ENG
ANALIZA: Koronavirus u Hrvata u usporedbi s drugim europskim zemljama
Baza praćenja koronavirusa sveučilišta John Hopkins
U nastavku pročitajte analizu stanja u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje članice EU – stanje je zaključno s 11.05.2020. i tu ćemo zaključiti naše praćenje.
Centralno mjesto za sve informacije o koronavirusu u Hrvatskoj je portal koronavirus.hr.
Nekoliko dobrih vizualizacija pandemije u Hrvatskoj pronađite na vizualizacija pandemije koronavirusa u Hrvatskoj Mireo i vizualizacija pandemije koronavirusa u Hrvatskoj Velebit.ai.
Sve naše tekstove na ovu temu potražite pod ključnom riječi koronavius.
Grafički prikaz broja umrlih od ili sa virusom SARS-CoV-2 na milijun stanovnika po državama smješta Hrvatsku među pet najbolje pozicioniranih država s najmanjim proporcionalnim brojem žrtava (izvor je koronavirus baza Sveučilišta Johns Hopkins). Uz Hrvatsku tu su Grčka, Poljska, Bugarska i – prema dostupnim podacima najuspješnija – Slovačka. U sljedećoj grupaciji s nižom stopom smrtnosti nalaze se Češka, Norveška, Mađarska, Estonija, Finska, Slovenija i Rumunjska. Najgora situacija pogodila je Belgiju, Španjolsku, Italiju i UK. U usporedbi s Hrvatskom, zbog svog pristupa mjerama suzbijanja epidemije, često spominjana Švedska ima oko 15 puta veći broj žrtava na milijun stanovnika. Belgija ima čak 34 puta više žrtava na milijun stanovnika.
Navođenje samo apsolutnih brojeva registriranih zaraženih osoba ili osoba umrlih od ili uz prisutnost novog koronavirusa po pojedinoj državi ne daje pravu sliku stanja s obzirom na to da se radi o ogromnim razlikama u broju stanovnika pojedinih država. Primjerice, Belgija sa svojih 11,5 milijuna stanovnika ima do sada 8.707 žrtve dok Italija sa 60,5 milijuna stanovnika ima 30.739 žrtava, ali Belgija ima čak 48% više žrtava na milijun stanovnika od Italije. Isto tako može se učiniti da Njemačka sa 7.569 umrlih ima puno više žrtava od Švedske sa 3.256, a zapravo na milijun stanovnika Njemačka ima 72% manje žrtava od Švedske.
Ako se gleda stanje broja registriranih zaraženih osoba na isti datum, bez obzira na početak epidemije u pojedinoj zemlji, kako je prikazano na sljedećoj slici, teško je paralelno uspoređivati razvoj epidemije po državama. Nagib pojedine krivulje u nekom razdoblju govori o brzini širenja epidemije, koliko se može utvrditi prema potvrđenim zarazama. Broj neregistriranih zaraženih ne znamo.
Može se vidjeti da je među promatranim zemljama epidemija najprije buknula u Italiji. Međutim, rast broja oboljelih u Španjolskoj (otprilike tjedan dana kasnije) bio je puno brži nego u Italiji te je prerastao broj oboljelih u Italiji na milijun stanovnika već 30. ožujka. Španjolska ima najviše oboljelih na milijun stanovnika među promatranim zemljama a krivulja tek počinje pokazivati značajnije stišavanje epidemije.
Druga po brzini širenja epidemije je Belgija s tek nešto manjom stopom rasta od one u Španjolskoj, također s tek započetim značajnijim pokazatelja smirivanja u pretprošlom tjednu. Italija, treća među promatranim zemljama po broju oboljelih na milijun stanovnika, pokazuje znakove smirivanja u protekla tri tjedna.
Sljedeće dvije zemlje koje trenutno imaju linearne krivulje bez znakova smirivanja su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska. Švedska je početkom svibnja prestigla broj registriranih oboljelih na milijun stanovnika u Njemačkoj, uskoro će dosegnuti broj registriran u Italiji, a njihova vlastita istraživanja ukazuju na vjerojatnost velikog udjela stanovnika koji su zaraženi, ali nisu registrirani.
