Jedna od vodećih svjetskih agencija specijalizirana za praćenje medija Press Index donijela je infografiku o povijesti praćenja medija koja vam može biti zanimljiva radite li seminare na temu odnosa s javnošću. Tako npr. kažu da je 2009. 80% top 500 Fortune kompanija imalo nekakvu vrstu praćenja društvenih mreža. Mi smo o tim trendovima pisali predstavljajući SocialSense, jedan od domaćih alata za praćenje društvenih mreža – Monitoring društvenih mreža – press clipping 2.0 – SocialSense by Drap.

Kakva je situacija u Hrvatskoj? Kako Vaša kompanija prati događanja na društvenim mrežama i novim medijima? Kako vodite brigu o vašoj on line reputaciji na digitalnim mrežama?

Izlaznost uopće nije tako niska, problem je u biračkim popisima

Zanimljiv je pogled unatrag. Na prvom referendumu 19.5.1991. (izvor izbori.hr) u biračke popise je bilo upisano 3.652.225 birača, glasalo je 3.051.881 ili 83,56% i od toga ZA 2.845.521 ili 93,24%. Uzeo sam prve poratne izbore kao ogledne 29.10.1995. Hrvatska je još imala samo 3.634.233 birača u biračkim popisima i izborima je pristupilo visokih 2.500.040 ili 68,79% birača.

Što se to događa u međuvremenu da birački popis u Hrvatskoj danas ima 4.504.765 birača – na nedjeljnom referendumu glasalo ih je 1.960.231 ili tek 43,51%. Ništa u stvarnom životu, osim očita lošeg vođenja biračkih popisa. Netko je dobro primijetio, jedina razlika između stvarnog života i biračkih popisa je bila da od jednog trenutka u biračkim popisima nitko više nije umirao. Jedino tako možete objasniti činjenicu da danas imamo više birača u popisu nego popisanih građana Republike Hrvatske. Naime najnoviji popis od prošle godine izbrojio je samo 4.456.096 građana Republike Hrvatske (minimalna razlika u odnosu na popis 2001. kada su ih izbrojali 4.437.460 – od toga tada oko 900 tisuća maloljetnika koji ne glasaju).

Ako te brojke primijenimo na najnoviji popis ispada da je birača u Hrvatskoj moglo biti tek nešto više od 3.556.096 čime smo se jako približili brojkama iz 1991. ili 1995. Ako prigodno uzmemo brojku birača iz popisa u vrijeme prvog referenduma dobit ćemo izlaznost od 53,6%, što je vjerojatno bliže stvarnosti od brojke koje dobivamo prema sadašnjem popisu birača.

Zaključak je jasan i nedvosmislen – ne samo da smo uvjerljivo rekli ZA Europskoj uniji, već smo i konačno dokazali da se postojeći birački popisi pod hitno moraju ažurirati kako bi reflektirali stvarno stanje života u Hrvatskoj.

Tome u prilog idu i ozbiljna istraživanja javnog mnijenja koja uvijek donose do 15% veću izlaznost, dok vrlo precizno pogađaju rezultate kako na izborima tako i na ovom referendumu. Jer se istraživanja rade među živim ljudima, ne mrtvim dušama u popisu birača zbog kojih izlaznosti barem statistički ispadaju manjima.

I na kraju jedna molba – počnite konačno ozbiljno razmatrati relevantna istraživanja. Nepunih mjesec dana nakon što je s velikom preciznošću Ipsos Plus predvidio rezultate parlamentarnih izbora, isto se ponovilo i s predviđanjima rezultata referenduma. Hrvatska ima sjajne istraživače koji odlično i profesionalno obavljaju svoj posao. Trendovi iz istraživanja se teško mijenjaju kada su razlike velike i iznenađenja su rijetka. To je potvrdio i ovaj referendum – užasnoj kampanji usprkos.

Traže se komunikativne osobe (od 18 do 35 godina) koji dobro vladaju barem jednim stranim jezikom, a odlikuje ih kreativnost, uslužnost, snalažljivost i vještine rada u timu. Nakon audicije novi Valamarovi animatori u ožujku prolaze specijalizirane seminare, kako bi od svojih iskusnijih kolega i trenera naučili poslove animatora te se što bolje pripremili za turističku sezonu, koja počinje već krajem ožujka. U Valamaru svake sezone radi ukupno 130 animatora na programima dječje, sportske, dnevne i večernje animacije.

Zanimljiv je podatak da se u ovoj grupaciji, unatoč snažnoj konkurenciji, posljednjih godina bilježi visok postotak povrata animatora, iznad 50 posto, što je izvrstan trend imajući u vidu sezonski karakter posla i najčešće studentski status animatora. Rezultat je to kvalitetnog odnosa prema zaposlenicima, pozitivne radne atmosfere i općenito uvjeta rada u grupaciji Valamar.

Animator je svakako najsvestraniji i najkomunikativniji turistički djelatnik u stalnom kontaktu s gostima. Predstavlja ogledalo tvrtke te je prvi i posljednji kontakt s gostom. Kvalitetan smještaj i prehrana više nisu najvažnije odlike dobre usluge, posebno obiteljima s malom djecom. U velikom broju slučajeva, naime, upravo je animator jamstvo za zadovoljnog gosta, promociju prodaje sadržaja, provođenje programa te identifikaciju s uslugom ili proizvodom koji se prodaje.

