Kukuriku koalicija – i besplatnu reklamu treba znati iskoristiti

Kastavski slow food restoran Kukuriku redovita je destinacija svih gastronoma koji se nađu u području Kvarnera. Vlasnik Nenad Kukurin jedan je od začetnika slow food pokreta u Hrvatskoj, koji se kroz godine truda i ulaganja izborio za renomiranu poziciju svog restorana. Takav restoran, zaključili su oporbeni čelnici, bio bi odličan odabir za mjesto inicijalnog sastanka za njih – osnivače predizborne koalicije koja će s velikim izgledima jurišati na ministarske fotelje. Sastanak u pitoresknom Kastvu, u zaleđu Rijeke, bandićevski rečeno bastionom Crvene Hrvatske, za koaliciju lijevog centra dobar je odabir. Tim potezom su izazvali i simpatije većine zaljubljenika u hranu, ujedno bivajući prvi koji su lik domaćeg političara otrgnuli iz slika zadimljene gostionice ispred koje se jednolično okreću odojci/janjci i paste – ali u priču istinske gastronomske vrijednosti. No, za ovaj tekst to je manje bitno. Bitno je iduće: oporbeni čelnici sastali su se u restoranu Kukuriku, o tome su bili informirani predstavnici medija, a pojedinci među njima (ne bi znao sada tko je prvi zapisao/izrekao, ako netko zna molio bih ga da javi) sjetili su se da bi tu koaliciju, tada u nastanku, mogli nazvati po restoranu. Tako se rodila Kukuriku koalicija. Jasno taj naziv skriva i mnogo simbolike, koju svatko može interpretirati na svoj način, ali činjenica je da je originalan naziv nastao prema imenu restorana. Nenadu Kukurinu i njegovim zaposlenicima novinari su time učinili veliku uslugu jer kao neformalno ime družine oporbenih političara svi Hrvati prepoznaju Kukuriku koaliciju. Niti jedan drugi restoran nije imao čast da njegovo ime krasi toliko naslovnica i provlači se kroz toliko priloga informativnih emisija. Što bi tek pobjeda na izborima stranaka okupljenih oko SDP-a mogla donijeti za ovaj restoran… Članovi Kukuriku koalicije i dalje su se sastajali u restoranima, ali niti jedno naknadno odredište nije imalo sličan tretman kao Kukuriku. Istina, koaliciju su [...]

Poslovni dnevnik – WPRG Odnosi s javnošću okreću se novim kanalima komunikacije

Poslovni dnevnik donosi istraživanje Worldcom Public Relations Group, vodeće svjetske mreže nezavisnih konzultantskih tvrtki s područja odnosa s javnošću, koja je objavila rezultate istraživanja provedenog u partnerskim uredima diljem svijeta. Objavljeni rezultati tijekom iduće tri godine predviđaju jačanje uloge socijalnih mreža i istraživanja, te pad usluga oglašavanja i odnosa s medijima. U istraživanju je sudjelovalo više od 70 Worldcom partnera, uključujući i hrvatsku tvrtku Spona komunikacije, koja je priopćila rezultate istraživanja. “Rezultati istraživanja govore da se odnosi s javnošću i dalje razvijaju u pravcu više kanala komunikacije u odnosu na tradicionalnu dominaciju odnosa s medijima”, komentirala je direktorica Spona komunikacije Dijana Kobas Dešković, tvrtke koja predstavlja Worldcom u Hrvatskoj. “Klijenti se sve više okreću tvrtkama sposobnima postići brze, ali dugoročno održive rezultate.” Dobiveni podaci pokazuju kako partneri Worldcom grupe očekuju 19-postotni pad u odnosima s medijima, 17-postotni pad u oglašavanju te 11 posto u direct mailu i marketingu. Ipak, većina tvrtki optimistična je u pogledu budućnosti te očekuje povećanje opsega posla u sljedećih tri do pet godina. Pojava novih kanala komunikacije ujedno je i upozorenje svim tvrtkama koje su se u dosadašnjoj praksi orijentirale ponajprije na odnose s medijima. Tako, primjerice, više od polovice ispitanika očekuje jačanje uloge socijalnih medija (93 posto), interaktivnih web stranica (73 posto) te SEO (Search Engine Optimization) usluga (61 posto). Ipak, s poteškoćama su suočene i one tvrtke okrenute novim uslugama – niti jedna dosad nije zabilježila značajniji porast prihoda. Kako navodi u priopćenju, ovaj problem muči i mnoge Worldcom članice – čak trećina tvrtki iz EMEA regije (Europa, Bliski Istok i Afrika) te regije Azija i Pacifik očekuje smanjenje opsega posla u matičnim zemljama, što otvara vrata globalnim tvrtkama. Sve se veći naglasak stavlja pritom na regionalne specifičnosti klijenta. U Sponi ističu nužnost praćenja novih trendova i kanala komunikacije kako bi se na odgovarajući način [...]

