Manjgura.hr - Public Relations - Odnosi s javnošću » novi mediji

Stiže Diaspora – Anti Facebook mreža

gostbloger — Sun, 29 Aug 2010 11:53:25 +0000

Ako ste jedan od 1.200.000 Hrvata, što je više od ¼ cijele nacije, koji imaju profil na društvenoj mreži Facebook sigurno ste se bar jednom zapitali o zaštiti vaših podataka koje tamo ostavljate. Ako i niste sami došlo do toga, nakon svih silnih medijskih napisa koji govore o zaštiti podataka i privatnosti na internetu, nije se moglo dogoditi da i vi ne pomislite na to. Porastom broja korisnika sve se češće moglo čuti kako se raspolaže podacima korisnika u svrhe koje oni sami ne znaju.

Vođeni polemikama oko zaštite podataka i nepoštivanja privatnosti na društvenim mrežama, četvorica studenata Instituta za matematičke znanosti Sveučilišta Courant u New Yorku Daniel Grippi, Maxwell Salzberg, Raphael Sofaer i Ilya Zhitromirskiy su odlučila napraviti alternativu vodećim društvenim mrežama i pokrenuti projekt pod nazivom Diaspora.

Ovo ne bi bilo ništa novo kada su u pitanju društvene mreže da ova mreža ne nudi potpunu zaštitu podataka i privatnosti korisnika. Ovaj sustav je poseban jer svojim korisnicima omogućuje razmjenu fotografija, videa i poruka bez korištenja posrednika kao što su Facebook, Flickr, Google ili Twitter. Da bi se to ostvarilo, svaki korisnik mora imati vlastiti serverski prostor u sustavu čime se osigurava potpuna privatnost. Diaspora bi trebala biti sigurnija i decentraliziranija mreža.

Studenti su novac za ovaj projekt, koji je koštao 200.000 dolara, prikupili samo donacijama. Priča se da je i osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg donirao novac. Mreža bi trebala početi s radom 15. rujna.

Ukoliko ste ljubitelj ovakve vrste komunikacije ali vam se ne sviđa činjenica da netko koristi vaše podatke sigurno ćete postati korisnik Diaspore.

Maja Jenei

Sve što niste željeli znati da se događa na Internetu i oko njega – WikiLeaks and Co

Krešimir Macan — Thu, 29 Jul 2010 23:59:57 +0000

U svjetlu zadnjih vijesti koje je potaknuo WikiLeaks, a tiču se i Hrvatske, dva zanimljiva linka koji već dulje čekaju na objavu pod radno:

The elusive founder of WikiLeaks, who is at the centre of a potential US national security sensation, has surfaced from almost a month in hiding to tell the Guardian he does not fear for his safety but is on permanent alert. Julian Assange, a renowned Australian hacker who founded the electronic whistleblowers’ platform WikiLeaks, vanished when a young US intelligence analyst in Baghdad was arrested. The analyst, Bradley Manning, had bragged he had sent 260,000 incendiary US state department cables on the wars in Iraq and Afghanistan to WikiLeaks. The prospect of the cache of classified intelligence on the US conduct of the two wars being put online is a nightmare for Washington.

Više na http://www.guardian.co.uk/media/2010/jun/21/wikileaks-founder-julian-assange-breaks-cover.

Obzirom da sam i sam u proteklih nekoliko mjeseci bio predmet interesa policije (a koliko znam, nalog s mojim imenom je otvoren tamo negdje do kolovoza minimalno), nije neko osobito čudo da sam u posljednje vrijeme razvio interes za proučavanje različith zakonskih rješenja u drugim zemljama a koje reguliraju ponašanje i ovlasti policije u ovim high-tech situacijama kao što je bila moja.

Više na http://mrak.org/2010/06/17/medunarodni-cryptonomicon/.