Informacije o audicijama:
Email: animation@valamar.com
Web: http://www.valamar.com, Valamar Animation Team | Facebook

Termini audicija za zapošljavanje turističkih animatora u Valamaru:

18.01.srijeda – Osijek
10:00; 14:00 i 16:00; Hotel Osijek, Šamačka 4

19.01.četvrtak – Slavonski Brod
10:00; 14:00 i 16:00; Hotel Savus; dr. Ante Starčevića 2a

20.01.petak – Zagreb
10:00; 14:00 i 16:00; Veleučilište VERN; Importanne Galleria, 2.kat; Iblerov trg 10

21.01.subota – Zagreb;
10:00; 14:00 i 16:00; Hotel Dubrovnik, Gajeva 1

22.01.nedjelja – Zagreb
10:00; 14:00 i 16:00; Hotel Dubrovnik, Gajeva 1

23.01.ponedjeljak – Zagreb
10:00; 14:00 i 16:00; Valamar Hoteli i ljetovališta, Miramarska cesta 24

24.01.utorak – Dubrovnik
10:00 i 13:00; Dubrovnik – Babin kuk d.d., Dr.Ante Starčevića 45

25.01.srijeda – Čakovec
11:00; 14:00 i 16:00; Učiteljski fakultet, Odsjek u Čakovcu, Dr. Ante Starčevića 55

26.01.četvrtak – Zagreb
11:00; 14:00 i 17:00;Veleučilište VERN; Importanne Galleria, 2.kat; Iblerov trg 10

27.01.petak – Zagreb
11:00; 14:00 i 17:00; Hotel Dubrovnik, Gajeva 1

30.01.ponedjeljak – Rijeka
10:00; 14:00 i 16:00; Transadria; Riva Boduli 1

01.02.srijeda – Pula
10:00 i 13:00; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; I. Matetića Ronjgova 1

03.02.petak – Poreč
10:00; 13:00; Hotel Valamar Diamant, Brulo b.b.

▪ Kukuriku koalicija s dvostruko većom potporom i nakon parlamentarnih izbora

▪ Stranačke preferencije potvrđuju veliku prednost SDP-a pred HDZ-om; još samo dvije stranke prelaze izborni prag: Laburisti i HNS

▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; značajan porast pozitivnog doživljaja novog premijera

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a slijedi ga čelnica njegove nekadašnje stranke; Milanovićev izbor za premijera i promjena retorike znatno ublažili njegov negativni doživljaj

▪ Gospodarska kriza i u mjesecu velike izborne pobjede opozicije i dalje najvažnija tema u zemlji

▪ Velika očekivanja od nove Vlade u svim područjima (gospodarstvu, vanjskoj politici, i suzbijanju korupcije)

Prvo poslijeizborno mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ove godine, pokazuje da je nastavljena uvjerljiva prednost lijevo-liberalne koalicije. Jednako tako, u stranačkim se preferencijama nastavlja trend okrupnjavanja političke scene pri čemu dvije vodeće političke stranke u zemlji znatno prednjače u izboru, a još samo dvije prelaze izborni prag na nacionalnoj razini. Izborna pobjeda lijeve koalicije stavila je pred njih i velika očekivanja, posebno u području gospodarskog razvoja. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji mjesec dana poslije izbora.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 42,8% što predstavlja blagi porast podrške u odnosu na rezultate postignute na izborima kad je Kukuriku koalicija u deset „domaćih“ izbornih jedinica zabilježila izbor od 41,1%. S druge strane HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježila nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,4% prema izbornih 23,5%). Hrvatski laburisti su ostali na sličnom rezultatu (5,4% prema izbornih 5,2%), dok je blagi porast zabilježilo nekoliko lista: HSP dr. A. Starčević-HČSP (s 2,8% na 3,4%), HSP (s 3,0% na 3,2%), HDSSB (s 3,0% na 3,2%), NL dr.sc. Ivan Grubišić      (s 2,8% na 3,1%), Hrast (s 1,3 na 1,4%) i Ladonja (s 0,5% na 0,6%). Lista HSS-ZS-SP je ostala na istom rezultatu (3,1%), dok su slabiji rezultat, uz HDZ-ovu, zabilježile i ove liste: BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić (s 2,8% na 2,7%), HSLS           (s 3,1% na 2,4%), NL Milana Bandića (s 1,1% na 0,9%).

