Dress code vodič za političarke u 10 koraka

Vođeni savjetima stručnjaka kada je u pitanju odijevanje političarki, donosimo nekoliko ključnih kako ne biste ponovili greške iz naših primjera. DA                                                                      NE Frizura – duga kosa treba biti skupljena u rep, jer ulijeva više povjerenja nego spuštena, a i ne želite stalno odmicati kosu dok govorite. Kratka kosa treba biti odmaknuta od lica, kako vam ne bi zatvarala lice i davala stroži izgled. Bianka Matković – Željka Antunović Šminka – Previše šminke nije dobro,ostaviti  ćete dojam da više vremena ulažete u svoj izgled, nego u posao. Kada je u pitanju boja ruža, birajte neutralnije tonove, nikako crveni. Kod šminke vrijedi zlatno pravilo: manje je više. Mara Carfagna – Mirela Holy Nakit – Coco Chanel je rekla: Prije izlaska iz kuće pogledajte se u zrcalo i skinite zadnji komad nakita koji ste stavili sa sebe. Ograničite nakit na 2 komada i nikako ne nosite viseće naušnice niti zveckave narukvice. Ne želite da vas se čuje prije nego vas se vidi, niti izgledati kao božićno drvce. Julija Timošenko-Dubravka Šuica Dekolte – dekolte nije zabranjen ali je njegova dubina itekako bitna. Grudi nisu ono čime želite privući pozornost. Marina Lovrić – Angela Merkel Haljina, majica, košulja–ovi komadi odjeće nikako ne smiju biti bez rukava, najviše što si možete dozvoliti su kratki rukavi, ali ukoliko želite ostaviti dojam profesionalnosti i ozbiljnosti posla svakako birajte ¾ ili duge rukave. Ostalo ostavite za plažu. Kolinda Grabar Kitarović – Vesna Pusić Boja – kada je u pitanju boja odjeće, preporuča se kombinacija tamnih i svijetlih tonova. Kod crne i bijele izbjegavajte kombiniranje odjeće iste boje,jer ne želite izgledati kao da idete na sprovod ali niti kao mladenka. Hillary Clinton – Jadranka Kosor Torba – veličinu torbe svakako prilagodite situaciji, i nemojte da izgleda kao ceker s kojim idete na plac. Radije uzmite manju torbu i posebnu torbu [...]

NYT u Poslovnom dnevniku: Elektronika nam mijenja način razmišljanja

Rad u PR agenciji zahtjeva rad na više stvari odjednom. „Znanstvenici smatraju da istodobno bavljenje emailovima, telefonskim pozivima i ostalim ulaznim podacima može promijeniti način razmišljanja i obrazac ponašanja. Kažu da erupcija informacija narušava našu sposobnost da se usredotočimo. Ona u biti igra na primitivan impuls koji nas goni da reagiramo na trenutne prilike i prijetnje. Stimulacija izaziva uzbuđenje, nagli porast dopamina, za koji istraživači vjeruju da može izazvati ovisnost. Kad to izostane, osobama je dosadno. Navedeno rezultira rastresenošću koja može imati smrtne posljedice, kao kada se vozači koji telefoniraju za volanom sudare s vlakom.“ – Zvuči Vam poznato? Odličan članak Elektronika preuzima, a pažnja opada u novom izdanju New York Timesa na hrvatskom u Poslovnom dnevniku pročitajte ovdje. Grafikon multitaskinga:

Krešimir Macan: Josipović je dodao začine, ali govori ostaju problem

Današnji Novi list donosi intervju s našim Krešimirom Macanom o svemu pomalo – političkom marketingu i izbornim kampanjama, odnosima s javnošću, odnosu forme i sadržaja, te ključnim političkim liderima u Hrvatskoj kojeg prenosimo u cijelosti: POLITIČKI MARKETING POD POVEĆALOM KREŠIMIRA MACANA, VODEĆEG STRUČNJAKA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU Josipović je dodao začine, ali govori ostaju problem Za Krešimira Macana Ivo Josipović je u kampanji bio bez okusa i mirisa, no učinio je velik napredak. Macan smatra da on ipak neće zapaliti masu, no u vremenima u kojima živimo najbolji je izbor Zdenko DUKA Krešimir Macan jedan je od najutjecajnijih hrvatskih stručnjaka za »public relations«, osobito u političkom marketingu. Bio je 1991. tajnik u Ministarstvu informiranja, 1995. šef Odjela za informiranje u Ministarstvu vanjskih poslova, kasnije pet godina glasnogovornik na HRT-u, 2003. godine savjetnik za komunikacije predsjednika Vlade Ivice Račana. Danas je direktor tvrtke za strateško komuniciranje Manjgura. Na prošlim lokalnim izborima savjetovao je Keruma, Jakovčića i pulskog gradonačelnika Miletića. PR-ovce se doživljava kao one koji nerijetko iskrivljuju, katkad i lažu da bi tobože gradili imidž institucije koju zastupaju? – Možeš lagati samo jednom. Problem je što smo imali zagađeni medijski prostor. Sanader je imao dogovore s medijskim kućama, posao njegovih ljudi bio je da nazovu redakcije i da dogovore temu. I ako se još kaže – to je državni interes, onda se nije pitalo govori li glasnogovornik istinu ili ne. Nikad nije javno objavljen račun za satove ili račun za operu u Veroni. Novi list je najdulje inzistirao da dobije račun, ali nije ga dobio, samo mu je pokazan iz ruke. Sanader nije prakticirao neposrednu komunikaciju. Zakon šutnje Za vrijeme rata bili ste tajnik ministra informiranja? – Prošao sam ratnu školu, radio sam s novinarima na terenu. Tako sam i objavio pad Vukovara. Dobio sam informaciju da je mladi Jastreb izišao [...]

