Što su nas naučili nestanak Antonije Bilić i komunikacijska kampanja njene obitelji?

stLight.options({publisher:''});emailU Hrvatskoj je nestalo i još uvijek se traga za više od 2000 osoba. Za koju od tih osoba ste čuli? Pretpostavljam da ste nakon izgovaranja imena Antonije Bilić prestali s nabrajanjem. Sa slučajem nestanka Antonije Bilić vjerojatno je upoznata velika većina Hrvata, vjerojatno svi koji se bar jedanput tjedno informiraju. Ono što je interesantno u ovom slučaju je nevjerojatna angažiranost cijele zajednice u želji za pronalaskom Antonije. Nitko od ovih 2000 nestalih nije manje vrijedna osoba, svi jednako zaslužuju da budu pronađeni. Zašto onda Antoniju traže i bespilotne letjelice i sonari i 200-tinjak osoba na terenu, a ostale nitko ili gotovo nitko? Odgovor leži u odličnoj strategiji i komunikaciji Antonijine obitelji. Obitelj Bilić iskoristila je sve komunikacijske kanale na najbolji mogući način i angažirala cijelu Hrvatsku, pa i šire, kako bi, svatko u svojim mogućnostima, sudjelovao u potrazi za ovom maloljetnom djevojkom. Okrenuli su mehanizme i kotačiće stroja javnosti, koji nakon toga funkcionira kao perpetuum mobile. Antonijine sestre i roditelji krenuli su lokalno, angažiravši svoje sumještane u lijepljenju plakata... Pročitaj više

Tko je jeo iz ruke ili je li umrlo pravo novinarstvo?

U listopadu sam prošle godine odlučio arhivirati jedan tekst Tomislava Klauškog napisanog za Novinar, glasilo Hrvatskog novinarskog društva, u godini u kojoj je društvo obilježavalo svojih prvih 100 godina, jer sam jednostavno znao da će doći dan kada će biti dobro na njega podsjetiti. Mislim da je taj trenutak došao, pa ga zato i prenosim u cijelosti. Cjelovit broj Novinara u kojem je objavljen ovaj tekst možete skinuti i kao .pdf datoteku ako ga i sami odlučite arhivirati kao svjedoka vremena, poput mene. Povod mi je bio jučerašnji dnevnik – Afera Verona – ekskluziva koja to nije jer kasni punih 6 godina i sva pitanja koja su se u njemu otvorila. Tomislavov tekst će ih otvoriti samo još više… Tko zabija čavle u lijes? Piše Tomislav Klauški, listopad 2010, Novinar HND Treba li nam više dokaza da je pravo novinarstvo umrlo, kad o tome raspravu vode njegovi krvnici i pogrebnici, oni koji drže ključne pozicije u najvećim hrvatskim medijima, diktiraju standarde, kreiraju mjerila – i dijele lekcije. Je li umrlo pravo novinarstvo? Naziv panela na nedavno održanom Weekend Media Festivalu u Rovinju zvučao je kao retoričko pitanje. Kao provokacija.... Pročitaj više

Afera Verona – ekskluziva koja to nije jer kasni punih 6 godina

Govori li išta bolje o slici hrvatske medijske scene od današnjeg Jutarnjeg lista koji na dvije stranice donosi “pravu istinu” o famoznom susretu bivšeg premijera Ive Sanadera, tadašnjeg direktora Plive Željka Čovića i Sanaderova bliskog suradnika Miomira Žužula? U zaglavlju stoji “ekskluzivno”, a kraj toga godina 2011. – ovo je uvodnik iz današnjeg business.hr koji tako dobro sažeo sve ono što sam mislio već prije par dana napisati (web business.hr nije trenutačno dostupan pa cijeli tekst pročitajte na kraju ovog bloga ili na ovom linku). Jutarnji vam donosi detalje o Veroni!… S četiri godine zakašnjenja vrišti s naslovnice, iako i oni griješe – radilo se o 3.9.2006 kada je Index.hr prvi objavio praktično cijelu istinu o “aferi Verona” – Tajni sastanak u Veroni – Žužul uvjerio Sanadera da Barr treba kupiti Plivu. Blokadi usprkos cjelokupne medijske scene koja je tada kako pristojno kaže @FranKuseta Sanaderu lizala tabane:-). Neću duljiti, sve se to jako dobro zna već godinama, samo neki nisu htjeli čuti za to – donosim još nekoliko upečatljivih linkova da se podsjetite i zabavite –... Pročitaj više