Poslovni dnevnik – WPRG Odnosi s javnošću okreću se novim kanalima komunikacije

Ivan Salopek — Tue, 06 Jul 2010 13:49:56 +0000

Poslovni dnevnik donosi istraživanje Worldcom Public Relations Group, vodeće svjetske mreže nezavisnih konzultantskih tvrtki s područja odnosa s javnošću, koja je objavila rezultate istraživanja provedenog u partnerskim uredima diljem svijeta.

Objavljeni rezultati tijekom iduće tri godine predviđaju jačanje uloge socijalnih mreža i istraživanja, te pad usluga oglašavanja i odnosa s medijima. U istraživanju je sudjelovalo više od 70 Worldcom partnera, uključujući i hrvatsku tvrtku Spona komunikacije, koja je priopćila rezultate istraživanja.

“Rezultati istraživanja govore da se odnosi s javnošću i dalje razvijaju u pravcu više kanala komunikacije u odnosu na tradicionalnu dominaciju odnosa s medijima”, komentirala je direktorica Spona komunikacije Dijana Kobas Dešković, tvrtke koja predstavlja Worldcom u Hrvatskoj. “Klijenti se sve više okreću tvrtkama sposobnima postići brze, ali dugoročno održive rezultate.”

Dobiveni podaci pokazuju kako partneri Worldcom grupe očekuju 19-postotni pad u odnosima s medijima, 17-postotni pad u oglašavanju te 11 posto u direct mailu i marketingu. Ipak, većina tvrtki optimistična je u pogledu budućnosti te očekuje povećanje opsega posla u sljedećih tri do pet godina.

Pojava novih kanala komunikacije ujedno je i upozorenje svim tvrtkama koje su se u dosadašnjoj praksi orijentirale ponajprije na odnose s medijima. Tako, primjerice, više od polovice ispitanika očekuje jačanje uloge socijalnih medija (93 posto), interaktivnih web stranica (73 posto) te SEO (Search Engine Optimization) usluga (61 posto). Ipak, s poteškoćama su suočene i one tvrtke okrenute novim uslugama – niti jedna dosad nije zabilježila značajniji porast prihoda.

Kako navodi u priopćenju, ovaj problem muči i mnoge Worldcom članice – čak trećina tvrtki iz EMEA regije (Europa, Bliski Istok i Afrika) te regije Azija i Pacifik očekuje smanjenje opsega posla u matičnim zemljama, što otvara vrata globalnim tvrtkama. Sve se veći naglasak stavlja pritom na regionalne specifičnosti klijenta. U Sponi ističu nužnost praćenja novih trendova i kanala komunikacije kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na zahtjeve klijenata.

NYT u Poslovnom dnevniku: Elektronika nam mijenja način razmišljanja

gostbloger — Mon, 14 Jun 2010 15:29:38 +0000

Rad u PR agenciji zahtjeva rad na više stvari odjednom. „Znanstvenici smatraju da istodobno bavljenje emailovima, telefonskim pozivima i ostalim ulaznim podacima može promijeniti način razmišljanja i obrazac ponašanja. Kažu da erupcija informacija narušava našu sposobnost da se usredotočimo. Ona u biti igra na primitivan impuls koji nas goni da reagiramo na trenutne prilike i prijetnje. Stimulacija izaziva uzbuđenje, nagli porast dopamina, za koji istraživači vjeruju da može izazvati ovisnost. Kad to izostane, osobama je dosadno. Navedeno rezultira rastresenošću koja može imati smrtne posljedice, kao kada se vozači koji telefoniraju za volanom sudare s vlakom.“ – Zvuči Vam poznato? Odličan članak Elektronika preuzima, a pažnja opada u novom izdanju New York Timesa na hrvatskom u Poslovnom dnevniku pročitajte ovdje.