Najava – „Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću“ mr.sc. Drago Martinović

U širokobriješkom hotelu „Park“ u srijedu 30. lipnja s početkom u 12 sati bit će predstavljena knjiga „Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću“ autora mr.sc. Drage Martinovića. Knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Besim Spahić jedan od vodećih komunikologa u Bosni i Hercegovini i zemljama regije i redoviti profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, doc.dr.sc. Đorđe Obradović predavač i voditelj Medijskog istraživačkog centra Odjela za komunikologiju na Sveučilištu u Dubrovniku i prof.dr.sc. Marija Putica izvanredni profesor na  Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i predsjednica Upravnog odbora BHRT-a. Nakladnik knjige je Media plan institut. Autor knjige „Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću“ Drago Martinović rođen je 1967. godine u Širokom Brijegu. Inženjer prometa, diplomirao i na studiju novinarstva. Krajem prošle godine, pod mentorstvom prof.dr.sc. Besima Spahića, magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i stekao titulu magistra društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, smjer odnosi s javnošću. Uposlen u općini Široki Brijeg na mjestu savjetnika Općinskog načelnika za odnose s javnošću. Za više informacija kontakt osobno g. Drago Martinović 0038763 796648.

ZIG ZAG MEDVEŠČAK!!!

Niotkuda pojavili su se momci s palicama i u par mjeseci postali prva tema u već učmalom Zagrebu. Ovo je gotovo sigurno najljepša zagrebačka sportska (ali i PR) priča još od osamdesetih koje su obilježili Dražen Petrović i Cibona, a s druge strane Cico Kranjčar i Dinamo: Nakon igranja u ne toliko atraktivnoj slovenskoj ligi, prije toga u još manje zamijećenoj hrvatskoj ligi, hokejašima Medveščaka otvorila se prigoda da zaigraju u austrijskoj EBEL ligi. Nije najjača liga hokeja na ledu, ali za Medvjede bio je to velik kvalitativan skok, u odnosu na lige u kojima su dotada igrali. Pred početak sezone 2009./2010. vidjelo se da se nešto interesantno događa, kada su počele stizati vijesti o Amerikancima i Kanađanima hrvatskih korijena koji su objeručke dočekali ideju da zaigraju hokej u domovini svojih predaka. U to vrijeme još nije bilo očito, ali PR služba Medveščaka, na čelu s Rankom Vučinićem stvarala je temelje za prihvaćanje ovog hokejaškog kluba od strane Zagrepčana. Pošto je sportska situacija u Zagrebu bila u vrlo nezavidnoj situaciji (nije gledan nogomet, vaterpolo, odbojka, dok su košarka i rukomet imali svojih bljeskova), teško je bilo očekivati da će javnosti još manje zanimljiv sport biti dobro prihvaćen od strane publike. Tako je to izgledalo prije početka sezone. Nakon završetka sezone 2009./2010. EBEL lige: Medveščak je izgubio u polufinalu od Red Bull Salzburga, koji je nakon toga postao prvak EBEL lige. Cilj na početku sezone je bio doigravanje (u koje ulazi 8 od 10 klubova u ligi). Utakmice Medveščaka u Ledenoj dvorani pogledalo je više od 200 000 ljudi. Samo za usporedbu – Dinamo na Maksimiru do posljednjeg kola HNL-a pogledalo je 37 800 gledatelja. Prosječna gledanost Medvjeda bila je 5843 (od 6000 mjesta), a Dinama je 3436 (s više od 30 000 mjesta). U Medveščaku procjenjuju kako skoro 50% gledatelja [...]

