CRO Demoskop: Gospodarska kriza, pad industrijske proizvodnje i BDP-a obilježili prošli mjesec

piše Manjgura, 4. lipnja 2012.

Posljednja izmjena 29 svibnja, 2017 u 14:42

Prenosimo redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima lipnja, pokazuje zaustavljanje trenda pada izborne podrške najvećoj opozicijskoj stranci koja je, u vrijeme vrlo velike i duboke krize, predugo bila zaokupljena vlastitim izborima. S druge strane Vlada je nakon prošlomjesečnog pada potpore i ocjene rada, uzrokovano značajnim povećanjem cijena (PDV i energenti), zabilježila zaustavljanje negativnog trenda.

▪ Izbor Tomislava Karamarka zaustavio trend pada potpore HDZ-u, ali je stranka i dalje s velikim zaostatkom za vodećim SDP-om

▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar, uz blagi trend smanjenja pozitivnog doživljaja

▪ Ivo Sanader i dalje najnegativniji hrvatski političar, a sve mu je bliži potpredsjednik Vlade Čačić koji iz mjeseca u mjesec povećava svoj negativni doživljaj

▪ Gospodarska kriza i pad ekonomske aktivnosti potisnuli interes za „velikim“ političkim temama

SDP bilježi izraženu prednost u odnosu na HDZ, ali uz uočljiv trend pada izborne podrške toj stranci koji je započeo još u veljači. Naime, početkom lipnja SDP je bio izbor 30,1 posto hrvatskih građana/ki, dok je prije četiri mjeseca ova stranka bilježila izbor od 34 posto. Istovremeno je glavna opozicijska stranka nakon tromjesečnog klizanja izborne potpore zabilježila bolji rezultat u odnosu na prethodni mjesec i sada ona iznosi 17,1 posto (prema 16,2% u svibnju, 16,7% u travnju, 18% u ožujku). Dalji trend će ovisiti o dva važna politička procesa: unutarstranačka postizborna konsolidacija i kreiranje stajališta i politika o važnim društvenim problemima. Hrvatski laburisti treća su stranka u zemlji s potporom od 8,1% (prije mjesec dana 8,4% a početkom godine 5,4%) i jedina su stranka koja bilježe bolji rezultat od onog zabilježenog u istraživanju političkih preferencija iz siječnja ove godine. HNS je u tom istom razdoblju najveći gubitnik izborne potpore koja sada iznosi 3,3% prema siječanjskih 5,2%. Većina se ostalih stranaka natiskala između 2% i 3% (HDSSB 3,1%; HSP dr. A.Starčević 2,6%; HSS 2,4%; HSP 2,4%; NL Ivana Grubišića 2,2%; HSLS 2%). Sve su ostale stranke su zabilježile izbor ispod 2%, odnosno u ukupnom zbroju od 5,7%, dok je u izboru pojedinačnoh stranačkih lista 20,7% ispitanika/ca bilo neodlučno.