Pripremite se za digitalno doba s novim brojem Maksija

Izašlo je treće izdanje ovog B2B magazina. Glavna tema broja obrađuje specijalizirane i glossy časopise kroz razgovor s 10 urednika i izdavača najznačajnijih domaćih izdanja. Treći broj bavi se i digitalizacijom medija, marketinga i PR-a. Urednički tim trećeg izdanja čine Sanja Muzaferija, Martina Kocijan, Milka Hrkać, Ida Pandur, Krešimir Macan i Hari Đerđ. Glavni urednik Hari Đerđ razgovarao je s urednicima i izdavačima tiskanih časopisa, da bi saznao kako opstaju na tržištu zasićenom digitalnim sadržajem. Digitalizacija tržišta i sve veći značaj online sadržaja obrađeni su kroz više tema. Tako je Krešimir Macan pripremio nastavak priloga iz prošloga broja o agencijama koje svoj kruh zarađuju na društvenim mrežama. Novi broj Maksija bavi se i društvenim mrežama općenito, mogućnostima geolokacijske mreže Foursquare, donosi osnove rječnika digitalnog businessa, proučava novu zakonsku regulativu za web Cookie, informira kako je bilo na Socialmedia world forumu, prati dolazak agencije IQ Mobile u Hrvatsku, donosi što će se događati na budućoj i kako je bilo na prošloj Web::Strategiji. Krajem svibnja održat će se IdejaX, pa je razgovor sa... Pročitaj više

Sise su out, trava je in

Izgleda da obnažena poprsja starleta ne prodaju više novine. Dosadila su i Bogu i narodu,  pa kako i ne bi kad nas napadaju sa svih strana. Tako da je domišljatost  urednika u privlačenju što većeg broja čitatelja morala pronaći novi smjer. Nedavno je tako Jutarnji list objavio članak koji zasigurno nije ostavio  ravnodušnim nijednog dušebrižnika čistoće nacionalnog  medijskog prostora. Mozaična rubrika Šalabahter u proteklom nedjeljnom izdanju  donijela je zgodne upute o tome kako uzgojiti marihuanu, popraćene prikladnim  ilustracijama, od sadnje pa sve do konzumacije. Nisu urednici blesavi pa se ograđuju rečenicom “Ovo nisu službeni stavovi Jutarnjeg i mi to ne potičemo”. Ali prije toga stave motivirajuću rečenicu “Ti to možeš”! (Naravno da možeš, pa što bi pare ostavljao nekoj protuhi od dilera, ili zvao prijatelja da nazove prijatelja koji ima nekog svog prijatelja koji to lako sredi u kvartu, kad se sve to fino  može uzgojiti  u miru doma svoga). I naposljetku, da bi po pravilima struke izbalansirali cijeli članak, pored uputa stavljaju citat nekog američkog vojnog psihopata koji tvrdi da bi sve rekrecijske uživatelje... Pročitaj više

Što PR može učiniti za društvene mreže i obrnuto

Za većinu PR-ovaca društvene mreže postale su dio njihovih svakodnevnih radnih aktivnosti, praćenje društvenih medija postalo je njihovim radnim zadatkom, a komuniciranje putem njih, bilo radi širenja vijesti, predstavljanja tvrtke ili klijenata, komuniciranja s potrošačima ili jednostavno održavanja koraka s konkurencijom, postalo je nužnost ukoliko žele zadržati položaj u galaktici zvanoj Društveni mediji. No, osim ovih, sada već uobičajenih načina upotrebe društvenih medija, donosimo Vam prijedlog pet inovativnih načina na koje kao komunikacijski stručnjaci možete koristiti društvene medije: 1. Probite se u glavne vijesti Društveni mediji otvaraju niz mogućnosti i taktika kako se probiti među glavne vijesti i to u vrlo kratkom vremenu. Pozitivan primjer svakako je njujorška Javna knjižnica koja je kreativnom i smišljenom upotrebom društvenih mreža postala Javna knjižnica broj 1. u svijetu. Uvodeći Twitter u svakodnevnu praksu, uveli su i njujoršku javnu knjižnicu u ciklus ključnih vijesti dana. 2. Povezivanje s Freelancerima također je jedna od stvari za koju možete upotrijebiti društvene medije. Pronaći freelance pisce, putopisce, dizajnere... Pročitaj više