Video: Neprimjereno ponašanje tijekom intervjua

Ukoliko se spremate za televizijski intervju dobro će vam doći primjeri kako se NE ponašati. Web stranica eRelases donosi 7 snimaka gostiju koji su izgubili živce tijekom intervjua, od kojih su neki nasrnuli na novinare, prekidali intervju ili se koristili rječnikom u kojemu im je svaka druga bila “f*** “. 1. Jim Everett , nekadašnji profesionali igrač NFL-a napada novinara Jima Rome-a 2. Vince McMahon, vlasnik WWE-a (World Wrestling Entertainment) naljutio se kad ga se upitalo o brojnim smrtima u wrestlingu 3. Mike Tyson prekida intervju 4. Nekadašnji trener NFL-a Jim Mora psuje na reportera 5. Dennis Green, pobješnjeli trener Arizona Cardinals-a 6. Kirk Fordice, bivši guverner Mississippija želi se potući s novinarom koji ga je upitao o njegovoj bračnoj nevjeri 7. Solange Knowles, sestra poznate Beyonce ne zna razliku između prijenosa uživo i “off the record” diskusije Dakle, za uspješan intervju važno je ostati sabran, biti dobro pripremljen, fleksibilan te jasno odgovarati na pitanja, po mogućnosti bez neprimjerenih izraza, odnosno ponašati se suprotno od ovih 7 gostiju.

Mojih 10 komunikacijskih godina – retorika u politici – Stjepan Mesić

Ovako smo ga najavili – Za svoj prvi veći javni nastup u ulozi doživotnog bivšeg predsjednika Republike Stjepan Mesić je odabrao upravo konferenciju o retorici i kulturi komuniciranja Moć uvjeravanja. I to ne bez razloga. Deset godina mandata predsjednika građanina ćemo pamtiti i po brojnim javnim nastupima i izjavama. Nekoga su nasmijale, razveselile, a neke druge pak dobrano naljutile. Neke će se sigurno godinama spominjati, a neke koristiti i dalje – znate ono „kako je rekao bivši predsjednik Mesić“. Predsjednika kojeg znamo po izravnim i vrckavim odgovorima pitat ćemo čini li samo prirodan talent i praksa dobrog govornika ili je i on sam koristio usluge profesionalaca kako bi unaprijedio svoje javne nastupe. Je li važnije ono što pričate od dojma koji ostavljate. I konačno – ima li nakon svih ovih godina ipak ponekad tremu – ili je preopušten što se ponekad nenadano može vratiti kao loša priprema? Ovako smo ga dočekali… Stjepan Mesić Moć Uvjeravanja – Mojih 10 komunikacijskih godina Ako tko slučajno ne može otvoriti video iz gornje prezentacije… A kako je sve skupa izgledalo – pričekajmo video – bilo je odlično:-) Pratite Kapital network preko vikenda, a u međuvremenu čitajte izvještaje. Mesić: S Jadrankom sam u ljubavi sve mi je oprostila Mesić: Žao mi je zbog ‘sranja’. A zapravo i nije Stjepan Mesić Mojih 10 godina – Moć uvjeravanja 2010 from Manjgura on Vimeo.

Više od pola vaših vijesti je spin. Pa?