Grafikon multitaskinga:

Pripazite – glasine na Internetu nikada ne umiru…

gostbloger — Sun, 06 Jun 2010 14:00:10 +0000

Nakon što su hrvatski mediji prije mjesec dana obilno pisali o prvom domaćem slučaju pokušaja phishinga, kada je kao mamac poslužila stranica OTP banke na hrvatskom jeziku, Jutarnji list je nedavno na svome Internet izdanju objavio članak o još jednom tipu načinu krađe novca korištenjem modernih komunikacijskih tehnologija. U ovome slučaju riječ je o grešci na starome modelu Nokijinog mobitela Nokia 1100 koja omogućuje da kradljivac umjesto pravog korisnika primi SMS poruku od banke u kojoj se nalazi mTAN, broj koji je potreban za obavljanje transakcije preko internet bankarstva.

Sam članak zahvaljući starosti informacija koje se u njemu iznose nije po ničemu poseban, a vjerojatno niti relevantan za hrvatske korisnike bankovnih usluga pošto, kako Jutarnji list ističe, u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj krađe novca s računa ovom tehnikom. Ipak, sama priča o Nokijinim mobitelima s greškom pružila nam se kao dobar primjer za malu školu odnosa s javnošću. Naime, prije otprilike točno godinu dana nizozemska sigurnosna tvrtka Ultrascan izašla je u javnost s tvrdnjom o mogućem korištenju Nokie 1100 kao alata za krađu novaca s bankovnih računa. Prva reakcija samog proizvođača, Nokie dakle, na ove tvrdnje i upite novinara bila je da nije upoznat s postojanjem mogućnosti da se njezini model koristi u kriminalne svrhe, nakon čega su u kasnijim odgovorima novinarima i na svome blogu odbačene ikakve mogućnost za postojanje propusta na mobitelu koji to omogućuje. Pri tome treba dodati da niti jedna banka koja se koristila mTAN brojevima za potvrdu transakcija nije o ovome upozorila svoje korisnike. Ubrzo nakon što je Ultrascan prema svojim tvrdnjama uspio dokazati teorijsku pretpostavku o Nokiji 1100 kao alatu za krađu mTAN brojeva sama priča je izgubila aktualnost te je izašla iz fokusa medijima koji su se jedini njome bavili, a to su prvenstveno bili online mediji o računalima i tehnologiji. Razlog za za gubitak interesa medija i javnosti nije poznat, možda je riječ da sama teorijska pretpostavka nije našla primjenu u stvarnosti ili što je čitava priča ostala nepotvrđena od drugih izvora osim samog Ultrascana. Ostaje činjenica da Nokia nije nikada odlučno zatvorila priču objavivši jasno da se isti model ne može koristiti za protuzakonite radnje, ali nisu ni druge kompanije koje se bave elektroničkom sigurnosti to u potpunosti dokazale. Tako je čitava priča ostala zaboravljena i bez jasnog odgovora (no i pri tome su se nastavile nizati online ponude za prodaju polovnih primjeraka ovoga mobitela, ponegdje po vrlo visokim cijenama). Sve do trenutka kada je novinar jednog hrvatskog mainstream medija čitavu priču „izvadio iz naftalina“ te privukao dosta pozornosti s njom.

Ovaj primjer ostaje kao maleni podsjetnik kompanijama da danas, kada sve objavljeno na Internetu ostaje vidljivo korisnicima do daljnjeg, neugodne situacije za tvrtku mogu ponovno doći u fokus javnosti, bilo sličnim događajem ili čak samim zakašnjelim prenošenjem vijesti.

Hrvatski političari Facebook koriste loše i kampanjski

Ana Filipović — Thu, 27 May 2010 14:09:34 +0000

Za Novi list od 27. svibnja 2010., Krešimir Macan, Marko Rakar i Jan Jilek komentirali su kako naši političari koriste socijalne mreže. Članak s portala NoviList.hr prenosimo u cijelosti:

Sve je počelo s Barackom Obamom. Njegova predizborna kampanja, kako ona stranačka tako i predsjednička, učinila je za socijalne mreže poput Facebooka jako puno, Obama i njegovi stručnjaci na vrijeme su prepoznali njihov potencijal. Socijalne mreže danas prije svega omogućuju brzu i neposrednu komunikaciju s velikim brojem ljudi, potencijalnih glasova, govorimo li jezikom političara, a nakon 2008. godine i već spomenutih kampanja aktualnog američkog predsjednika, zov socijalnih mreža postao je dovoljno jak da bi ga čuli i političari s ove strane Atlantskog oceana.