Osim preferencija koalicija, u istraživanju je utvrđena i preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (33,1% prema 19,7%). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,4%), a HNS je odmah iza njih s izborom od 5,2%. Ove su četiri stranke ujedno i jedine prešle prag na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica). Većina se ostalih stranaka natiskala između 3,4% i 2,2% (HDSSB 3,2% i HSP dr. A. Starčević           3,2%; HSS 3,1%; NL dr. Ivana Grubišića 2,8%; HSU 2,7%; HSLS 2,2%). Sve ostale stranke su zabilježile izbor od 5,2%, dok je 10,6% ispitanika/ca bilo neodlučno.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,2% izbora (prošli mjesec 42,7%) najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugo se mjesto doživljaja pozitivnih političkih osoba pod utjecajem izborne pobjede ali i poslijeizbornih poruka novi hrvatski premijer – Zoran Milanović – s izborom od 12,4% (prije mjesec dana 9,2%), dok je Jadranka Kosor s 5,6% izbora na trećem mjestu (prema 7,7% prije izbora). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 5,5% građana/ki (prije mjesec dana 6,4%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4,2%), Vesna Pusić (3%), Ljubo Jurčić (2,2%), don Ivan Grubišić (1,4%), Ruža Tomašić (1,2%), Radimir Čačić i Damir Kajin (oba po 0,8%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 86,2% građana/ki, a negativan za 8,1% (netto pozitivan doživljaj 78 postotnih poena). Zoran Milanović je pozitivan za 58,5% ispitanika/ca, a negativan za 26%. Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 32,6 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan 22 postotna poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 27,6% građana/ki, dok je za njih 59,3% negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 31,8 postotnih poena (prije mjesec dana 41,8).

Sanader je povećao svoju prednost na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 27,4% ispitanika/ca (prošli mjesec 25%). Na drugom je mjestu Jadranka Kosor s negativnim doživljajem od 19,6% (prema prošlomjesečnih 23,3%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 15,5% (prije mjesec dana 14,1%). „Svi političari“ su negativni izbor 8,4% ispitanika/ca, a slijede dva vodeća čelnika nove Vlade: Radimir Čačić (7,7% prema prošlomjesečnih 5%) i Zoran Milanović (3,4% prema prošlomjesečnih 7,1%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (2,1%), Darko Milinović (1,4%), Stjepan Mesić (1,1%) i Vesna Pusić (0,9%).

U posljednjem istraživanju gospodarska kriza u zemlji je ponovo najčešći izbor (30,7%). Drugo mjesto drži izborna pobjeda Kukuriku koalicije (16,7%), dok su događaji oko otkaza radnicima Sisačke željezare na trećem mjestu s izborom od 12,2%. Slijede potpisivanje Ugovora o pristupanju Europskoj uniji (9,2%), suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu i njegov izlazak iz pritvora (4,6%), zbivanja u hrvatskom nogometu i HNS-u (3,5%), zahtjevi, najave i rasprave o drastičnom rezanju javne potrošnje (3,5%), proslava Božića i Nove godine (2,8%), produbljivanje krize eurozone i najava nove recesije (2,5%), uhićenje policajaca zbog pomaganja kriminalcima (1,9%), konstituirajuća sjednica Sabora i izbor Vlade RH (1,6%) te događaji u HDZ-u i HSS-u nakon izbornog poraza (1,6%). Sve ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Ovomjesečno istraživnje CRO Demoskop obuhvaćalo je još dvije zanimljive teme: spremnost na „odricanja i duboke rezove“ i očekivanja od nove Vlade u odnosu na prethodnu. Kad je riječ o spremnosti na odricanje, odnosno prihvaćanju „dubokih rezova“ zabilježeni su vrlo disperzirani odgovori i ne tako jednoznačna spremnost na odricanje. Bezuvjetna spremnost na odricanje zabilježena je u 21,6% slučajeva, dok je uvjetna spremnost zabilježena u 40,2% slučajeva (odgovori: Da, ako bi to donijelo boljitak u zemlji za nekoliko godina 21,0%; Da, ali samo ako bi se teret pravednije raspodjelio i da bogati plate više 19,2%). S druge strane 34,7% ispitanika nije spremna na nova odricanja (Odgovori: Ne, jer će ponovo najviše podnijeti teret oni koji nemaju ili koji imaju manje 8,0%; Ne, jer sam i do sada dovoljno podnosio/la 13,2%; Ne, neka uzmu bogatima ili onima koji su se obogatili na našim leđima 13,5%). Samo 3,5% ispitanika/ca nije odgovorilo na ovo pitanje.

Kad je riječ o očekivanju od nove Vlade u odnosu na prethodnu, puno uspješniji rad i veću učinkovitost ističe 28,3% ispitanika/ca, dok njih 42% očekuje da će nova Vlada biti djelomično uspješnija. Da će biti jednako uspješna smatra 5% sugovornika/ca, a da će biti jednako neuspješna smatra njih 7,8%. Djelomično će biti neuspješnija/lošija za 4,6% građana/ki, a puno neuspješnija/lošija očekuje njih 2,9%. Ništa ne očekuje 1,7% ispitanika/ca, dok njih 7,7% ne zna što da očekuje. Najveća su očekivanja na području gospodarstva (67,9% očekuje bolji rad nove Vlade), suzbijanja korupcije (66,8%), dok je nešto manje očekivanje na području vanjske politike (62,9%).

Odnosi s javnošću:

1. Oglas za posao – ambiciozni početnik u PR-u Manjgura.hr

2. Želiš raditi u PR-u? Prati, poveži se, pokreni se!