Više od pola svih članaka, odnosno priča, objavljenih u australskim medijima potaknuto je od strane PR industrije. Među oko dvije tisuće članaka iz deset novina, njih gotovo 55 posto, lansirala je neka tvrtka za odnose s javnošću. U nekim je novinama ta je brojka čak 70 posto. Ovo zanimljivo istraživanje proveo je Australian Centre for Independent Journalism pri University of Technology u suradnji s Cricey, stranicom koja potiče nezavisno novinarstvo. Cricey je rezultate tog petodnevnog prikupljanja podataka i šestomjesečnog analiziranja objavilo pod naslovom „Više od pola vaših vijesti je spin“. Napominju da se mnogo novinara i urednika ponašalo defenzivno kad im je upućeno pitanje da prokomentiraju rezultate, a većina ih je odbila razgovarati. Kakva bi bila situacija kod nas? I je li to nužno negativno kako upućuje spomenuta stranica komentarom da na australske medije snažno utječu komercijalni interesi prodaje proizvoda, a istovremeno ih ograničavaju političari, policija i ostali koji „kontroliraju poruku medija“? Naime, ovaj veliki postotak po mojoj slobodnoj procjeni i ne čudi previše. Svaka veća kompanija ima PR odjel. Većinu projekata gradi PR u koordinaciji ili tek prateći druge aktivnosti. Većina slavnih ima svoje PR stražare. Političare i Vlade ne treba ni spominjati, ma koliko se ponekad čini kad se rasipaju kao da baš nitko od PR stručnjaka nije u timu. Uostalom, uvijek je najbolje prvo sam i u svoje ime izložiti svoju stranu, reći svoju istinu, lansirati svoj proizvod. I na kraju cijele priče, u redu je braniti se. Ovo istraživanje zapravo više govori o PR-u nego o medijima. Odnosi s javnošću naprosto čini se cvjetaju u zemlji klokana.

O lažiranju misterija

Misterij najskrivenijeg sefa na Pantovčaku, onog pokojnog predsjednika Tuđmana, nakon mnogobrojnih nagađanja, napokon je otkriven. Oko priče sefa podiglo se mnogo prašine… što se u njemu skriva, tko ga je otvorio, tko nije, tko ima ključ, tko nema ključ… i eto sada imamo i rasplet cijele te (napuhane) priče. Sve je počelo s jednom naslovnicom. Potom su bombastičnom mistificiranju pridonijeli i drugi mediji prenijevši vijest. I eto vraga, svi očekuju uz “iseljeničke milijune”, tajne dokumenti i tko zna što sve ne. Uzbuđenjima nije bilo kraja do stvarnog otvaranja sefa. Prema pisanjima jednog tjednika, neposredno nakon smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana, njegovi bliski suradnici u glavnom su sefu pronašli izvode bankovnih računa u iznosu od oko dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka hrvatskih iseljenika. Igrom slučaja, ta je tajna izašla na vidjelo baš sada kad se trebao otvoriti i taj posljednji sef, koji se nalazi u predsjednikovoj sobi za odmor. Kako piše na onom grafitu “kad ja tamo, a ono međutim”. Nit love, nit dokumenata, tek nešto odlikovanja, neki nevažni, osobni papiri Stjepana Mesića te prazna, plastična bočica poput onih za lijekove. A i bivši predsjednik je dobio po nosu jer je tvrdio da sef nije otvorio. Sve u svemu, ništa! Ova je priča očito služila za podizanje prodaje novina i gomilanje klikova, čime se ujedno podcijenilo publiku. No, to nije jedini primjer kojem smo ovih dana mogli svjedočiti. Prekjučer je tako, na jednom portalu krenula priča o kućnom porno uratku Blanke Vlašić. Spomenuti portal je navodno dobio ponudu da ga otkupi, ali je to odbio uz objašnjenje da “ne objavljuju porniće, pa neće objaviti ni ovaj, ali znate kako to ide na internetu.” I naravno, to je pokrenulo lavinu natpisa o Blankinom porniću. I kako je završila cijela hajka? Mislim da svi znamo, pa i oni moralisti koji nikad takvo što [...]