Kerum, Bandić i Dodik na jednom mjestu – vrijedno pohraniti:-)

Zagreb više ne želi Bandića, Splićani su zadovoljni Kerumom rezultati su telefonskog istraživanja koje je agencija Ipsos Puls napravila točno godinu dana nakon lokalnih izbora u Hrvatskoj. Popratili su dva aktera najburnijih kampanja u svibnju 2009 i pogledajte kako danas stoje: Za gotovo polovicu Splićana, Kerum je ispunio očekivanja Jedinicu za dosadašnji rad Željka Keruma na mjestu gradonačelnika dodijelilo je 13,9 posto Splićana, a prolaznu dvojku 22,1 posto. Više ocijene mu je za dosadašnji rad dodijelilo 25 posto građana. 16,1 posto ocijenilo ga je ocjenom vrlo dobar, a tek 8,6 posto dalo mu je odličan. Prosjek mu je tako nezamjetno bolji od Bandićevog, tj. 2,8. Za gotovo polovicu građana Kerum je ispunio očekivanja, za 38,2 posto je uglavnom ispunio, a njih 8,8 posto u potpunosti. Razočarao je 37,8 posto birača. Najbolji potez otvaranje vrtića, zamjeraju mu lošu komunikaciju Najviše građana izdvojilo je otvaranje vrtića kao najbolji potez splitskog gradonačelnika, 57, 2 posto. 16,9 posto pohvalilo ga je zbog davanja novca umirovljenicima i nezaposlenima, 4,2 posto najboljim potezom smatra otvaranje prilazne ceste za novo rodilište, a socijalnu osjetljivost kao Kerumovu karakteristiku ističe 3,6 posto Splićana. Kao loše građani prvenstveno izdvajaju karakteristike Željka Keruma, a ne konkretne poteze. Na prvom je mjestu loša komunikacija (17,7 posto), afere iz privatnog života vezane za ostavljanje supruge (7,6 posto), nedolično ponašanje (5,6 posto), a nepotizam mu spočitava 5,2 posto birača. Splićani su očigledno prepoznali konkretne poteze gradonačelnika Keruma, unatoč lošoj komunikaciji – siguran sam da bi ocjene bile puno polje da nema tih šumova u kanalu. Pogledajte samo neke od najboljih izjava: A tu vam je i prošlogodišnje Otvoreno na temu njegove javne objave da čeka dijete s drugom i da napušta suprugu: Bandiću je situacija znatno lošija jer je u predsjedničkoj kampanji zaigrao na sve ili ništa i – pogodio u ništa. Jedna petina [...]

Jesu li i poslovne novine sklone žutilu i manipulaciji?

Nekako smo navikli ili smo pak uvjereni da su poslovne novine manje sklone izravnim manipulacijama činjenicama, da ne koristim neku težu riječ. Ipak, neke situacije u zadnje vrijeme začuđuju. Business.hr je 8. ožujka objavio vijest sljedećeg naslova: „Dalekovodu posao iako je ugovor potpisao Zagorje Tehnobeton“ s raznim kombinacijama na temu naslova u tiskanom i web izdanju. Tu je sad cijeli pozamašni tekst koji je inače bio i glavna vijest na naslovnici, o tome kako se iz Tehnobetona čude jer ipak nisu dobili posao, a tvrdilo se par brojeva ranije, također u spomenutim novinama, da je upravo Tehnobeton odabrani glavni izvođač radova. No, nije to tolika neobičnost, barem ne na prvu. Neobična je bila slika ugovora. Tako praktično složeni dokumenti da se na njima može vidjeti samo jedan potpis, a to nije potpis nekog od odgovornih iz tvrtke koju su optužuje za otkazivanje suradnje. I onda se vratimo opet na zgodno koncipiran naslov. Potpuno istinit naslov. Oprezan i odvagan – Dalekovodu posao iako je ugovor potpisao Zagorje Tehnobeton. Što se kasnije pokazalo točnim – činjenično, jer je samo Zagorje Tehnobeton potpisao ugovor, iako je stvoren dojam da je ugovor potpisan od svih koji bi ga trebali potpisati. Samo tjedan dana kasnije konkurentske poslovne novine, Poslovni dnevnik da budemo precizni, 15. ožujka objavljuju članak: „Samo pečat bez potpisa ruši ugovor od 70 milijuna eura?“, podnaslova „Zagorje Tehnobeton odbija pokazati ugovor i potpis zastupnika investitora“ sa slikom istog ugovora na kojem se jasno vidi da potpisa nema. Niti ga je ikad bilo. Ni poslovne novine nisu više ono što su nekad bile…