Slovačka i Hrvatska izvrsno kontroliraju epidemiju od samoga početka, a Austrija, Norveška i Njemačka uspješno su primirile nagli rast koji je nastao otprilike u tjednu između 23. i 30. ožujka.
Na sljedećem grafikonu nudimo pregled koji za svaku državu počinje s onim datumom kada je u toj državi prvi puta registrirana zaražena osoba. Na taj je način moguće uspoređivati razvoj i efekte suzbijanja epidemije kako u dinamici tako i u relativnom broju na milijun stanovnika.
Na prvi se pogled izdvajaju dvije grupacije među promatranim zemljama. Lijeva grupacija je ona u kojoj je se epidemija relativno brzo razvila nakon prve registrirane zaražene osobe u odnosu na broj stanovnika: Austrija, Norveška, Danska, Švedska, Hrvatska i Slovačka. To su to države s manjim brojem stanovnika. Desna grupacija je ona u kojoj je proteklo više vremena od prve registracije zaražene osobe (odnosno prve zaražene osobe registrirane su znatno ranije) i to su redom države s većim brojem stanovnika.
U prvoj grupaciji uočava se nagli rast broja zaraženih u Austriji, ali i vrlo brza reakcija koja je preokrenula tijek epidemije već oko 32-gog dana te se čak bez “izravnavanja” odmah postiglo dosljedno smanjivanje broja novozaraženih. Epidemija je smirena nakon otprilike 50 dana u toj državi što, naravno, ima velikog utjecaja na odlučivanje o daljnjim mjerama. Stopa rasta broja zaraženih od 51-vog tjedna zapravo je podjednaka onoj u Hrvatskoj, samo što se u Hrvatskoj radi o bitno manjem broju oboljelih.
Sličan je tijek imala i epidemija u Norveškoj s još naglijim startom, ali očito brzom reakcijom vlasti koji su preokrenuli trend također oko 32-gog dana i postigli smirivanje epidemije oko 45-tog dana.
U Danskoj je epidemija započela vrlo slično kao u Norveškoj, još je brže došlo do prvog smirivanja, ali se nakon toga nastavio linearni rast po stopi većoj nego kod Austrije i Norveške te je Danska 70-tog dana premašila broj registriranih oboljelih na milijun stanovnika u Austriji.
U istoj grupi slijedi Švedska koja inicijalno nije imala nagli rast, ali je oko 55-tog dana prerasla u broju registriranih zaraženih osoba Dansku, Norvešku i Austriju, a oko 66-tog dana i Njemačku, otprilike prati razvoj epidemije u Italiji te se ne nazire smirivanje.
Gledano na ovom grafikonu, Hrvatska i Slovačka gotovo od početka održavaju linearnu krivulju vrlo niskog nagiba te imaju najmanji broj registriranih zaraženih osoba na milijun stanovnika.
U skupini većih zemalja vidljivo je da je najteža situacija u Španjolskoj koja je nakon eksponencijalnog rasta do 56-tog dana epidemije na svom teritoriju uspjela ostvariti linearni rast prvo jačeg nagiba, a onda od oko 62-gog dana nešto blažeg, ali još uvijek velikog nagiba. Naznake smirivanja epidemije pretprošlog tjedna nešto su poremećene prošli tjedan.
Slično je u Belgiji koja je poravnala krivulju oko 54-tog dana, ali od tada drži jednoliki ali visoki (relativni) prirast novozaraženih s naznakama smirivanja pretprošli tjedan, ali ponovnog razvoja epidemije prošlog tjedna.
Italija, čija je eksponencijalna krivulja krenula otprilike tjedan dana prije one u Španjolskoj, postigla je umjereniji nagib linearnog dijela krivulje oko 49-tog dana i pokazuje lagano, ali kontinuirano smirivanje epidemije nakon otprilike 81-vog dana.
Njemačka je s određenim vremenskim pomakom u odnosu na prvu registriranu zaraženu osobu ostvarila krivulju sličnu Austriji s promjenom trenda oko 68-oga dana, ali joj je stopa rasta broja zaraženih u zadnjem dijelu krivulje još uvijek veća nego u Austriji.
Ujedinjeno Kraljevstvo je nakon eksponencijalnog rasta uspjelo poravnati krivulju oko 70-tog dana, ali do danas bez naznake smirivanja. Uz ovaj prirast novooboljelih brzo će sustići Italiju.
