Kako se koristiti društvenim medijima – 2.dio

U prvom smo djelu obradili vodič kroz YouTube portala Mashable, a sada nastavljamo s Twitterom i Facebookom.
2. Vodič kroz Twitter
Pomoću Twittera novinari se nastoje približiti svojoj publici, kontaktiraju svoje izvore te grade svoj osobni brend. Format od 140 znakova, koliko iznosi dopuštena dužina teksta, prisiljava ih na sažeto pisanje, na usredotočenost na samu bit teme.
Jason DeRusha, reporter jedne televizijske kuće iz Minneapolisa, kaže kako Twitter poboljšava izvještavanje te ga on svakodnevno koristi u svome poslu. Na početku radnog dana, DeRusha često zna postaviti neko pitanje na Twitteru, a njegovi mu «sljedbenici», kojih je više od 2200, pomažu svojim mišljenjima, pružajući mu neke nove poglede na postavljeno pitanje.
Prvo takvo, pozitivno iskustvo, imao je 2007. godine kada je radio prilog o božićnoj hunjavici koju uzrokuje alergija na božićna drvca. Zahvaljujući Twitteru pronašao je osobe koje imaju takvih problema i oni su mu uvelike pomogli. Kako sam kaže, da nije bilo Twittera, teško bi došao do takvih izvora.
Twitterovi alati
Muck Rack je web stranica koja prati novinare na Twitteru, a postoji od 2009. godine. Zahvaljujući njoj možemo saznati što pojedini novinari rade, što čitaju i čime se općenito bave. Muck Rack nam zapravo otkriva što se upravo sada zbiva u svijetu novinarstva.
MediaOnTwitter je svojevrsna baza novinara, a u njoj možemo naći popis novinara, njihova  korisnička imena na Twitteru, teme kojima se bave, ime medija za koji rade i mjesto prebivališta.
3. Vodič kroz Facebook
Osim Twittera novinari koriste i Facebook koji također pomaže u pronalasku izvora i tema te omogućuje približavanje publici. Jedan od korisnih novinarskih alata na ovoj društvenoj mreži je, primjerice, grupa «Help A Reporter», koju je 2007. godine osnovao Peter Shankman. Grupa je ubrzo postala veoma popularna jer je na praktičan način spajala novinare s potencijalnim izvorima. Ne bi li proširio svoju uslugu, Shankman je pokrenuo i web stranicu HelpAReporter.com koja trenutno broji [...]

Kako se koristiti društvenim medijima – 1.dio

Solidan diktafon, blokić i olovka, te dobra baza podataka/izvora? U današnje vrijeme to više nije dovoljno. Novinaru je potrebno mnogo više, novinar se mora služiti cijelom paletom web alata koje nude društveni mediji poput Facebooka i Twittera ili pak YouTube-a. Portal Mashable je stoga odlučio olakšati mnogima posao napraveći koristan vodič kroz društvene medije.
1. Vodič kroz YouTube
Svakih sat vremena na YouTube-u se pojavi novih 20 sati videa, a oni su razvrstani u 3 kategorije: reemitiranje aktualnih materijala, originalni video i distribucija vijesti te arhiva starijih snimaka. Medijske kuće, novinske agencije pa čak i građani-novinari koriste se svima trima kategorijama ne bi li «uploadali» svoje snimke.
Reemitiranje aktualnih vijesti
Korisnici YouTube-a «gladni» su vijesti, stoga ne čudi podatak da je u protekle 2 godine promet kategorije News and Politics narastao za čak više od 650 posto. Stranica ima više od 200 medijskih partnera, uključujući televizijske kuće, novine, lokalne medije i neprofitne novinske udruge.
Posjetitelji mogu dobiti pregled događaja iz News and Politics tako što će posjetiti CitizenTube blog ili video channel.
Dostava lokalnih vijesti
Od travnja prošle godine na YouTube-u se pojavila i kategorija News Near You koja pokriva vijesti medijskih partnera i građana-novinara u radijusu od 100 milja.
Arhiva starijih snimaka
Medijske kuće koriste YouTube i da bi ojačale svoj brand te privukle još veći broj gledatelja prikazivajući starije snimka nekih povijesnih događaja, retrospektiva i sl. Na taj je način moguće vidjeti neke zaboravljene snimke koje se inače ne mogu pronaći na Internetu.
Kako novinari mogu koristiti YouTube?
Za novinare je YouTube korisniji kao izvor videa, snimljenih od strane pojedinaca, «običnih» građana, nego kao sredstvo prijenosa vlastitih snimaka jer televizijske kuće svoje priloge prevenstveno emitiraju na matičnim programima ili web stranicama.
Međutim, YouTube nije koristan isključivo preofesionalcima, već i građanima-novinarima koji su u potrazi za trikovima i savjetima, a  to im omogućuje YouTube Reporter`s Center.
Kanal je počeo s emitiranjem u [...]