3. Kako sam dobio posao u Manjguri

4. Kako se prijaviti za posao i proći – čime su nas osvojili

5. Želite raditi u PR-u – prvi korak je stručna praksa

• Još tekstova iz ove kategorije pročitajte ovdje.

Društveni mediji: 

1. Monitoring društvenih mreža – press clipping 2.0 – SocialSense by Drap

2. Dobar online community manager zlata vrijedi

3. Community management – tko je tko na domaćem tržištu

4. Community management – kome prepustiti brigu o brendu na društvenim mrežama?

5. Broj Facebook korisnika u Hrvatskoj i regiji – statistike

•  Još tekstova iz ove kategorije pročitajte ovdje.

Krizno komuniciranje:

1. Reciklirano mlijeko ne drži vodu iliti šuplji hoax za plašenje potrošača

2.  Dobro i loše krizno komuniciranje

3. Irska – lažni tweet koji je uništio predsjedničku kampanju

4. Krizno komuniciranje na društvenim mrežama – o ukusima se ne raspravlja ili možda da?

5. Krizno komuniciranje – naučite na tuđim primjerima

•  Još tekstova iz ove kategorije pročitajte ovdje.

Politika/Izbori2011: 

1. Izbori 2011. Rezultati izbora za Sabor Kukuriku 80 HDZ 47 mandata

2. Izbori 2011. Analiza – kako bi mogao izgledati Hrvatski sabor nakon 4. prosinca 2011. D’Hondt

3. Tajna misija: Reporterke 24sata otkrile nam pikanterije HDZ-ovog i SDP-ovog stožera!

4. Izbori 2011. Ankete Crobarometar kampanja nikome nije ništa donijela

5. Izbori 2011. RTL istraživanje – Kukuriku 85 HDZ 39 mandata, puno neodlučnih

•  Još tekstova iz kategorije politika pročitajte ovdje.
• Više iz kategorije Izbori2011 pročitajte ovdje.

Mediji:

1. Novi tjednik Forum – bez žutila i spina

2. Prva televizijska 3D reklama u Hrvatskoj – Kraš Tortica

3. Naklade novina u 2010 – 24sata 152.000 Večernji 76.000 Jutarnji 66.000 primjeraka

4. 58 posto Hrvata na internetu – dobar medijski miks važniji no ikad

5. Zašto Englezi za rok kažu deadline?

•  Još tekstova iz ove kategorije  pročitajte ovdje.

Ostalo: 

1. Crispy pops – hranjiv obrok u rekordnom roku

2. Sveti Vlaho u Dubrovniku – dan koji dohodi jednom nami na godište

3. Dom za starije i nemoćne osobe Oaza – sadržajan život i u trećoj dobi

4. Zoran Šprajc maknut iz Dnevnika!

5. Što je cijeli svijet najviše ”googlao” u 2011. godini

• Još tekstova iz ove kategorije pročitajte ovdje.

Od zanimljivosti možemo izdvojiti to da je naprometniji (čak 19,715  pogleda) dan na Manjgura blogu bio 5. prosinca. To je bio dan parlamentarnih izbora, a Manjgurin post je čitateljima ponudio rezultate izbora, precizno ubačene u tablice koje možete pogledati ovdje.

Za razliku od prošlih godina kada je Google uvjerljivo dominirao kao izvor posjeta, to je ove godine preuzeo Facebook.  Nadamo se da nas pratite na Facebook stranici kao što sigurno pratite i našeg Krešimira Macana.

Odmah iza Facebooka tu je Twitter koji nam itekako pomaže u plasiranju naših postova, komunikaciji s čitateljima i pronalaženju odličnih tema za razgovore i ideja za buduće postove. Ako ste na Twitteru, pratite nas i tamo – Manjgura. Ključne riječi preko kojih su nas naši čitatelji pronalazili bile su: manjgura, rezultati izbora 2011, forum tjednik, tjednik forum, izbori 2011 ankete, krešimir macan.

Osobito nam je drago što smo uspjeli u našem zadatku da Manjgura.hr postane mjesto na kojem možete pronaći informacije iz područja kojima se bavimo, teme koje nas zanimaju ali i teme koje smo zajedno s vama istraživali. Pred nama su novi izazovi u nadolazećoj godini, ne bojimo ih se jer i vi ste s nama – i stoga još jednom veliko Hvala našim čitateljima.

Čitamo se!

Strip: www.darkomacan.com

Prošla godine predstavila je agencije koje nude usluge community managementa, koje su nicale kao gljive poslije kiše, procjenjivalo se koje dobro rade, a koje ne i raspravljalo se da li se o brendovima na društvenim mrežama trebaju brinuti isključivo PR-agencije ili specijalizirane agencije.

Upravo zbog brzine kojom se pojavilo novo zanimanje brzo je došlo do zasićenja, kao i onih standardnih problema kada svi to rade i svi su odjednom postali community manageri i naravno svi samo pozivaju na lajkanje…

Izvor: www.darkomacan.com

No, da bi za 2012.godinu bili apsolutno spremni na sve što nam društveni mediji spremaju, donosimo vam pregled najzanimljivijh tekstova na hrvatskom jeziku. Što je to community management, kako funkcionira, tko to može raditi – dobit ćete odgovore na sva ta pitanja. Vidjet ćete da nije važno samo pozivanje na LIKE već tu ide nešto više začina.

