FIMI – MEDIJA nije PR agencija niti je članica ijedne strukovne udruge u odnosima s javnošću

Kako se tvrtka Fimi-medija, prozvana u aferi te sad pod istragom USKOK-a i MUP-a  počela sve više vezati uz odnose s javnošću, Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) poslala je priopćenje koje donosimo u cijelosti:
Reagiranje na medijske izvještaje – FIMI – MEDIJA nije PR agencija niti je članica ijedne strukovne udruge u odnosima s javnošću
Kao predstavnici profesionalnih savjetnika u struci odnosa s javnošću dužni smo reagirati na učestalo povezivanje poslovanja tvrtke Fimi-medija s djelatnošću odnosa s javnošću. Fimi medija nije članica niti jedne strukovne organizacije koja okuplja profesionalce, odnosno tvrtke koje se bave odnosima s javnošću. Stručnoj javnosti je stoga nepoznata djelatnost i projekti navedene tvrtke.
Prema medijski dostupnim informacijama većina ugovora tvrtke Fimi-medija odnosila se na posredovanje u zakupu medijskog prostora ili organizaciju događanja, što je po opisu djelatnosti u nadležnosti promotivnih usluga koje nude marketinške, odnosno specijalizirane agencije za zakup medija ili organizaciju događanja. Navedene vrste djelatnosti nemaju dodirnih točaka s radom agencija za odnose s javnošću prema strukovno definiranim standardima kojega se agencije organizirane u strukovnoj udruzi pridržavaju.
S ciljem očuvanja digniteta struke profesionalaca u odnosima s javnošću, molimo medije da u daljnjem praćenju ove afere ne koriste izraz PR agencija ili agencija za odnose s javnošću jer time javnost dovode u zabludu nanoseći trajnu štetu cjelokupnoj struci u Hrvatskoj.
Kao struka, podržavamo otvaranje teme natječaja za državne institucije, tvrtke u vlasništvu države te ostale obveznike javne nabave koji su se u dosadašnjoj praksi pokazali nedovoljno transparentnima te su kao takvi otvorili prostor za stručnoj javnosti nepoznate tvrtke koje u većini slučajeva dobivaju poslove, a bez dostatnih kompetencija i referenci.
Dubravka Jusić, predsjednica HUOJ-a
i
Dijana Kobas Dešković, predsjednica Udruge agencija za odnose s javnošću u osnivanju
 

Zanimanje spin doktor – je li percepcija događaja u javnosti postala važnija od samog događaja

O njima su pisane knjige, tema su čestih rasprava no oni i dalje rade u sjeni i malo tko zna tko su i što zapravo rade.  Zovemo ih spin doktorima. Eric Arthur Blair poznatiji kao George Orwell prvi je put upotrijebio izraz “spin doktor” u svom romanu “1984.”, a baš te 1984. godine prvi je put upotrijebljen i u konkretnom slučaju, kao naziv za medijske savjetnike Ronalda Regana u njegovoj predsjedničkoj kampanji. Dileme o “kreatorima zakulisnih političkih igara”, novinarki Antoneli Zečević  razotkrili su  PR stručnjaci Ankica Mamić, Božo Skoko i Krešimir Macan.
Ovise o medijima, ali i mediji ovise o njima. Oni imaju “robu”, informacije koje su medijima “život”. Zapravo, oni uvijek imaju potpunu sliku, raspolažu pozadinskim informacijama pa novinarima daju anonimne smjernica o “stvarnom značenju” nekog događaja, akcije ili izjave. Jasno, u oblikovanju interpretacije i zadovoljavanju novinarske znatiželje vode se svojim interesima, odnosni interesima pojedinca ili grupe za koju rade, ali su medijima i kao takvi iznimno korisni. Hrvatski stručnjaci za strateško komuniciranje za Poslovni dnevnik razotkrivaju što je i kakvo je zanimanje spin doktor, ali i zašto se za njega vežu negativni stereotipi. Krešimir Macan, stručnjak za strateško komuniciranja u politici i krizno komuniciranje, vlasnik PR agencije Manjgura, kaže da je to samo naziv za komunikatore koji se uspješno koriste tehnikama spina, odnosno usmjeravanja priče. “Donedavno su bili specifičnost politike jer se tamo priče usmjeravaju na dnevnoj bazi, no sve češće se pojavljuju u gospodarstvu, ponajprije u kriznim situacijama”, kaže Macan.