Sedam zabranjenih riječi strategije e-komuniciranja

Posve svjež pogled na kreiranje digitalne, odnosno e-strategije iznio je Matt Dickman na svome TechnoMarketer blogu. Američki stručnjak za digitalni marketing tvrdi da ukoliko želite produktivan sastanak na temu strategije komuniciranja, pa čak i one koja se odnosi isključivo na online komunikaciju, zabranite spomen ijedne od sljedećih sedam riječi:

Twitter
Facebook
YouTube
MySpace
LinkedIn
Flickr
Ning

Dickman ovakvom, na prvi pogled suludom zabranom, želi izbjeći miješanje strategije i taktike, bez kreiranja dugoročnih ciljeva, javnosti, poruka i svih onih ostalih klasičnih stavki komunikacijskih strategija. Twitter, Facebook i ostali online alati su upravo samo to – sredstva za postizanje zadanih ciljeva odnosno razrada taktike. Njihova popularnost, dostupnost i minimalni troškovi, učinili su ih alfom i omegom online komunikacije pri čemu se uobičajeno zapostavljaju ključna pitanja poput zašto, kome i što zapravo. Stoga, koliko god zvučalo kontradiktorno na prvi pogled, Dickman tvrdi da će svaki sastanak biti neusporedivo učinkovitiji, a strategija digitalnog komuniciranja mnogo bolja, ako jednostavno ne dozvolite uporabu ‘prostota’ poput ove: Znam, otvorit ćemo YouTube kanal!“
A kad smo već kod prostota, nje naodmet prisjetiti se sintagme Seven dirty words koja čini dio monologa „Sedam riječi koje ne smijete reći na televiziji“ komičara Georgea Carlina kojim je podignuta velika prašina u medijima, posebno televiziji i radiju, davne 1972 godine:

Kriza u tri akorda – United Breaks Guitars

Neki prevareni potrošači glasno protestiraju, šalju pobješnjele reklamacije ili urlaju na telefon a neki samo…zapjevaju.
Tako se Dave Caroll, kanadski country glazbenik kojem je zrakoplovna tvrtka United Airlines odbila podmiriti troškove nastale oštećivanjem njegove 3.500 dolara vrijedne gitare, odlučio tvrdoglavom prijevozniku osvetiti svojim najjačim oružjem. Nakon što je devet mjeseci klasičnim metodama pokušavao isposlovati naknadu od 1200 dolara troškova popravka gitare koju su UA djelatnici razbili prilikom prebacivanja prtljage iz zrakoplova, Caroll je promijenio taktiku i sklepao prigodnu pjesmu uz pripadajući video spot u kojem je jednostavno opjevao svoju reklamaciju.
Spot je nakon samo tri dana emitiranja na You Tube-u zabilježio gotovo pola milijuna posjeta. A njegov je osvetnički pohod tek započeo jer mu je namjera snimiti čitav mali protestni omnibus: tri pjesme i video spota namijenjene širenju negativnog publiciteta američkog zračnog prijevoznika na Internetu. Kako sam navodi, druga pjesma je već napravljena a snimanje spota je u punom jeku.
Nakon što je viralna kampanja našla put do ostalih medija, između ostalih i samog CNN-a, pokunjeno se oglasio i United Airlines.
„Pogodio je nas je u žicu“ – sa stilom je priznala glasnogovornica tvrtke Robin Urbanski. „Trenutno pregovaramo s Carollom kako da izgladimo situaciju za što smo se oboje složili da je trebalo biti napravljeno puno ranije. Inače, video je odličan. Iz njega ćemo moći puno naučiti u budućem poslovanju“.
Ovdje ona ofucana marketinška da je kupac uvijek u pravu itekako vrijedi. Premda je u navedenom slučaju veća odgovornost na samom glazbeniku koji je vrijednu gitaru stavio među običnu prtljagu u lošem kovčegu, United Airlines je pravilno procijenio da se, nakon što je negativna kampanja uzela toliko maha, više isplati posuti pepelom nego tjerati mak na konac.

Jubito diverzanti papre kampanju

Aktivisti koji se kriju iza imena SmogovciZG, napadaju noću plakatima, kuvertama, postavljaju kojekakve znakove, stvaraju urnebesne video spotove i podržavaju ni manje ni više nego Miroslava Rožića, dodatno su zapaprili ionako napetu kampanju za lokalne izbore. Do sada su objavili četiri uratka na YouTubeu od kojih je posljednji od 11. svibnja. ‘Gradonačelnik dio… je**** prošlo trilogiju’ nazvan je Mala bara, puno krokodila, a u glavnim ulogama su Milan Bandić, Duško Ljuština, Ivo Jelušić, Siva Eminencija i Josip Kregar. Da ne duljim, samo pogledajte ovo:
Predstavili su se uratkom u kojem je i Ivo Sanader ‘nadrapao’. U klipu ‘Dogovor Bandić-Sanader’ u kojem zagrebački gradonačelnik i premijer raspravljaju o kandidaturi Jasena Mesića kao HDZ-ovog kandidata za zagrebačkog gradonačelnik.
Slijedio je drugi dio, odnosno nagovaranje Ive Sanadera, po dogovoru s Bandićem, da Jasen Mesić prihvati ulogu HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika na lokalnim izborima.
Susret gradonačelnika Zagreba i Slobodana Ljubičića nekoliko sati nakon što je Ljubičić smijenjen sa pozicije direktora Zagrebačkog holdinga slikovito je ocrtan u filmiću ‘Sastanak Bandić – Ljubičić’
Za kraj je samo za reći da bi bilo mnogo zabavnije da su ostali nepristrani.
A kad smo kod nepristranih, Milana Bandića i Josipa Kregara je poznati Bijesprvi smjestio u neočekivano okruženje grčke povijesti u svojem najnovijem uratku. Gradonačelnik je tako veliki perzijanski kralj Xerxes, dok je protukandidat hrabri Leonid koji je stao u obranu Sparte sa svega tristo vojnika. Titlovi su super, evo samo nekoliko s kraja videa:
Birači će znati…
… da su se časni usprotivili kriMilanu…
… da se nekolicina suprotstavila korumpiranom holdingu i poglavarstvu.
I prije nego što izbori budu gotovi…
… da čak i Milan može pasti.
Kliknite na linkove za više tekstova na temu lokalni izbori i gerila marketing.
Ako vijesti iz Manjgure želite primati e-mailom pretplatite se ovdje – upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji [...]