Krenimo od Manjgure:

• Community management – kome prepustiti brigu o brendu na društvenim mrežama? - PR-agencijama ili specijlizirani agencijama?
• Community management – tko je tko na domaćem tržištu - Dobar uvid o stanju na domaćem tržištu agencija koje se bave komunikacijama na društvenim mrežama i za što su specijalizirane
• Community management – tko je tko na domaćem tržištu 2
• Dobar online community manager zlata vrijedi - Uvijek mora biti u žarištu i pratiti kako online zajednica diše, a i sam mora znati disati s njom

Izdvajamo još nekoliko tekstova, tu je PlanB materijal, post s Netokracije i zanimljiv osvrt Dragane Djermanović:

• Community menadžment (ni)je služba za korisnike - Kad community menadžment postaje služba za korisnike?
• Male tajne community menadžmenta - Savjeti koji navode odlike dobrog community-menadžera
• Sjaj i bijeda domaćeg Twitter i Facebook community menadžmenta - Kratki sažetak industrije i razmišljanja
  
• Upravljanje online zajednicom (community management) iz prve ruke - O problemima s kojim se community manager može naći prilikom angažiranja od strane agencije

U žiriju je bilo 60-ak stručnjaka iz raznih područja znanosti, gospodarstva i tehnologije te hrvatskih organizacija i redakcija. Među nominiranim kandidatima imali su zadatak izabrati najboljih 100 hrvatskih i 10 regionalnih stranica, i to u 11 kategorija. Sudeći po nagrađenim stranicama, ove je godine još više do izražaja došla važnost sadržaja, koji se pokazuje ključnim za uspjeh weba, dok su tehničke karakteristike omogućuju funkcionalnost sadržaja. Drugim riječima, Stručno vijeće je tražilo i onu dodanu vrijednost u samom sadržaju stranice koja privlači posjetitelje.

Ono što je nama iz komunikacijskog kuta možda najzanimljivije, u kategoriji „Mediji, novosti, oglasnici“ prvo mjesto zauzeo je portal Dnevnik.hr. Naime, Nova TV je 1.6. ove godine lansirala redizajnirani Dnevnik.hr, na koji je javnost odlično reagirala. O tome koliko su promjene dobro prihvaćene, govore – brojke. Prema Gemius Audience izvještajima, doseg (reach) je tijekom pet mjeseci porastao za 31.5%, broj page viewova za 65.5%, a sama stranica se na Gemiusovoj ljestvici popela sa 11. na 8. mjesto. Dnevnik.hr je u suradnji s Novom TV dizajnirao tim Web.Burze, inače zaslužan za još dvije ovogodišnje uspješnice: portal RTL Televizije u istoj je ovoj kategoriji zauzeo solidno četvrto mjesto, dok je on-line portfolio renomiranog fotografa Matka Stanković nagrađen u kategoriji „Mobilne web aplikacije“.

Sve dobitnike nagrada po kategorijama možete pogledati ovdje.

Dakle, u listopadu te, po mnogo čemu, turbulentne godine počinje moja borba za mjesto pod nečijim suncem. U zraku vlada sveopća nesigurnost dok ispred matičnog nam fakulteta uvjeravam, također netom diplomirane kolege, kako nema veze što nismo inženjeri građevine ili elektrotehnike i da ćemo se svi jako brzo i bez problema snaći. Prvi korak tranzicije iz studenskog života u, uvjetno rečeno, svijet odraslih podrazumijevao je u mojem slučaju sastavljanje kvalitetnog životopisa i pisma motivacije te slanje istih na elektroničke i poštanske adrese različitih dobrih ljudi koji „jedva čekaju da baš mene zaposle“.

Odmah sam na samom startu naletio na problem. Adekvatnih poslova jednostavno nije bilo, ponuda nikakva, a one tvrtke koje su možda i davale nekakve naznake života tražile su ljude s iskustvom od dvije do tri godine. Mjeseci su prolazili bez ikakvog pomaka, testiranjima i intervjuima ni traga. Povremena odbijenica skupa s nagomilanim računima tu i tamo bi mi dodatno „uveselila“ dan i podsjetila me da sam na tržištu rada još uvijek nepoželjna roba. Nakon četiri mjeseca vrag je odnio šalu. Kako sam to shvatio? Jednostavno, jedno jutro sam se probudio, upalio računalo, pokrenuo pretraživač i nesvjesno postavio jedan od najpopularnijih portala za traženje posla kao početnu stranicu. Dok neki za dobro jutro čitaju vijesti, uređuju svoj profil na Facebooku ili pak provjeravaju poštu, ja sam „listao“ poslovne ponude iz različitih kategorija, od PR-a i marketinga preko državne službe pa sve do ugostiteljstva.