Članak u cijelosti pročitajte na stranicama Poslovnog dnevnika ili ovdje.

Kako se koristiti društvenim medijima – 2.dio

U prvom smo djelu obradili vodič kroz YouTube portala Mashable, a sada nastavljamo s Twitterom i Facebookom.
2. Vodič kroz Twitter
Pomoću Twittera novinari se nastoje približiti svojoj publici, kontaktiraju svoje izvore te grade svoj osobni brend. Format od 140 znakova, koliko iznosi dopuštena dužina teksta, prisiljava ih na sažeto pisanje, na usredotočenost na samu bit teme.
Jason DeRusha, reporter jedne televizijske kuće iz Minneapolisa, kaže kako Twitter poboljšava izvještavanje te ga on svakodnevno koristi u svome poslu. Na početku radnog dana, DeRusha često zna postaviti neko pitanje na Twitteru, a njegovi mu «sljedbenici», kojih je više od 2200, pomažu svojim mišljenjima, pružajući mu neke nove poglede na postavljeno pitanje.
Prvo takvo, pozitivno iskustvo, imao je 2007. godine kada je radio prilog o božićnoj hunjavici koju uzrokuje alergija na božićna drvca. Zahvaljujući Twitteru pronašao je osobe koje imaju takvih problema i oni su mu uvelike pomogli. Kako sam kaže, da nije bilo Twittera, teško bi došao do takvih izvora.
Twitterovi alati
Muck Rack je web stranica koja prati novinare na Twitteru, a postoji od 2009. godine. Zahvaljujući njoj možemo saznati što pojedini novinari rade, što čitaju i čime se općenito bave. Muck Rack nam zapravo otkriva što se upravo sada zbiva u svijetu novinarstva.
MediaOnTwitter je svojevrsna baza novinara, a u njoj možemo naći popis novinara, njihova  korisnička imena na Twitteru, teme kojima se bave, ime medija za koji rade i mjesto prebivališta.
3. Vodič kroz Facebook
Osim Twittera novinari koriste i Facebook koji također pomaže u pronalasku izvora i tema te omogućuje približavanje publici. Jedan od korisnih novinarskih alata na ovoj društvenoj mreži je, primjerice, grupa «Help A Reporter», koju je 2007. godine osnovao Peter Shankman. Grupa je ubrzo postala veoma popularna jer je na praktičan način spajala novinare s potencijalnim izvorima. Ne bi li proširio svoju uslugu, Shankman je pokrenuo i web stranicu HelpAReporter.com koja trenutno broji [...]

PR agencije – Regionalni PResjek

Dragana Đermanović, predstavnica Nevladine organizacije «Razvojni centar korporativnog upravljanja» na svome blogu «PR, Marketing, Komunikacije…» donosi svojevrsni pregled 5 istaknutih PR stručnjaka koji rezimiraju stanje odnosa s javnosću u regiji.
PR agencije – Regionalni PResek
5 STAR POST
Regionalno, PR industrija buja. U svakoj od zemalja Yugosfere (formalno) je operativno više stotina agencija za Odnose s javnošću. Neke su specijalizovane za PR, a neke posluju u sastavu agencijskih grupa koje pored PR-a pokrivaju i oblast klasičnog marketinga, oglašavanja, media buyinga, event organizacija, izrade i distribucije press i media clippinga
Prosečna plata preko 90% evropskih PR-ova je iznad 2.500 evra.
Puno je razloga “za” i “protiv” angažovanja PR agencije.
Po meni, najvažniji razlozi za angažovanje PR agencije (u odnosu na in-house PR) su njihovi odlični odnosi s medijima koje kolege iz agencijskog PR-a skoro po pravilu razvijaju i grade godinama (kvantitativno ali i kvalitativno), kao i vreme koje ćete moći da investirate u neke druge aktivnosti ukoliko PR izmestite iz firme. U kategoriju “za” PR agenciju je i raznoliko iskustvo koje agencije imaju u PRaksi noseći se sa razlčitim situacijama (klijentima, krizama, različitim vrstama problema iz raznih industrija…). Takođe, PR agencija je ipak laše zamenjiva (i možda bezbolnije zamenjiva) od tima ljudi u in-house PR-u. Retko na kojeg zaposlenog možete računati 24 sata svakog dana, a ljudi iz agencija će vam gotovo uvek biti na raspolaganju, najčešće ne opterećujući vas sopstvenim problemima, privatnim životom… Ono što agencija nikada neće moći da vam kompenzuje je osećaj ljudi “iz tima” koji su integralni deo te kompaniju u svakoj situacij (a ne samo u PR-ovskim okvirima), koji razumeju odnose, odluke, mind flow pri njihovom donošenju i neki kompanijski puls koji može da razume samo neko ko je u samom “kompanijskom krvotoku”. Dosta toga nisam spomenula, jer ovo nije moj post
U ovom postu predstaviće vam se [...]