Zašto PR-ovac mora znati sve praznike? I ne zaboraviti ih…

Državni praznika i blagdana u hrvatskoj i nema previše kako se to misli; tek njih 14. Ipak, praznici i blagdani unatoč svojoj malobrojnosti od osoba koje rade u odnosima s javnošću traže da ipak, pogledavaju na sam kalendar i unaprijed pripreme svoje aktivnosti.

Premijerova košulja ili priča o modnoj katastrofi

Japanski premijer nedavno je organizirao roštilj u svojoj rezidenciji za sveopće građanstvo. Slike i snimke tog događanja obišle su svijet. Ne zbog premijerova dobročinstva ili kulinarskog umijeća, već zbog njegovog nadasve osebujnog odabira odjevnih predmeta za tu priliku. Naime, japanski premijer Yukio Hatoyama za roštiljem se pojavio u vrlo šarolikoj kariranoj košulji. Modni mačci su počeli gaziti premijerov modni izričaj čim su se slike pojavile. Neki čak traže premijerovu ostavku zbog njegove košulje. Ukoliko do ostavke i dođe, to će prije biti zbog premijerove nepopularnosti uslijed neodlučne politike, nego modnog neukusa. Možda premijer toliko vremena provodi nad papirima i strategijama da ni ne zna što obični ljudi nose, pa je u želji da izgleda neslužbeno i neupadljivo, postigao upravo suprotan efekt. Za razliku od japanskog premijera, žena novopečenog britanskog premijera Davida Camerona slovi za poznavateljicu mode. Već joj se predviđa preuzimanje titule modne ikone među prvim damama od Michelle Obame. Samanthu Cameron hvale modni kritičari i tvrde da joj sve što obuče odlično stoji. Ona se i dokazala u modnom svijetu, pa već neko vrijeme uspješno vodi Smythson, luksuznu liniju kožne galanterije. Iako SamCam (kako ju brit. mediji zovu) kritičari nisu uspjeli naći modni gaf, ipak su je fotografi ulovili u jednoj nezgodnoj situaciji. Tako su britanski tabloidi dobili priliku na svoje naslovnice postaviti gaćice premijerove odabranice. O satovima, torbicama i broševima (nama poznatijim modnim artiklima) nekom drugom prigodom…

Sindikati, mirovine i mediji – gdje je nestalo ozbiljno novinarstvo?

Prvomajski prosvjedi pokazali su koliko radnici cijene vizionarstvo i politiku svojih sindikalnih vođa. S oko 320.000 nezaposlenih i nimalo ružičastom budućnosti za radnike, očekivao se rekordan broj prosvjednika na hrvatskim trgovima. Kad ono, jedva 5.000 ljudi! Razlog tako slabog odaziva najbolje je opisao Zoran Šprajc u jednom od svojih legendarnih komentara: Zoran Šprajc je jedan od rijetkih novinara koji smisleno i jednostavno može reći istinu da je svi razumiju. Ponekad mu se pridruži i Dnevnik Nove TV, kao u prilogu u nastavku ovog dnevnika. Koliko su uopće vjerodostojni sindikalisti koji primaju ministarske plaće (bez ministarske odgovornosti) koje su u prosjeku su tri puta veće od plaća onih koje zastupaju, a mnogi od njih sjede i u raznim odborima za što također primaju naknadu. Tako sindikalci u gubitašu HŽ-u navodno zarade i do 17.000kn, a prema navodima njihovog kolege na posao dođu – na piće. O uvjetnim presudama za pronevjeru sindikalnog novca da ne govorimo. Ali su i dalje vrlo traženi sugovornici kolegama iz medija, iako ne znam više zbog čega jer vjerodostojni više nisu – čast iznimkama poput Krešimira Severa. Slušat ćemo puno ovih dana i oko rezanja povlaštenih mirovina – kolegica Jagoda Marić u svojim tekstovima u Novom listu iznijela je konkretne brojke nakon kojih se ozbiljno zamisliš – Mesićeva mirovina manja za 1.800, a braniteljska za 500 kuna i Đakić: Ne dolazi u obzir smanjenje mirovina prije ukidanja harača. Pogledajte koje su kategorije povlaštenih umirovljenika i koliko umirovljenika u tim kategorijama prima  mirovine veće od 3.500 kn (navedeni pod kategorijom oštećeni). Ne zaboravite prosječna mirovina u Hrvatskoj je za ožujak iznosila 2.162,17 kn (42% prosječne plaće), a umirovljenika je bilo 1.184.481. Od njih je povlaštenih skoro 180.00 (15%) ili svaki 6. umirovljenik. 90.000 ih ima mirovine veće od 3.500kn i to značajno veće (11.000 branitelja prima mirovine veće [...]