Kada antilope, krave i bivoli lete poslovnom klasom…

Mnogi se još sjećaju tragičnog događaja avionske nesreće kada se američki zrakoplov USA CT-43 srušio u blizini Dubrovnika. Bilo je to 3. travnja, 1996. godine. Prilikom pada poginulo je 34 putnika, među kojima je bio američki ministar trgovine Ron Brown i novinar New York Times-a, Nathaniel Nashkada. S obzirom da tada on-line vijest nije bila toliko razvijena, za podrobnije informacije o događaju trebalo se čekati sutrašnje izdanje tiskanih novina. Upravo taj dan, kada je bilo najavljeno da ugledni gosti slijeću u Dubrovnik, HR – radio postaja Dubrovnik, uredno se na vrijeme pripremio i u zakazano vrijeme slijetanja, objavio vijest o dolasku. No ne samo da su objavili vijest koja se u normalnim okolnostima trebala dogoditi… dok su stanovnici Dubrovnika gledali kako iza brda suklja gusti dim od avionske nesreće, istodobno su poštovani slušatelji radija mogli slušati intervju s gospodinom Brownom. Hrvatski radio – radio postaja Dubrovnik učinio je vjerojatno najveću novinarsku pogrešku ikad. Ne samo da su najavili slijetanje aviona i dolazak američkog ministra u Čilipe, nego su i objavili intervju s njime. Dan danas se ovaj događaj u medijskim lekcijama radijskog izvješćivanja koristi kao Case, kao primjer koji se nikada ne bi trebao ponoviti. Unatoč svim pravilima novinarske struke da se najavljeni događaj mora provjeriti, svako malo se ponovi sličan gaf, no ima i onih koji nas mogu dobrano razveseliti. Sjetimo se tako velikog glazbenog osvrta Gibonnijevog koncerta, koji je objavio jedan vrlo svestrani kritičar, kojeg se može vidjeti i kao gastro experta u kulinarskom show na TV-u. Sutradan, nakon večeri dugo najavljivanog i očekivanog koncerta, u novinama smo mogli pročitati vrlo plodonosan osvrt na održani koncert, koji je zapravo u zadnji tren bio otkazan zbog bolesti pjevača. No bez obzira što koncerta nije bilo, u Večernjaku smo mogli čitati s kakvim je zanosom Đibo otpjevao Temperu, a s [...]

Treba znati reći hvala

Stranica namijenjena PR-ovcima eReleases navodi pogrešku koja se svakodnevno događa u praksi PR-a, a kojoj se ne posvećuje dovoljno pažnje.  O kojoj se to greški radi? Prema njima, ne govorimo dovoljno često  “Hvala”.  Dakle,  krenimo redom s ljudima kojima ne smijemo zaboraviti reći tu kratku i jednostavnu riječ, a koja zapravo toliko znači ( i ništa nas ne košta): 1. Zahvala novinarima koji su objavili našu priču Novinari nam zapravo ništa ne duguju i nisu dužni objaviti našu priču, pogotovo kad uzmemo u obzir stotine drugih vijesti koje im svakodnevno stižu u redakcije. Stoga, kad objave našu priču, učinili su nam uslugu. Istina, donekle smo i mi njima pomogli jer smo im dali privlačan materijal za njihove čitatelje, ali ipak ne bi smijeli zaboraviti zahvaliti im, bilo da je riječ o lokalnom ili pak nacionalnom mediju. 2. Zahvala klijentima na njihovoj lojalnosti Ma koliko se mislilo da je puno teže pridobiti nove klijente nego zadržati one stare, važno je posvetiti puno pažnje odnosu sa sadašnjim klijentima, a to možemo postići tako što ćemo zaposlenike potaknuti da iskažu zahvalnost klijentima, slanjem poruka sa zahvalama (preporučuje se ručno napisana poruka koja je učinkovitija od e-maila ili telefonskog poziva jer je dugotrajnija) ili pak, tako što ćemo vjernim klijentima ponuditi popuste. 3.  Zahvala zaposlenicima na napornom radu Zadovoljni i sretni zaposlenici bit će ujedno i puno produktivniji u izvršavanju svojih poslovnih obveza. To pridonosi i izgradnji boljih odnosa između poslodavca i zaposlenika, što će se u konačnici odraziti i na uspješnost posla.  Zahvalnost se može iskazati dodjeljujući im nagrade, omogućavajući im dane odmora te pismenim porukama zahvale u kojima se svakom zaposleniku iskazuje radi čega ga se cijeni, ma koliko patetično to zvučalo… P.S. Hvala na pozornosti.

Slijedeca stranica »