Svjetlo na kraju dugog tunela napokon se pojavilo s ponudom za stažiranje u UNHCR-ovom Odjelu za odnose s javnošću. Radno mjesto, doduše, nije podrazumijevalo plaću, ali devet mjeseci nakon diplome sam bio spreman prihvatiti svaku varijantu zaposlenja koja je bila iole blizu moje struke. Definitivno nisam pogriješio i tih šest mjeseci provedenih u radu za ovu agenciju pokazao se kao najbolji potez koji sam mogao napraviti. Uz odličnog mentora i radnu okolinu naučio sam se osnovama ovoga posla i što je važnije, zavolio ga.

Ipak, po isteku staža trebalo je ponovno u potragu za poslom. Začudo, situacija je u 2011. godini što se tiče ponude poslova bila puno bolja nego u 2009. godini. Razgovori i testiranja su se redala jedan za drugim, ali svejedno nije mi uspijevalo napraviti taj ključni korak ka zaposlenju. Jedini zaključak koji sam mogao donijeti u tom trenutku jest da sam se našao u nekakvom čudnom limbu između prekvalificiranosti i manjka iskustva (honorarni poslovi se ne računaju, očito, ma koliko oni zahtjevni bili). Mjeseci ponovno prolaze, sa savjetnicom na zavodu za zapošljavanju sam već na „ti“, „upadam“ joj u ured kadgod sam u prolazu čisto da joj se javim te smo korak daleko od zajedničkog ispijanja kave na zagrebačkoj špici i komentiranja svakodnevnih događanja.

Sjećanja na dobru poznatu kolotečinu iz 2009. i 2010. godine polako su ponovno postajala stvarnost kada mi je za oko zapeo jedan oglas na posao.hr-u. Poveznica me odvela na Manjgurin blog gdje sam dobio detaljnije informacije o samoj agenciji, karakteristikama kakve traže u idealnom zaposleniku i uvjetima za prijavu na natječaj. Dakle, prvo i osnovno, kandidat mora biti prijavljen na burzi kao kandidat za prvi posao (nula staža). Odlično, na burzi sam već dvije godine i sve što sam ikad radio je bilo na volonterskoj bazi ili honorarno. Drugo, traže osobu s fakultetskim obrazovanjem, poželjan je društveni smjer. Diplomirao sam politologiju, ne može biti društvenije od toga. Nadalje, engleskim u govoru i pismu baratam odlično, računalo koristim od nulte godine, a i korisnik sam nekoliko društvenih mreža. Trljam oči u nevjerici i analiziram ponovno čitavi oglas da vidim u čemu je kvaka. Naprosto mi je nevjerojatno da se ne traži baš nikakvo formalno iskustvo za rad u firmi ovakvog tipa i to na poziciji mlađeg savjetnika, a i prijašnja iskustva u traženju posla su me naučila da se nikako ne smijem prerano veseliti. Otvaram poveznicu Želiš raditi u PR-u? Prati, poveži se, pokreni se! unutar oglasa, čitam savjete ljudi iz Manjgure i uhvatim se kako nakon svake pročitane rečenice sve više i više kimam glavom u znak odobravanja. Pogled i strelica miša padaju na ostale poveznice na stranici koje redom glase: odnosi s javnošću, društveni mediji,  krizno komuniciranje, politika. Otvaram jednu po jednu, čitam tekstove, zaključke, analize i na kraju komentare nedavnih izbora.

Uslijedila je kratka misaona stanka dramatike radi prije nego što sam počeo provjeravati točnost podataka u vlastitom životopisu praćeno sa slaganjem suvislog motivacijskog pisma kroz koje ću  najbolje predstaviti  sebe i svoje mogućnosti. E, tu je trebalo biti pažljiv. Ipak se ta ekipa bavi odnosima s javnošću, svaku rečenicu će staviti pod povećalo, svaku točku ili zarez dvaput preispitati, a svaki podatak više puta provjeriti. Napokon, sve je spremno i lijepo složeno u privitku, dodajem pisma preporuke zlu ne trebalo i stišćem „šalji“. Sada samo preostaje čekati odgovor.

Srećom i na moje iznenađenje, čekanje nije trajalo dugo. Nakon samo par dana, dočekala me obavijest da sam prošao prvu selekciju te da ću nakon 6.12. biti pozvan na razgovor u Manjgurin ured. E, tek je sad nastala panika jer sad kad sam već dogurao dotle, treba dati 100% od sebe i nipošto ne propustiti ovakvu prigodu. Zvoni telefon, dižem slušalicu, javljam se, spuštam, razgovor je za dva dana. Isti dan kad sam pozvan na još dva testiranja i promociju. U redu, ovo posljednje definitivno ne otpada, a što s ostalim? Sjednem, razmišljam, ali lagao bih vam kada bih vam rekao da sam odluku dugo vagao. Dajem prednost Manjguri, to je ono što me zanima, to je ono što, poučen iskustvom iz UNHCR-a, želim raditi. Svjestan sam posljedica koje ovakva odluka može donijeti, ali u tom trenutku držim da se isplati riskirati i staviti sve svoje uloge na agenciju iz Novog Zagreba.