U studenom 2008. godine grupa »Barack Obama« imala je 894.913 članova na Facebooku. Riječ je o neslužbenoj grupi što su ju pokrenuli Obamini obožavatelji, ona službena imala je više od milijun članova još u lipnju 2008. godine. Na nekoliko američkih sveučilišta Obama je održao predizborne skupove koje su organizirali sami studenti, bez ikakvog organizacijskog udjela od strane njegovog službenog predizbornog tima. Sjedinjene Američke Države su, naravno, velika zemlja, i u njoj živi puno više stanovnika nego u, recimo, Hrvatskoj; ona je i tehnološki razvijenija, no ipak – kojem domaćem političaru ne bi počele sline curiti na spomen ovakvog oduševljenja građana, oduševljenja samo jednom osobom?

Stoga ne čudi što su ubrzo i hrvatski političari počeli otvarati profile na popularnom »fejsu«. Neki su ovaj dio svog javnog angažmana shvatili itekako ozbiljno, neki baš i ne, no za većinu ovih što koriste Facebook kao sredstvo komunikacije s jednim dijelom građanstva komunikacijski će stručnjaci reći da ga, za razliku od svojih kolega iz europskih zemalja i SAD-a, odrađuju pomalo kampanjski.

– Facebook je postao donekle relevantan faktor u hrvatskoj političkoj svakodnevici, iako je potrebno naglasiti da je i dalje ograničen samo na izbore, odnosno na predizborne kampanje – kaže Krešimir Macan, stručnjak za odnose s javnošću iz tvrtke Manjgura.

Kao potvrdu svojoj tezi navodi slučaj aktualnog predsjednika Republike Hrvatske, Ivu Josipovića.

– Dok je trajala predizborna kampanja, Josipović je redovno obavještavao sve one koji su pratili njegove aktivnosti preko Facebooka, a to je bilo oko pet tisuća ljudi, gdje je taj dan išao, što je važnoga napravio i kakvi su njegovi komentari i pogledi na neku aktualnu političku situaciju. Nakon što je pobijedio na izborima, i nakon što je Facebook ostvario svoju svrhu, ta je komunikacija zamrla, priča Macan.

Smatra da nije nimalo slučajno što se Josipovićev pad aktivnosti poklopio s odlaskom Marka Rakara iz njegovog tima.

– U svakom slučaju, naši političari nikako da shvate da je Facebook prilično utjecajan medij, koji ne košta ništa. Mnogi od njih ne vide dalje od prvog koraka, ne prepoznaju snagu Facebooka da prenese neku vijest u veće, takozvane »mainstream« medije, objašnjava Macan.

Ne čudi ga, kaže, što se u Hrvatskoj na Facebooku mahom mogu sresti političari ljevice ili centra.

– Mislim da je njihov svjetonazor u pravilu skloniji prihvaćanju novog, za razliku od konzervativnog, kojem ime, uostalom, govori puno toga, zaključuje Macan.

Marko Rakar, nagrađivani hrvatski bloger i stručnjak za internet te nesuđeni savjetnik predsjednika Josipovića nije želio komentirati podudarnost o njegovu odlasku i padu predsjednikova angažmana na internetu – te dvije stvari, veli, dovoljno govore za sebe.

– Žao mi je samo što neke stvari nismo uspjeli ostvariti, imali smo jako dobar plan za komunikaciju između vlasti i građana, što bi bio prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Ako pogledate, u Hrvatskoj vlast ne komunicira s građanima na neki neposredan način, obično to radi oporba. Plan kojeg smo imali je to trebao promijeniti i mislim da bi to bio značajan napredak za našu političku kulturu – dodaje Rakar.

O političarima i internetu u hrvatskoj nema, kaže, isključivo najbolje mišljenje.