Osim stranačkih preferencija, istraživanje je bilo usmjereno i na utvrđivanje preferencija koalicija kakve su bile na glasačkim listićima s posljednjih parlamentarnih izbora. Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 35,6% što predstavlja pad podrške u odnosu na rezultate iz prvog poslijeizbornog istraživanja (početkom siječnja je ona iznosila 38,5%). Ovo klizanje potpore vladajućim nije iskoristila glavna oporbena grupacija s kojom je HDZ izašao na izbore. Naime, HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježio izbor od 17,4% (prije mjesc dana 16,6%, a u siječnju 20,2%). Ovo stanje s glavnim koalicijama u ovom trenutku su, barem na političkom planu, najbolje iskoristili Lesarevi laburisti koji su povećali svoj rejting na koalicijskoj ljestvici na 7,9% (s prošlomjesečnih 7,2%, odnosno 4,8% iz siječnja). Sve ostale liste, koje su ispod izbornog praga, zabilježile su vrlo slične rezultate onima iz prošlog mjeseca (HDSSB 3,0%; HSP 2,5%; HSS-ZS-SP 2,3%; HSP dr. A.Starčević-HČSP2,1%; HSLS 2,0%; NL dr.sc. Ivan Grubišić 1,9%; HSP dr. A. Starčević-HČSP 2,1%). Uočljiv je porast udjela neodlučnih glasača (sada 22%, prema prošlomjesečnih 21,5% ili siječanjskih 10,0%). To je ujedno i najbolji pokazatelj topljenja optimizma izbornih promjena i splašnjavanja postizbornih očekivanja odnosno razočarenja.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 32,2% izbora (prošli mjesec 33,9%) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političara drži hrvatski premijer – Zoran Milanović – s izborom od 11,6% (prije mjesec dana 10,5%), a na trećem je mjestu laburist Lesar s izborom od 9,0% (prema 9,7% početkom svibnja). Četvrti je guverner Rohatinski s izborom od 6,9%, a slijedi Jadranka Kosor s 2,9% izbora. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (2,8%), Ivan Grubišić (2,4%), Ruža Tomašić(2,1%), Tomislav Karamarko (2,0%) i Radimir Čačić (1,8%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Međutim, pojedinačne percepcije pojedinih političara pokazuju da Jadranka Kosor u ovom trenutku u općoj populaciji ima bolji doživljaj od njezinog novog stranačkog šefa. Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 65,5 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 78,3% građana/ki (prema 77,9% iz svibnja), dok je negativan za 12,7% (prije mjesec dana 12%). Zoran Milanović je pozitivan za 58,4% ispitanika/ca (u svibnju 57,9%), a negativan za 27,2% (u svibnju 26,7%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan 31,2 postotnih poena (vrlo slično kao i prije mjesec dana kad je iznosio 31,3 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 25,3% građana/ki, dok je za njih 65,4% negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 40,1 postotni poen (prije mjesec dana 46,8). Novi šef HDZ-a je pozitivan za 22,5% građana/ki, dok je za njih 49,6% negativan (netto negativan 27,2 postotna poena). Bivšu je premijerku, kao i novog šefa HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić koji je netto negativan 52,2 postotna poena (pozitivan doživljaj 19%, a negativan 71,2%). Zanimljiv je i porast pozitivnog doživljaja Dragutina Lesara koji je netto pozitivan 41,4 postotna poena (pozitivan doživljaj 61,1%, a negativan 19,6%), te se po ovom kriteriju nalazi ispred premijera Milanovića, a iza predsjednika Josipovića.

Sanader je zadržao prvo mjesto na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 22,5% ispitanika/ca (prošli mjesec 27,8%). Na ljestvici negativnog dožiljaja s jednim izborom za najnegativca među političarima, Radimir Čačić je na drugom mjestu s izborom od 21,1% (prema 20,6% iz prošlog mjeseca). Vladimir Šeks je s izborom od 13,1% na trećem je mjestu, dok su „svi političari“ negativan izbor 9,8% ispitanika/ca. Jadranka Kosor je najnegativnija politička osoba za 9,5% građana/ki, dok premijer Milanović s izborom od 4% drži šesto mjesto. Među prvih deset političara u zemlji još su Tomislav Karamarko (3,3%), Slavko Linić (2%), Ivo Josipović (1,4%) i Stjepan Mesić (1,2).

U posljednjem istraživanju samo je jedna tema zabilježila češći izbor za događaj/temu mjeseca: gospodarska kriza u zemlji, veliki pad industrijske proizvodnje i BDP-a (38,8%). Od ostalih događaja izdvajaju sadržaji povezani sa slučajem s Državnom maturom (12,8%), žalbe na presudu generala Gotovine i Markača (10,9%), pobjeda Tomislava Nikolića u izborima u Srbiji i njegova izjava o Vukovaru (8,0%), pobjeda Tomislava Karamarka u izborima za predsjednika HDZ-a (7,2%), najava ukidanja regresa i božićnica državnim službenicima (5,2%), najava poskupljenja cestarina (3,8%), suđenje Ivi Sanaderu (3,3%), komemorativni skup u Bleiburgu (1,9%), protjerivanje romske obitelji iz Škabrnje (1,9%), te učestale pljačke banaka (1,4%). Sve su ostale teme zabilježile znatno rijeđi izbor.

Pod pritiskom gospodarskih problema i tema se istopio interes za politiku u užem smislu, razne sudske postupke bivšem premijeru Sanaderu, kao i za druge događaje. Životne su teme izbile u prvi plan, i u takvim okolnostima će Vlada imati sve manje manevarskog prostora za eksploataciju manje životnih tema i izbjegavanje rasprava za svoje poteze. Toj tezi ide u prilog i podatak o potpori Vladi za njezinu politiku koja je u silaznoj putanji (podrška od 44,7% prema 46,4% prije mjesec dana, ili 69,3% u veljači).