počeo pratiti vijesti na način kako su čitatelji Jutarnjeg naučili negdje prije 2004, ali sada i u on line verziji.
Ovaj uvod mi je bio samo povod za jedno drugo pitanje – događa li vam se ako dnevno čitate više portala deja vu efekt? Kao pročitao sam to već negdje, istim riječima? Vezano je uz rast posjeta, jer se vijesti masovno posuđuju (da ne koristim jednu drugu riječ) da bi se ostalo konkurentnim, bez da se uvijek navede izvor vijesti – jednostavno se prepiše odnekud, nekad se izvor uredno navede ako se radi o nečijoj ekskluzivi, a najčešće se samo malo skrati ili promijeni koja riječ (a ponekad smiješnu grešku izvornog medija prenose u neznanju posvuda:-)).
Rasprava je pokrenuta očiglednom prepisivačinom jedne naslovnice oko kriznog poreza kojeg ne moraju plaćati samostalne djelatnosti koju je na svojem Facebook zidu zabilježio Ozren Kanceljak.
Mislim koji je tu business model – jedni plaćaju novinare i proizvode vijesti, a drugi samo prenose? Jasno je tko tu gubi? Zašto proizvođači vijesti ništa tu ne poduzimaju? Razgovarao sam s portalima, a i drugim medijima – jednostavno se krenu međusobno optuživati po principu “tko je koga prvi pokrao” i nikome ništa. I to se najčešće događa kod priča koje su vruće, koje se razvijaju i koje se potom prate [...]

Slijedeca stranica »