– Malo je hrvatskih političara koji Facebook doživljavaju kao dobar alat za profesionalnu komunikaciju, mnogi među njima ga koriste za nekakvo poluprivatno dopisivanje, a ne za posao. Iznimke su rijetke, poput Marije Lugarić ili Davorka Vidovića – objašnjava Rakar.

No, te će se stvari morati promijeniti, tehnologija neće imati milosti za neosviještene.

– Ljudi mlađi od 35 godina koriste internet kao primarno sredstvo informiranja i komuniciranja, pogotovo socijalne mreže. Tko se tome ne bude htio prilagoditi, neće se dobro provesti, zaključuje Rakar.

Jan Jilek, direktor tvrtke za kontekstualno oglašavanje Xclaim, ipak je pomalo skeptičan.

– Priča je uvijek ista, dok traju predizborne kampanje, dotad se i oglašava. Nakon toga sve pada u vodu. Nadam se da će me neke buduće situacije razuvjeriti, no nisam baš siguran u to, pomalo je pesimističan bio njegov zaključak Jilek.

Dobar primjer Obersnel

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel primjer je političara koji koristi socijalne mreže i internet na najbolji mogući način u svom poslu, zaključak je naših sugovornika.

– Obersnel je brzo prepoznao potencijal alata na internetu, a vjerojatno u Rijeci ima i zahvalnu publiku za takve aktivnosti, kaže Marko Rakar.

Naglašava kako Obersnel koristi Facebook baš za ono za što treba – za posao.

– Njegov posao ovisi o dvosmjernoj komunikaciji s građanima i on to jako dobro razumije. Većina hrvatskih političara, pogotovo konzervativnih, ne osjeća potrebu da se građanima obraća i informira ih o svojim aktivnostima, a kamoli da osjećaju potrebu za pružanjem mogućnosti građanima da im se neposredno obrate. Obersnel se po tome razlikuje od većine svojih kolega i to ga čini kvalitetnim korisnikom Facebooka u političke svrhe, zaključio je Rakar.

——————————————————-

P.S. Da budemo u potpunosti korektni prema predsjedniku Josipoviću, činjenica koja nije naglašena u tekstu jest da su njegovi protukandidati većinom zamrzli ili čak izbrisali tragove svoje mrežne aktivnosti, što je već praksa od izbora do izbora. Josipović se pod zadnje, iako s puno manjim intenzitetom, ponovo angažirao na svojim stranicama, što je za svaku pohvalu. I za kraj dok smo ovo pisali netko je napao Facebook stranice pulskog gradonačelnika Borisa Miletića – to je druga strana mrežne prisutnosti, no o tom drugom prilikom.

Internet u Hrvatskoj – Računalo nikad nije upalio svaki drugi Slavonac

Lorna Zimolo — Wed, 12 May 2010 09:24:01 +0000

Jutarnji list danas donosi podatke Eurostata za 2009. godinu koji pokazuju da su Hrvati što se tiče osnovne informatičke pismenosti pri dnu europskih zemalja, a od nas su gori samo Bugari i Rumunji. Naime, svaki drugi stanovnik središnje i istočne (panononske) Hrvatske nikada nije koristio kompjutor. Čak 41 posto stanovnika iz sedam županija jadranske Hrvatske nikada nije uključilo računalo, dok je takvih 39 posto u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

S druge strane, pak, nalaze se Skandinavci koji pristup internetu imaju u više od 90 posto kućanstava, a više od 60 posto građana redovno kupuje preko interneta. U skandinavskim zemljama samo tri posto stanovništva nikad nije uključilo računalo.

Internet u Hrvatskoj – odličan tekst i ilustracije na jutarnji.hr

Krešimir Macan — Sat, 24 Apr 2010 15:43:33 +0000

Gotovo svi građani Hrvatske mlađi od 25 godina aktivni su korisnici interneta, a poseban porast bilježi se u skupini kućanica. Internetska penetracija u 2006. godini iznosila je oko 35%, a danas iznosi gotovo 50%. Milijun i tri stotine tisuća Hrvata svaki dan koristi internet. Još dvjesto tisuća se internetom povremeno služi, što nas svrstava negdje na sredinu europske ljestvice korištenja interneta. Navike Hrvata ne razlikuju se previše od navika korisnika interneta u svijetu, no ipak smo po nekim stvarima specifični. Detaljnije pročitajte na Hrvati su opsjednuti Facebookom. U travnju poludjeli za registrom branitelja i Majom Morales.