100 miliijuna gledanja Susan Boyle – milijunska zarada na YouTubeu

Naletio sam na odličan članak iz Wireda koji govori o impresivnim brojkama koje su u devet dana dosegle 100 milijuna gledanja na YouTubeu – Susan Boyle YouTube Video: 100 Million Hits and Cash Windfall
Uz izglede da uskoro postane najgledaniji video u povijesti YouTube-a, u samo nekoliko tjedana, za razliku od dosadašnjeg hita Avril Lavigne “Girlfriend” – kojemu je trebalo više od dvije godine da prikupi 118 milijuna gledatelja, velike su šanse da vlasnicima prava donese milijune dolara u novoj shemi po kojoj YouTube plaća za svako gledanje po pola centa. Više pročitajte u samom članku, izgleda da je YouTube više trebao čudo poput Susan Boyle, nego što je bilo obratno.
Kliknite na link na kraju za sve što smo pisali o Susan Boyle ili pogledajte zadnji pregled vijesti koji nudi Google.

Susan Boyle – kako vas YouTube učini svjetskom zvijezdom u roku keks

Zvali su je Glupasta Suzan, a sada je svjetska glazbena senzacija, samo je jedan od brojnih naslova koji ovih dana možete pročitati o Susan Boyle.

Brojke su impresivne, cijeli svijet ju je gledao zahvaljujući YouTubeu i snimkama njena nastupa koje su gledatelji postavili neposredno nakon nastupa – BRITANSKO ČUDO – 20 milijuna ljudi pogledalo nastup Susan Boyle. A kad o tome piše i jedan New York Times onda ste uistinu svjetska senzacija – Unlikely Singer Is YouTube Sensation. Tako da je nastup kod Larry Kinga samo jedan u nizu – pogledajte video. Najbolja je kad kaže zašto bih se mijenjala – carica je:-) I pjeva temu iz Titanica – My Heart Will Go On – Go Susan!
Danas već ima pozive i za sve ostale najpoznatije svjetske TV emisije, uključujući Oprah, ali dobiva i nemoralne ponude – Nemoralna ponuda: Susan Boyle nude milijun dolara za gubitak djevičanstva pred kamerama.
No vijesti je svaki tren sve više – poslušajte ovu snimku Susan Boyle iz 1999. – Cry Me A River.
Susan Boyle recording of Cry Me A River uncovered
Ima li Susan konkurenciju? Pogledajte kako pjeva 12-godišnjak Shaheen Jafargholi.
Kliknite na link na kraju za sve što smo pisali o Susan Boyle ili pogledajte zadnji pregled vijesti koji nudi Google. O tome kako smo završili na toj listi na prvoj stranici – u nekom drugom dnevniku:-)

Ako je Ćiro ujedinio Bosnu, tada je Mijajlović ujedinio regiju

Tko je Marjan Mijajlović? Pitanje je na koje ne bi, usuđujem se reći, deset Hrvata znalo odgovor na nije bilo You Tubea. I naravno, ne podcjenjujem ni njegov osebujni izražaj koji ga je lansirao među zvijezde najvećeg video providera na svijetu. Riječ je o sportskom komentatoru koji se već 15 godina bavi tim poslom, ali porušio je granice Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine komentirajući s tolikom strašću i energijom, da svi koji su naletili na video isječak s utakmice Belgija-BiH, brzinom munje proslijedili su link dalje i dalje i dalje. I sad je simpatični Bosanac, po našim medijima, zvijezda Fejsa (obratite samo pozornost na komentare obožavatelja ) i nezaobilazna točka u pretraživanju You Tubea. Pogledajte kako to on radi.
Eto dragi moji, kako se postaje pozitivno internacionalno ime u našim klimavim susjedskim odnosima. Vrlo lako, talent, upečatljevost (njegova je svakako dernjava i entuzijazam) i to bi bilo to. Naravno, plus malo vjetra u leđa You Tubeom, jer ipak tko je gledao tu tekmu u Hrvatskoj? A prošli tjedan razgovori po medijima, Hrvatska uživo – čovjek postao zvijezda preko noći. Rekoh pozitivno ime jer nije upleten u kojekakva previranja što se naših i njihovih estradnjaka tiče, nije političar, a u mogućnosti je da se njegov glas daleko čuje. “Džeko! Džeko! Džeko! Dijamantu! Dijamantu! Dijamantu! Bosna! Bosna! Bosna!”, samo je jedna od njegovih izjava/poklika koja ga je lansirala među komentatorske legende. No, nije sve ni samo u onim gore navedenim magični sastojcima. Nezanemariv je i Ćiro u cijeloj priči. Miroslav Blažević, koji je odmarširao u BiH, popularizirao reprezentaciju, ulio nadu da ipak ima nade za njih i ne sluša više poklike “Ćiro pederu”. Stoga nije ni čudo da se pokrenula i cijela ona rasprava “Je li Ćiro ujedinio BiH? Ili je Bosna jedinstvena samo kad igra u gostima?”. Nego, vratimo se mi Marjanu, donosim dio intervjua koji je osvanuo u [...]