Zašto PR-ovac mora znati sve praznike? I ne zaboraviti ih… (2)

Danas ćete uvidjeti zašto je pregled državnih blagdana i neradnih dana u Hrvatskoj obavezan podsjetnik za svakog profesionalca u PR-u. Biti radoholičar danas je vrlo pohvalna osobina, a u svijetu PR-a gotovo obavezna ako u tome poslu mislite imati karijeru dužu od dva dana. No silna radna energija i spremnost za žrtvovanje svoga vremena neće vam biti od mnogo koristi ako ne znate koja su radna vremena vašeg glavnog kanala – novinara, pomoću kojih dopirete do ciljanih javnosti… Tako smo prošle godine upozorili na zamku dugih vikenda i spajanja tiskanih izdanja u dnevniku Zašto PR-ovac mora znati sve praznike? I ne zaboraviti ih… Stoga ne zaboravite sutra se radi broj koji će se čitati tri dana – subotu, nedjelju i ponedjeljak, pa pripazite da u njih na vrijeme ubacite što ste zamislili jer su kod ovih izdanja rokovi i sve ostalo dosta drugačiji od uobičajenog. Veliku promjenu u odnosu na prošlogodišnji tekst su doživjela neka nedjeljna izdanja poput onog Jutarnjeg lista koje je pravi vikend hit i sve traženija roba. Iz neželjenog siročeta pretvorilo se u vrlo atraktivnu princezu s kojom u društvu sve češće provodimo nedjelje. Tako da je neočekivano,... Pročitaj više

Drugi broj Maksija prvenstveno o odnosima s javnošću

Časopis Maksi doživio je svoje drugo izdanje. Ovaj B2B magazin za marketing, medije, prodaju i PR pravo je osvježenje na domaćem tržištu. Bavi se nama interesantnim temama poput utjecaja medija, novim marketinškim/PR kampanjama, pozitivnim i negativnim primjerima iz agencijske i korporativne prakse, kao i novim pojavama u marketinškoj i PR branši. Ovaj mjesečnik i pol apsolutno je nezavisan, a njegova kreacija nemoguća je bez ljudi koji dokazano dobro plivaju na komunikacijskom tržištu. Maksi je namjenjen ljudima iz medija, marketinških, PR agencija i svim drugim subjektima komunikacijske struke, kao i managmentu većih kompanija. Procjenjuje se da taj segment obuhvaća preko 11 000 ljudi. Upravo se oni predstavljaju na stranicama Maksija dijeleći s čitateljima svoju motivaciju, pristup poslu, poglede na budućnost i ambicije. Časopis se tiska u nakladi od 3.500 komada, a distribucija magazina je besplatna. Glavna tema prvog broja bili su tiskani mediji. Krešimr Macan u tu svrhu napravio je intervjue s ključnim ljudima tri velike izdavačke kuće: Jasna Zemljić: 24sata su danas prava multimedijska kuća koja dnevno doseže 1.5 milijuna ljudi Stjepan Orešković:... Pročitaj više

Zašto Englezi za rok kažu deadline?

Engleska riječ “deadline” potječe iz vojne terminologije u 19. stoljeću. Deadline je bila linija oko vojnog zatvora koju zatvorenici nisu smjeli preći jer bi u protivnom bili upucani. Figurativna primjena riječi koja se odnosi na vremenski limit, prvi put se spominje oko 1920. godine kada je počela obilježavati rok u kojem trebaju biti predani materijali u novinskim redakcijama. Prelasku iz okrutnog značenja zatvorskog kruga u život poštenih građana, ova riječ nije izgubila mnogo na snazi, dapače još uvijek sije strah i trepet. Koristi ju se na sve strane, kako zgodno stoji jedno objašnjenje na Wikipediji koje nećemo upropaštavati prijevodom: „A deadline is a thing powerful people set up to ensure less powerful people comply with their way of doing things.“ Sama riječ je toliko opravdano i neopravdano korištena da je postala klišej. Ali jedna profesija koja još u potpunosti „polaže prava” na opravdano korištenje ove riječi je novinarstvo. I samim time, isti zakon nametnut je i svim komunikatorima na svijetu koji žele pametno odhendlati upit, objavu za medije ili uopće bilo što što ima ikakve veze s medijima. Prvo, vijesti ne bi postojale bez poštivanja... Pročitaj više