Dan razgovora je tu. Što odjenuti? Do sada sam uvijek išao na razgovor u odijelu i kravati i nisam se baš puno proslavio pa se odlučujem na promjenu taktike. Izbor pada na tenisice, traperice i običnu sivu majicu za van pa što bude, bude. Ulazim u autobus, stižem na odredište, zvonim jedanput. Vrata mi otvaraju simpatične zaposlenice agencije, za koje ću koju sekundu kasnije saznati da se zovu Martina i Katarina i zadužene su za moje prvo „ispitivanje“. Atmosfera na razgovoru ležerna, sve je više-manje jasno iz životopisa i motivacijskog pisma (znači, dobro sam to složio), predstavim sebe i ono što sam radio u par kratkih crta,  zajednički prokomentiramo Manjgurina područja zanimanja i čitava priča je jako brzo gotova. Prvi put nakon dugo vremena imam osjećaj da bi se nešto moglo odviti u moju korist što se tiče zaposlenja, ali svejedno se držim rezerviranim.

Imao sam pravo. Nakon samo par sati dobio sam Katarinin poziv za posljednji krug razgovora na koji sam i otišao nekoliko dana kasnije. Direktor Manjgure Krešimir Macan primio me u svoj ured i odmah onako s vrata upitao: „Jel’ idemo raditi?“ Odgovor nije trebao dugo čekati: „Ja sam za, ali mislim da je konačna odluka Vaša“. Nisam se ni snašao, a on je već koristio tražilicu kako bi pronašao što više informacija o meni na internetu, dodao me među svoje prijatelje na Facebooku i poslovne kontakte na Linkedinu. „Mora mu se priznati da uistinu slijedi svoj postulat o Internetu kao posjetnici modernog doba,“ pomislio sam.  G. Macana nije zanimalo ono što već zna o meni iz životopisa ili iz dojma koje su o meni na prvom razgovoru stekle Katarina i Martina već moja iskustva u odnosima s javnošću i vještine koje sam stekao radeći (makar honorarno) na sličnim poslovima. Na kraju našeg razgovora činio se zadovoljnim i prvi put nakon odlaska iz UNHCR-a sam se usudio nadati da bih mogao dobiti posao.

Sljedeći poziv došao je, ponovno, nakon samo par sati. Osjećaj me nije iznevjerio.

1. Odjel za javnu i stambenu pomoć, Columbia, 1995.

Željni pozitivnog publiciteta, agencija Washington D.C.-ja u ožujku šalje medijsku objavu u kojoj obavještavaju  javnost da je došlo do velike akcije pronalaska droge u jednom od gradskih kompleksa javne stanogradnje. Jedan jedini problemčić koji je tu nastao jest taj da je objava poslana dan ranije, odnosno prije nego je sama akcija obavljena. Između ostalog objava se vrtila i na radiju, upozorila dilere te je racija naposljetku otkazana.

2. Duhanska tvrtka R.J.Reynolds, predsjednik Charles Harper, 1996.

U travnju, na godišnjem sastanku ove duhanske kompanije, predsjednika su upitali što misli o djeci kao pasivnim pušačima. Replicirao im je da, ako djeca ne žele biti u zadimljenoj sobi, slobodno je mogu napustiti. Kada mu je rečeno da bebe to ipak ne mogu učiniti, njegov odgovor je glasio ”U nekom trenutku naučit će puzati.” Ovo je preneseno diljem zemlje te je predsjednik na sebe navukao bijes javnosti tako bacivši u zaborav ostale vijesti godišnjeg sastanka.

3. FEMA (Federal Emergency Management Agency), 2007.

Ova agencije je i prije gafa koji ju je doveo na treće mjesto ove liste imala problema zbog opetovanih optužbi za nedovoljno brze reakcije i rasipništvo. Međutim, ono što je zasjenilo sve je lažna konferencija za medije na temu požara u južnoj Kaliforniji. Naime, pitanja je postavljalo osoblje FEMA-e koji su glumili novinare te tako omogućili zamjeniku upravitelja Harvey E.Johnsonu da hvali njihovu agenciju te obavljen posao. Michael Chertoff iz Odjela domovinske sigurnosti tada je rekao da je ‘ovo jedna od najglupljih i najneprikladnijih stvari koju je vidio od kad obnaša svoju funkciju’ U FEMI su nakon toga ustrajali u pričikako su se novinari očekivali, iako su obavješteni samo 15 minuta prije početka održavanja konferencije, ali se nisu pojavili te da su pitanja postavljena na presici zapravo pitanja koja su došla od samih novinara. Zamjenik direktora FEMA-e g.Widomski, jedan od ‘glumaca’ na lažnoj konferenciji je ubrzo rekao: ”Ako je najgora stvar koja mi se može dogoditi u ovoj katastrofi da je osoblje postavljalo novinarska pitanja koja su pristizala cijeli dan, onda sam ja sretan čovjek.” Aha, onda dobro…

4. AIG (American International Group Inc.), 2008.

Samo nekoliko dana nakon što su dobili 85 milijardi dolara kako bi opstali, AIG je potrošio gotovo pola milijuna dolara na direktorsko putovanje u luksuzni St.Regis resort koji je uključivao sve od spa tretmana do golfa. Iako je CEO Robert Willumstad na kraju osudio ovaj čin nazvavši ga ‘iznimno neprikladnim’ te se oko svega digla velika buka, u AIG-u je ubrzo uslijedio novo putovanje. Ovaj put radilo se o odlasku na lov u Novu Englesku težak 86 tisuća dolara. Ubrzo je reagirao državni tužilac Andrew Cuomo rekavši: ”Naša poruka AIG-u danas je jednostavna: ‘Party je gotov.’