Znaj što govoriš – Rupnik vs Rockwool

Predsjednik istarske Zelene stranke-zelene alternative Josip Anton Rupnik izgubio je spor na pulskom Općinskom sudu kojeg je protiv njega zbog klevete i iznošenja neistinitih tvrdnji pokrenula tvornica kamene vune Rockwool Adriatic. Dužan je Rockwoolu isplatiti štetu u iznosu od 40 tisuća kuna te  nadoknaditi i troškove parničnog postupka u iznosu od 10,390 kuna. Rupnik još treba o svom trošku javno objaviti presudu na 18 Internet portala te u pet dnevnih listova u kojima je tvornicu prozivao za nezakonit rad.
Sutkinja je u obrazloženju navela da Rupnik nije konkretnim dokazima potkrijepio svoje tvrdnje da tvornica zagađuje okoliš, a nije dokazao ni štetnost i nezakonitost sklopljenih ugovora i predugovora. „Ako je netko lopov i ako je netko nešto mutio, onda se to mora i dokazati, a činjenica je da nije podignuta niti jedna kaznena prijava. (…) Uvjerena sam da je bilo nekih propusta da bi Državno odvjetništvo već poništilo ugovore za koje se tvrdilo da su štetni“ – rekla je Frančišković i dodala „Rupnik je prešao granicu kada je iznio neistinite tvrdnje koje nije potkrijepio odgovarajućim dokazima. Kao osoba koja predstavlja političku stranku treba u svom radu poštivati Ustav i zakon. Prihvaćam činjenicu da prosječna osoba neće s oduševljenjem prihvatiti to da se u njezinom susjedstvu otvara i započinje s radom tvornica kamene staklene vune, no načelo punog legitimiteta ne dopušta nikome da zbog svog nezadovoljstva iznosi neistinite tvrdnje.“
Naglasila je da politička borba podrazumijeva postojanje pravila, zakona i kulture, slijedom čega i rad političkih stranaka i njihovih vođa mora u potpunosti biti utemeljen na tim vrijednostima. „U ovoj situaciji dogodilo se upravo to da je tuženik pokušao ukazati na protupravnost na način da je u tim radnjama izašao izvan granica dopuštenog“, zaključila je Frančišković.
Odmah po objavi presude odmah su počeli komentari poput „…što je najtragičnije po sutkinji Rupnik mora dokazivati štetnost po zdravlje [...]

Pogodite tko je plavuša s dobrim sisama koja kao nešto radi LOL

Ako hoćeš mir, ideš u korporativni pi-ar naslov je razgovora s kolegama iz marketing magazina Taboo za trajanja PRWeek09 u Beogradu. Malo se makneš od domaće cenzure, pa svašta kažeš – ali je ispalo dobro:-). Donosimo cjelovit tekst u nastavku.
Utorak – 8.12.2009. Jedno od najzapaženijih predavanja na ovogodišnjem PR Weeku, na temu Kako brzo reagovati u krizi, održao je Krešimir Macan, vlasnik hrvatske agencije za odnose sa javnošću Manjgura. To je jedna od prvih hrvatskih agencija za odnose sa javnošću, osnovana 1997. godine. Na dubrovačkom dijalektu Manjgura znači neodoljiva devojka. U intervjuu za Taboo nedeljnik, Macan je govorio o odnosu pi-ar menadžera sa medijima i o situaciji u kojoj se ova profesija nalazi u Hrvatskoj i Srbiji.
Petar Stakić: Prisustvovali ste panelu pod nazivom Uređuje li pi-ar medije koji je održan u septembru na Vikend medija festivalu u Rovinju. Odatle se moglo zaključiti da, slično kao i u Srbiji, postoji određeni animozitet između novinara i pi-ar menadžera iako bi ove dve profesije trebalo da budu usko povezane. Zbog čega je to tako?
Krešimir Macan: Ne postoji animozitet. Lično nemam problema u odnosima sa medijima i ne delim frustracije nekih svojih kolega. Sve zavisi od pristupa. Radi se o dve različite profesije, koje imaju dodirnih tačaka ali se svaka razvija u svom smeru. Moraš raditi na sebi i razvijati se. Igrom slučaja, u prvom naletu, kada nema školovanih menadžera za odnose sa javnošću u vreme tranzicije ka pravim pi-ar menadžerima, novinari su najpoželjniji kandidati jer jedini znaju komunicirati sa kolegama novinarima. Sada se to uči na drugačiji način, kroz školovanje za ovu profesiju, i nema više tog pritiska da osoba koja se bavi odnosima sa javnošću mora da potiče iz medija. Odnos između ove dve profesije mora biti, najjednostavnije rečeno, pun poštovanja, i tačka. Ništa drugo. Mislim da su, na [...]