Zašto je The New York Times ponajbolja svjetska novina

The New York Times su dnevne novine koje su svoj brand izgradile na kvaliteti svojih tekstova, provjerenim informacijama i ulaganju u istraživačko novinarstvo. Najpoznatije su svjetske novine i vjerojatno najutjecajniji američki opinionmaker. Poziciju tako važnog lista nisu stekli preko noći. Postoje od 1851.g. a od kraja 19.st. u vlasništvu su obitelji Ochs-Sulzberger. Današnji vlasnik je Arthur Ochs Sulzberger Jr. Novine izdaje medijska kuća The New York Times Company. Vodeća je medijska kuća s prihodom od 2,4 milijarde USD, a najpoznatija izdanja osim The New York Timesa su The International Herald Tribune i The Boston Globe. Osim toga izdaju još 15 dnevnih novina i više od 50 internetskih portala. NYT treća je najčitanija američka novina s oko milijun prodanih primjeraka dnevno. Ono na što posebno treba staviti naglasak su 104 Pulitzera koja su novinari NYT-a zaradili od osnivanja nagrade 1918. Jedino po čemu možemo ocijeniti vrhunac kvalitete novinskog izvještavanja i pisanja je najpriznatija novinarska nagrada Pulitzer, a po dosadašnjim nagradama možemo zaključiti da je daleko najkvalitetniji dnevni list The New York Times. Uz vrhunske novinare za taj status bitna je i politika medijske kuće – pokušava biti nepristrana i uvijek prikazati dvije strane priče, ne podlijegati pritiscima te dati čitateljima točne informacije, na vrijeme. To su ideali koje pokušavaju doseći gotovo svi mediji i novinari, ali po uspješnosti u tome se razlikuju vrhunski od ostalih. NYT zasigurno spada u one vrhunske. Slučajevima The New York Times versus Sullivan i The Pentagon Papers zadužili su američku, ali i svjetsku javnost svojom borbom za slobodno novinarstvo. Pokazali su kako ulaganje u dugotrajno i mukotrpno istraživačko novinarstvo može uroditi veoma kvalitetnim plodom i biti od velikog značaja za javnost. Navodno, NYT (s cijenom 2, a nedjeljom 5$) i kada ne bi plaćao tisak novina (što je inače najveći izdatak) bez reklama i dalje ne [...]

Poslovni dnevnik donosi New York Times na hrvatskom

The New York Times i Poslovni dnevnik pokreću zajednički prilog (International Weekly) na hrvatskom jeziku. Poslovni dnevnik se time priključuje svjetskoj mreži najprestižnijih novina koje u 29 zemalja objavljuju prilog The New York Timesa, International Weekly. Prvi broj na hrvatskom možete pročitati i on line na poslovni.hr. New York Times, zahvaljujući Poslovnom dnevniku, time postaje dostupan hrvatskim čitateljima i to na hrvatskom jeziku. Poslovni dnevnik, u zajedničkom prilogu s NYT-om, primjenit će dizajn New York Timesa i svojim čitateljima donijeti ekskluzivne reportaže, komentare i tekstove s područja politike, biznisa, kulture, mode i društvenih trendova. “Pozdravljamo ulazak Poslovnog dnevnika u našu međunarodnu zajednicu”, izjavila je Gloria Brown Anderson, potpredsjednica New York Times News Servicesa. “Uzbuđeni smo što ćemo podijeliti visoku novinarsku kvalitetu New York Timesa s hrvatskim čitateljima u suradnji s Poslovnim dnevnikom, publikacijom koja drži visoke standarde novinarske izvrsnosti”. Poslovni dnevnik (PD), osnovan 2004. godine, je dnevna poslovna novina koja izlazi od ponedjeljka do petka. Uz tiskano ima i vlastito internetsko izdanje Poslovni.hr. The New York Times Company vodeća je medijska kuća s prihodom od 2,4 milijarde USD, najpoznatija su izdanja The New York Times, The International Herald Tribune i The Boston Globe. Osim toga izdaje još 15 dnevnih novina i više od 50 internetskih portala.

Slijedeca stranica »