Izborna godina i predizborne (ne)aktivnosti

Kao što pjesma kaže – svi već šuškaju o tom. Riječ je o izborima, ali informacija o točnom (pa i o približnom) datumu još ne dopire do nas. Kad se kalkulira s vremenom održavanja izbora, u pitanje dolazi i sam početak predizborne kampanje. Josip Frišćić je to vrlo pojednostavljeno rekao: „ Izbori će biti kad budu i to u zakonskom roku“ pa je očito na političkim subjektima i javnosti da sami procjene kad je pravo vrijeme za početak predizbornih aktivnosti. Točno je 20 godina prošlo od prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Koliko smo u tih 20 godina zapravo otišli naprijed ili ipak “cupkamo” u mjestu? Obilježavajući 20 godina od održavanja prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, Fakultet političkih znanosti i GONG organizirali su skup pod nazivom „Predizborne kampanje: medijsko-politički cirkus ili putokaz biračima“. Među govornicima bili su profesori na FPZG-u Dražen Lalić i Marijana Grbeša, saborska zastupnica HDZ-a Sunčana Glavak, novinarka Novog lista Nataša Božić, Mislav Bago, Gordana Vilović također s FPZG-a, kao i naš Krešimir Macan. Marijana Grbeša govorila je o predizbornim kampanjama u demokratskim društvima... Pročitaj više

58 posto Hrvata na internetu – dobar medijski miks važniji no ikad

Najviše građana Lijepe naše saznaje novosti odnosno informira se putem televizije, ali ljubitelji interneta su već na drugom mjestu. Rezultati istraživanja GfK iz ožujka 2011. na reprezentativnom uzorku od tisuću građana Hrvatske starijih od 15 godina, pokazuju da je za 57% sugrađana izvor svakodnevnog informiranja televizija.  Jedna petina građana odnosno njih 19% upravo preko mreže svih mreža svakodnevno saznaje informacije. Slijede dnevne novine s 10%, više raznih medija 8% te radio sa 6%. Televizija je kao izvor informacija najpopularnija u Slavoniji gdje je 79% vjernih gledatelja. Slijede Lika, Kardun i Banovina sa 63%, dok će s informacije s televizije uloviti najmanje Zagrepčana, njih 43%. „Veću naklonost prema televiziji žene ističu nešto više od muškaraca (59:54%), a tu su i osobe starije dobi (od 45 do 54 godine = 62%; od 55 do 64 godina = 63%; stariji od 65 godina = 84%) te osobe nižeg stupnja obrazovanja (između 68 i 78%).“ Dnevne novine se najviše biraju za informiranje u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (13%) i Dalmaciji (18%). „Više različitih izvora dnevnog informiranja (prosjek 8%) najviše ističu građani Zagreba s okolicom (19%),... Pročitaj više

Peter van Kol: Povećali smo udjele u krizi, uloženo će nam se vratiti kada se tržište oporavi

Iz prvog broja Maksija prenosimo  intervju Krešimira Macana s Peter van Kolom, predsjednikom uprave Adria Medije. Time završavamo ciklus prenosa ovog eksluzivnog trostrukog intervjua, uz čelne ljude i EPH i Styrije, koji je u cjelini objavljen kao glavna tema u časopisu Maksi. Peter van Kol u Hrvatskoj je od 2002. i smatra Hrvatsku prekrasnom zemljom s brojnim mogućnostima za veliku kvalitetu života, s lijepom obalom i nevjerojatno finom hranom. No, što se tiče tržišta revijalnih izdanja, protekle dvije godine su bile, kaže, izazovnije nego što je izgledalo na početku. Ako ste u struci, a još niste dobili svoj primjerak Maksija – odmah danas pošaljite poruku - I ja hoću primati MAKSI!   U nastavku donosimo u cijelosti tekst iz novog broja magazina MAKSI: O prošloj godini, novim projektima i prognozama Mislim da je svima 2010. ponovno bila velika krizna godina, kao i 2009. Na sreću, većina europskih zemalja se oporavlja i zbog svih ušteda u mnogo zemalja ćete vidjeti da iskazuju veći profit nego ikad. Zato jer se prihodi vraćaju, a uštede i dalje ostaju, pa profit raste. Ali nažalost, to nije tako i u Hrvatskoj. Ipak, očekujemo da će se... Pročitaj više

« Prethodna stranica — Sljedeca stranica »