Kako vas pogreška u odnosima s javnošću može stajati milijarde – Dubai World

Proteklih desetak dana potresao nas je novi krizni val izazvan navodnim bankrotom Dubaija. Paniku među ulagačima izazvala je vijest da bi Dubai World mogao zatražiti moratorij od pola godine na gotovo 59 milijardi dolara obveza koje upravo dospijevaju, a potom provesti preustroj. Ulje na vatru dolio je svojim izjavama Abdul-Rahman al-Saleh, čelnik ministarstva financija emirata Dubai: “Vlada jest vlasnik, no budući da se ta tvrtka bavi različitim aktivnostima i izložena je različitim vrstama rizika, još je prilikom njezinog utemeljenja utvrđeno da vlada za nju neće jamčiti.” Umjesto objašnjenja što se točno događa, on je prozvao investitore koji „moraju preuzeti dio odgovornosti!?“
Zaduženost emirata Dubai ukupno iznosi oko 80 milijardi dolara, od čega oko 60 milijardi otpada na Dubai World.
Isti se čelnik kasnije požalio kako je reakcija na prošlotjednu najavu restrukturiranja Dubai Worlda i zahtjeva za najmanje šestomjesečnim moratorijem otplate dugova te kompanije bila “pretjerana i neopravdana jer najavljeni potezi su ispravni i koristit će svim uključenim stranama. To je mudra odluka koja dugoročno služi interesima svih uključenih strana, iako ne i kratkoročno.” Opet je izostalo stvarno objašnjenje što se događa.
Prekjučer je Dubai World, nakon što je prošlotjednom komunikacijom izazvao drastičan pad burzovnih indeksa diljem svijeta objavio kako vodi “konstruktivne” razgovore s bankama radi restrukturiranja oko 26 milijardi dolara duga te najavio veću transparentnost u budućnosti riječima „Dubai World namjerava usvojiti politiku redovite komunikacije s javnošću i redovito će izvještavati o tijeku preustroja.“
Gubici na svjetskim burzama izazvani vijestima iz Dubaija u kojima se spominju samo milijarde dolara, također se broje u milijardama dolara. Jesu li gubici mogli biti manji da su sve ove vijesti drugačije predstavljene javnosti?
Dvije su pogreške ključne: odabrano je savršeno pogrešno vrijeme za priopćenje u kojem nije bilo dovoljno kvalitetnih informacija za investitore izravno pogođene nastalom situacijom. Objava je izašla upravo u vrijeme Kurban Bajrama, proslava kojeg [...]