Prvi YouTube video objavljen prije točno pet godina

Krešimir Macan — Sat, 24 Apr 2010 08:44:50 +0000

YOUTUBE, jedna od najposjećenijih stranica na svijetu, iza Googlea i Facebooka, naravno, danas slavi pet godina od objavljivanja prvog videa. Servis za videosnimke osnovan je 14. veljače 2005., ali prvi je YouTube video na stranicu postavljen tek dva mjeseca kasnije, 23. travnja. Riječ je o snimci jednog od suosnivača YouTubea Jaweda Karima koja traje samo 19 sekundi, a snimljena je u zoološkom vrtu grada San Diega. Nimalo spektakularan video nazvan “Me at the Zoo” prikazuje Jaweda ispred kaveza sa slonovima. Izgleda kao običan video kakav snimi svaki turist s kamerom, ali taj običan video izazvao je pravu revoluciju – piše Index.hr u članku Prvi YouTube video objavljen prije točno pet godina: Snimka od 19 sekundi izazvala revoluciju.

Click here to view the embedded video.

Prije mjesec dana YouTube je objavio da se novih 24sata videa podižu na njegov servis svakih 60 sekundi – što je fascinantan podatak s tendencijom daljnjeg rasta – više na Oops Pow Surprise…24 hours of video all up in your eyes! i YouTube Is Huge: 24 Hours of Video Now Uploaded Every Minute.
Uz brojne konkurente i iako se pravila dnevno mijenjaju, pa se tako sve više i strožije poštuju autorska prava (npr. pogledajte najnoviju raspravu o ograničenju na scenu s Hitlerom iz filma “Posljednji pad” – YouTube’s Advice: Dispute Hitler “Downfall” Parody Takedowns) Youtube sigurno ide dalje.

U Hrvatskoj je Youtube zaživio jako rano još 2006. zahvaljujući prije svega autoru Bijesprvi koji se proslavio parodijama na račun tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina koje su do danas imale par milijuna gledanja.

Click here to view the embedded video.

Facebook korisnici u Hrvatskoj – što o njima morate znati?

Krešimir Macan — Sat, 17 Apr 2010 21:55:49 +0000

Zbog pomalo krivog naslova možda propustite odličan tekst o Facebooku u Hrvatskoj kojeg je danas objavio Jutarnji list, pa sam ga odlučio ovdje još jednom istaknuti – ZNATE LI KAKO IZGLEDA ŽIVOT VAŠEG DJETETA NA FACEBOOKU? Hvale se da im je jetra ‘mini bar’ i da ne znaju s kim su spavale

Uz dosta zanimljivosti iz teksta, bitne su sljedeće brojke, koje nemojte zaboraviti ako planirate bilo kakav komunikacijski plan:

Koliko ih je na Facebooku?

Dob	Muškarci	Žene	Ukupno
13-17 GODINA	134.960	141.260	276.220
18-24 GODINE	195.160	184.480	379.640
25-34 GODINE	152.140	142.180	294.320
35+ GODINA	95.860	75.860	171.720
UKUPNO	578.780	543.780	1.121.900

Što ih najviše zanima?

Interes	Dečki	Cure	Ukupno
SEKS	4.440	8.080	12.520
SINGLE	57.000	55.420	112.420
U VEZI	15.400	25.320	40.720
LJUBLJENJE	6.080	11.600	17.680
ALKOHOL	8.820	14.000	22.820

A ako ste očajni i nemate bolji ulet – pokušajte Životinjsko carstvo – nisam mogao vjerovati kad sam pročitao tekst.