Najpopularniji video portali: Hulu opasno blizu YouTubeu

Slika govori više od tisuću riječi, stara, sad već možemo reći i narodna… Mnogi su već otkrili sve prednosti video snimaka na Internetu, a najbolji među njima su to i pošteno odradili pružajući platforme za upload i download najrazličitijih uradaka, od onih kućnih do video vijesti.
Prema statistikama Appliana, proizvođača softwera za download on line videa, korisnici Interneta najviše skidaju snimke s Youtubea, što i ne čudi jer je to najjači svjetski video portal. To i nije neka šokantna vijest. Dok sam tražila neki zgodni video da ga stavim u ovaj blog s jubito-a, uvidjela sam da YouTube ima svoj YouTube channel. Iako smo svi već uvjereni da znamo sve što je bitno za znati o “Video bogu”, nije naodmet spomenuti par detalja. Stvorili su ga u PayPalu u veljači 2005. Svemogući Google otkupio je YouTube u studenom 2006. Navodno su ga Chad Hurley i Steve Chen kreirali nakon što su imali poteškoća u objavljivanju i međusobnom dijeljenju videa sa stanovite večere u stanu od jednog od njih. Rano sjedište YouTubea bilo je u prostoriji iznad jedne pizzerije i kineskog restorana u San Franciscu. Prvi uploadani video bio je Me at the zoo.
Drugo mjesto po popularnosti zauzeo je Hulu. Sramim se, ali moram priznati da prvi put otipkah www.hulu.com upravo zbog ovog bloga. Najgore što se moglo dogoditi, dogodilo se. Trenutno se njhovi clipovi mogu gledati samo ako ste u SAD-u jer nisu još riješili pravnu regulativu s ostalim zemljama, budući da emitiraju on line vodeće američke TV hitove i pokušaj su komercijalnih televizija da uzmu svoj dio on line video kolača. Stoga ne čudi da surferi rado skidaju upravo sadržaje poput komedije Saturday Night Live. Eto, kako je to kad nismo Amerikanci. Moram priznati da sam iznimno razočarana, jer mi je već na početnoj stranici palo u oko nekoliko izvrsnih filmova [...]

Jeste li i vi superkomunikator?