PR Week u Beogradu ili o odnosima s javnošću, ljepoti i sviračima

Agencija Attache u suradnji s Fakultetom za medije i komunikacije organizirala je PR Week Belgrade 2009 u Sava Centru, od 23. do 27. studenoga 2009. godine. Tema ovogodišnje međunarodne konferencije je Efikasna komunikacija – najveći izazov modernog doba. Konferencija je još u tijeku, a dva dana provedena tamo, zaista će ostati u lijepom sjećanju.
Na listi brojnih predavača koji su pred dvjestotinjak sudionika izlagali svoje slučajeve, teorije i prakse, su Dragan Savić iz Attachea koji je govorio o efikasnoj komunikaciji u krizi, organizatori Exit festivala, Jasna Suhadolc, autorica knjige „Nove mogućnosti e-komuniciranja“, Milica Amidžić iz Telekoma Srbija, Krešimir Macan, dr Andrej Vizjak iz AT Kearney-ja, Andreja Jernejčić koja je promovirala priručnik Odnosi s medijima, Miloš Čirić koji u petak govori o tome što menadžer treba znati u krizi i mnogi drugi.
Među ostalim, u sklopu PR Week-a održalo se i natjecanje studenata u organizaciji Društva Srbije za odnose s javnošću. Studenti su trebali napraviti rad na temu „Upravljanje reputacijom lanca hipermarketa“, a pobjednički uradci nalaze se na stranicama DSOJ-a.
Što se korištenja Twittera u poslovne svrhe tiče, o čemu je govorila Jasna Suhadolc iz Virtue, ključna teza koja se provlači i inače kao temelj korištenja društvenih medija u biznis-sferi jest da ljudi naprosto više vjeruju preporukama drugih korisnika, nego oglasima. Stoga, zašto ne iskoristiti te kanale kad su već besplatni, a ogromnog dosega?
Milica Amidžić iz Telekom Srbija govorila je o javnim nastupima, a predavanje je započela tekstom pjesme grupe ColdPlay, Viva la Vida koja joj je posebno zanimljiva zbog pažnje koju su stihovi izazvali diljem svijeta. Ključne vrijednosti uspješnog javnog nastupa su efikasnost i efektnost, a navela je i primjere prema svojevremenom istraživanju SpinVoxa u Velikoj Britaniji koje je pokazalo tko su najgori a tko najbolji govornici.
Krešimir Macan je govorio na temu „Kako brzo reagirati u krizi“, a kako puno pišemo na [...]

EuroBlog Social Media Awards 2010

S ciljem usmjeravanja pozornosti na kvalitetan rad studenata društvenih smjerova koji socijalne mreže koriste za rasprave i razvijanje novih ideja vezanih uz komunikaciju i PR, EUPRERA (European Public Relations Education and Research Association) je pokrenula EuroBlog Social Media Awards 2010.
Nagrade koje će biti dodijeljene na EUPRERINOM simpoziju u belgijskom gradu Genku između 25. I 27. veljače 2010. godine, dio su istraživanja koje organizacija provodi o sve većem utjecaju socijalnih mreža na razvoj PR-a . Postoje tri kategorije, a prijaviti se mogu svi bez obzira jesu li tek napisali svoj prvi blog ili već imaju iskustva na tom području, a studenti su ili su nedavno završili fakultet i diplomirali.
Krajnji rok za prijavu je 8. siječnja iduće godine, a zainteresirani do tada moraju napisati i objaviti minimalno deset blogova. Pobjeda u nekoj od tri kategorije, koje su definirane stupnjem sveučilišnog programa koji natjecatelji pohađaju, uključuje i 250 eura nagrade, a na čelu ocjenjivačke komisije  je jedan od najpoznatijih svjetskih PR blogera Neville Hobson.
Pobjednici kategorija bit će pozvani da održe kratke prezentacije na simpoziju u Belgiji iduće godine, a ako se želite uključiti, blogove morate objavljivati na Euprera SMA web stranicama gdje se nalaze i detaljnije upute i pravila natječaja. Organizatori smatraju da će sudjelovanje pomoći natjecateljima u povećanju broja posjeta i interesa za njihove blogove.

Kako se PR-ovcima u Srbiji dogodio Twitter:-)

Prva međunarodna konferencija Društva Srbije za odnose s javnošću na temu „Kreiranje imidža i upravljanje reputacijom“ održala se od 15. do 17. listopada u Subotici, no kako sam bio u Zenici, pratio sam je putem Twittera – i da kao da sam bio tamo. Čini mi se da je ovo bio prvi takav prijenos jedne PR konferencije u regiji – meni je bilo cool kako blogeri i Twitteraši bez imalo pardona komentiraju uvažene kolege iz PR-a, ali se isto tako nerviraju što ih ovi ne razumiju – nemojte se brinuti – ako se ne prilagode vjerojatno ih nećete gledati više na nekoj konferenciji za par godina.
Nekoliko linkova na blogere koji su dosta zgodno komentirali i popratili konferenciju u Subotici:
Kreiranje imidža i upravljanje reputacijom – 1.dan
Utisci pasivnog učesnika konferencije PRSrbija
Sve što ste ikada želeli da znate o PR-u –>
I Konferencija Društva Srbije za Odnose s javnošću
Mislim da će u tjednu pred nama biti još puno ovakvih odjeka konferencije, nešto na što kolege PR-ovci možda nisu planski računali, pa slobodno dodajte još zanimljivih linkova…

Slijedeca stranica »