5. British Petroleum, 2010.

Kao što svi znamo, sve oči su bile uprte u BP nakon izlijevanja ulja u Meksičkom zaljevu. Iako neki PR stručnjaci pohvaljuju brzu reakciju, CEO Tony Hayward je naštetio imidžu BP-a time što je uporno umanjivao štetu te izvalio stvari poput ‘nije naša krivnja’ ili ‘samo želim svoj stari život natrag’i to nakon što je 11 radnika izgubilo živote u eksploziji. Međutim, nakon što je smijenjen i na njegovo mjesto je postavljen Bob Dudley, nije se puno promijenilo. Novi CEO je nastavio u revijalnom tonu tvrdeći kako su mediji i konkurentske naftne kompanije prebrzo reagirale osuđujući reakciju BP-a na ovu krizu, a i odbio je svjedočiti pred kongresnim odborom. Odbor je odmah ustanovio kako British Petroleum ‘uporno upire prstom u sve druge osim u sebe .’ Zahvaljujući lošem suočavanju s problemom BP je danas u svijetu poznat kao ‘Blame Passed’, odnosno ‘prebacivači krivnje’.

Sigurno da ima još gafova koji ovaj put  nisu našli svoje mjesto u Top 5, prikladnije bi možda bilo napraviti Top 10 najvećih gafova ili jednostavno listu ostaviti otvorenu i svako malo je ažurirati…

U ožujku ove godine također smo se osvrnuli na istraživanje Gfk koje je provedeno krajem prošle godine u kojem se pokazalo kako 58% građana starijih od 15 godina koristi Internet, dok je danas broj korisnika iznad 15 godina 63%.

Kada već govorimo o dobi korisnika bitno je napomenuti da najveći postotak korištenje Interneta nalazimo u skupini između 15 i 24 godine (96%) – skoro svi mladi su na Facebooku:-) dakle, dok je 9% onih iznad 65 godina koji koriste blagodati Interneta u Hrvatskoj.

Što se regija tiče, 68% korisnika živi u Zagrebu i okolici, u Istri, primorju i Gorskom kotaru ih je 66%, u stopu ih prate korisnici u Dalmaciji sa svojih 65%, u Slavoniji je 56% korisnika, na predzadnjem mjestu se nalazi Sjeverna Hrvatska sa 52% dok se na zadnjem mjestu sa 46% nalaze Lika, Kordun i Banovina.

65% korisnika interneta su muškarci, dok je korisnica 62%. Hrvati i dalje najčešće Internet koriste od kuće (87%), a na poslu ga koristi 10% ispitanika.

Što se tiče uređaja sa kojih se koristi Internet, 78% to čini sa stolnog računala, što je manje nego prošle godine kada ih je bilo 83%. Sa prijenosnog računala 45% korisnika ide on line, dok ih je 2010. godine bilo 37%. Onaj podatak koji je nama bio posebno interesantan jest taj da 21% Hrvata koristi mobilni telefon kako bi surfali. To samo pokazuje sve veću ulogu smartphone-ova i mobilnog Interneta u svakodnevnom životu, naime, u prosincu prošle godine bilo je 10% onih koji su koristili mobilni telefon za pristupanje Internetu.

Malo više od polovice ispitanika (51%) na Internet ide nekoliko puta dnevno, jednom dnevno ga posjećuje 25%, što je ukupno 76% na dnevnoj razini. Nekoliko puta tjedno ga koristi15%, jednom tjedno njih 5%, a par puta mjesečno ili rjeđe 4% ispitanika.

Najveći je broj onih koji se Internetom služi do 3 sata tjedno, dok je najmanji broj onih koji ga koriste više od 10 sati tjedno (15%).

Kada su ispitanici sami sebe trebali procjeniti njih, 45% smatralo se dobrim poznavaocem rada na Internetu, jednak je broj onih koji se smatraju početnicima i vrlo dobrim poznavaocima (i jedni i drugi 24%), a ispada da Hrvatska ima 7% Internet eksperata. Ipak, ne zaboravite, ovdje se radi o samoprocjeni

Svi znamo da je lako postati ovisan o Internetu, a čini se kako se takvim smatraju građani Zagreba i Istre više od ostalih (preko 20%), te oni koji pripadaju dobnoj skupini od 15 do 24 godine (26%).

Za kraj možete vidjete u koje sve svrhe Hrvati uglavnom koriste Internet (praćeno u zadnjih 6 mjeseci):

Sve rezultate ovogodišnjeg  istraživanja informatičke pismenosti u Hrvatskoj možete pronaći na stranicama Gfk.