Send, reply, forward… Likovi bez granica i srama bacili rukavicu civilizaciji – odličan je test Dragana Petrica u današnjem Jutarnjem listu o novoj generaciji superkomunikatora koji su već udomaćili i kod nas u Hrvatskoj.
Di­gi­tal­na re­vo­lu­ci­ja ko­ja se do­ga­đa po­slje­dnja dva de­se­tlje­ća stvo­ri­la je no­vu ge­ne­ra­ci­ju ko­joj ži­vot već od pr­vih da­na izgle­da dru­ga­či­je od ­onog pri­jaš­njeg, “za­sta­rje­log”. Ra­zvoj te­hno­lo­gi­je to­li­ko je utje­cao na nji­hov fe­no­tip da im je – ­zbog pri­hva­ća­nja in­ter­ne­ta kao sva­ko­dne­vnog ži­vo­tnog po­ma­ga­la – pri­ro­dno da kon­tro­li­ra­ju ti­jek in­for­ma­ci­ja, da upi­ja­ju višestru­ko više po­da­ta­ka ne­go što se sta­ri­jim ge­ne­ra­ci­ja­ma či­ni mo­gu­ćim, da uče ono što sa­mi iza­be­ru, da ko­mu­ni­ci­ra­ju isto­vre­me­no na više na­či­na i da isto­vre­me­no oba­vlja­ju više in­te­le­ktu­al­no za­htje­vnih ra­dnji.
Ko­mu­ni­ci­ra­nje pu­tem in­ter­ne­ta nu­žnost je u nji­ho­vim ži­vo­ti­ma, po­tre­bna na­do­pu­na tra­di­ci­o­nal­ni­jim obli­ci­ma ko­mu­ni­ka­ci­je ka­kvi su pri­jaš­njim ge­ne­ra­ci­ja­ma bi­li je­di­ni na ra­spo­la­ga­nju. Su­per­ko­mu­ni­ka­to­ri odra­sta­ju­ći stje­ču na­vi­ku nat­pro­sje­čnog ko­mu­ni­ci­ra­nja. Unu­tar ge­ne­ra­ci­je ko­joj pri­pa­da­ju, su­per­ko­mu­ni­ka­ci­ja je sa­sta­vni dio ljud­ske so­ci­ja­li­za­ci­je, nešto što je u 2008. po­sta­lo na ­onaj na­čin “nor­mal­no” na ko­ji je nor­mal­nim po­sta­lo ra­zgo­va­ra­nje mo­bi­te­lom pri­je de­set go­di­na. Oni sto­ga ni­su ni­ka­kvi na­dlju­di, ni “ge­e­ko­vi” ili “fre­e­ko­vi”, oni ni­su za­lu­đe­ni fa­na­ti­ci ovi­sni o ra­ču­na­li­ma, čak ni­su te­hno­lo­gi­ji oso­bi­to sklo­ne oso­be.
Tri te­melj­ne oso­bi­ne sim­pto­ma­ti­čne su za su­per­ko­mu­ni­ka­to­re, a to su nat­pro­sje­čne vješti­ne pre­tra­ži­va­nja i upi­ja­nja in­for­ma­ci­ja, si­mul­ta­no oba­vlja­nje više za­da­ta­ka te di­skon­ti­nu­i­ra­no i ne­li­ne­ar­no uče­nje. Ta­ko, na pri­mjer, ka­da otvo­re web stra­ni­cu, oni po­gle­dom “pro­le­te” ­kroz ­ekran ske­ni­ra­ju­ći sli­ke, sim­bo­le i na­tpi­se te tre­nu­ta­čno odlu­ču­ju ­gdje će kli­knu­ti mišem da bi došli do že­lje­ne in­for­ma­ci­je. U me­đu­so­bnoj su ko­mu­ni­ka­ci­ji ra­zvi­li i vla­sti­ti je­zik, na­či­njen do­brim di­je­lom od kra­ti­ca, ko­ji je pri­mje­ren upra­vo ova­kvom, br­zom pri­je­no­su klju­čnih in­for­ma­ci­ja.
Bez po­se­bnih di­stra­kci­ja u kon­cen­tra­ci­ji uspi­je­va­ju oba­vlja­ti ra­dne za­da­tke ako su već za­po­sle­ni ili odra­đi­va­ti svo­je stu­dent­ske pro­je­kte i uče­ni­čke za­da­će ako su mla­đi, a da isto­vre­me­no ra­zgo­va­ra­ju pre­ko pro­gra­ma za ­chat s [...]

Slijedeca stranica »