Pogledamo li detaljnije Švedsku možemo vidjeti oblik eksponencijalnog rasta broja zaraženih koji se u posljednja tri tjedna pretvorio u linearni.
Izvrstan opći rezultat Hrvatske može se vidjeti i na grafikonu koji pokazuje kretanje broja oboljelih. Ovakva krivulja bitno smanjuje pritisak za zdravstvene kapacitete pa se zbog nje cijeli zdravstveni sustav može polako vraćati u normalno stanje kada obavlja sve svoje funkcije.
BREAKING: Coronavirus Outbreak
Very pleased to expand the Winners to 32 countries: Andorra, Australia, Austria, Bhutan, Cambodia, China, Croatia, Cuba, Djibouti, Estonia, Greece, Iceland, Jamaica, Jordan, Kosovo!, Latvia, Lebanon, Liechtenstein, Lithuania, Luxembourg,… pic.twitter.com/Q5mnGmu5sS
— Yaneer Bar-Yam (@yaneerbaryam) May 13, 2020
Naravno, svaka država može se upitati kakva joj je dugoročna perspektiva u ovim novim okolnostima koje neće nestati. Države, koje su obuzdale epidemiju u smislu da su osigurali da njihov zdravstveni sustav može kontrolirati situaciju, mogu neusporedivo komfornije razvijati daljnju strategiju od onih koje još uvijek moraju sve snage uprijeti u održavanje funkcionalnosti zdravstvenog sustava. Popuštanje mjera u Europi i usporedbu s Hrvatskom potražite na https://manjgura.hr/blog/pregled-popustanje-mjera-protiv-koronavirusa-u-europskoj-uniji.
I za kraj – Je li koronavirus opasniji od gripe? Jest, opasniji je, ali još ne znamo koliko. Virusa SARS-CoV-2 još je uvijek velika nepoznanica, nemamo cjepivo kao ni pouzdano liječenje težih oblika COVID-19. Uvidjeli smo da, iako su najteže pogođeni najstariji, COVID-19 ponekad teško pogađa i mlađe osobe u odličnom fizičkom stanju, a još uvijek ne znamo o čemu to točno ovisi.
Zoran Milanović izjavio je za N1: “Ima puno stvari za koje nemamo odgovore, ali prelazimo preko njih i nastavljamo živjeti. U siječnju 2017. izračunato je da je broj umrlih bio 6500 u tom mjesecu. Međutim siječanj godinu dana ranije 4500 ljudi. Od čega? 2500 ljudi više. Prometne nesreće, samoubojstva, nije ih bilo. Dvije tisuće ljudi je umrlo više od nekog prosjeka. To je zastrašujuća brojka i to smo znali i nitko nije reagirao. To je vjerojatno bila epidemija teže gripe, jer u tim sezonskim prolapsima uvijek više umire i tako se izračunava jer mi ne testiramo na gripu. Ali kad vidiš da ti je u jednom razdoblju umrlo 45 posto više ljudi nego što je normalno u desetogodišnjem prosjeku u tom mjesecu umire, nešto se dogodilo, ne znamo što”.Neki su željeli to protumačiti kao vidite ništa se ne događa, kad umre 2.000 ljudi više od gripe, život ne staje. Ali upravo je to poanta – da se nisu mjere aktivirale broj mrtvih bi bio dodatnih barem 2.000 – 4.000 koliko ih umre uslijed snažnih sezona gripa kao što su bile 2014/2015 i 2016/2017 – pogledajte podatke. Izvor: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/MSI%20STANOVNISTVO.xlsx
Podaci DSZ o umrlima po mjesecima
Podaci o umrlima složeni po sezonama gripe
I za kraj pregled istraživanja javnog mnijenja i podrške mjerama borbe protiv koronavirusa u Hrvatskoj.
22.04. HRT https://vijesti.hrt.hr/607314/hrejting-pola-graana-za-zadrzavanje-strogih-mjera-pola-za-popustanje
25.04. Nova TV https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/ekskluzivno-istrazivanje-sto-gradjani-misle-o-zivotu-u-novoj-normali—603019.html
Ako se sami želite igrati i analizirati, te provjeravati teze, odlične vizualizacije i usporedbe po zemljama pronađite na https://ourworldindata.org/coronavirus
Pročitajte i…
