Cro Demoskop: Gostovanje na HTV-u pomoglo Sanaderu na ljestvici negativnih političara

Prenosimo redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima listopada, pokazuje zaustavljanje trenda pada izborne podrške stožerne stranke vladajuće koalicije uz istovremeni blagi porast izbora vodeće oporbene stranke. Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini.


▪ SDP i dalje bilježi zamjetnu prednost pred HDZ-om, Laburisti rastu, HNS pada

▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Lesar drugi

▪ Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i dalje političar s najnegativnijim doživljajem, Sanaderu pomoglo gostovanje na HTV-u

▪ Gospodarska kriza u zemlji i smrt predsjednika Sabora Borisa Šprema najznačajnije teme u proteklom mjesecu

 

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu s izborom od 26,7 posto hrvatskih građana/ki što je za 7,7 postotnih poena slabiji rezultat od prvog postizbornog mjerenja, ali i nešto bolji rezultat od onog zabilježenog prije mjesec dana (kad je iznosio 26,6%). Istovremeno je i potpora glavnoj opozicijskoj stranci narasla za 0,3 postotna poena, odnosno s rujanskih 19,2% na ovomjesečnih 19,5%. Nakon istovjetne dvomjesečne potpore od 8,2% (u kolovozu i rujnu), Hrvatski laburisti bilježe značajniji porast izborne potpore u posljednjih mjesec dana (sada iznosi 9,5%). Nakon laganog oporavka u protekla dva mjeseca HNS je u ovomjesečnom istraživanju izgubio jedan postotni poen izborne potpore te sad iznosi 3% (u rujnu 4%). Značajan dio ostalih stranaka i lista natiskalo se između 2% i 3% (HDSSB 2,7%, HSS 2,6%, NL Ivana Grubišića 2,3%, HSP 2,1%, HSP dr.A.Starčević 2,0%). Sve su ostale stranke zabilježile izbor ispod 2% (najbliži toj brojci je HSLS s 1,3% izbora), s ukupnim zbrojem njihove potpore od 6,3%. Još uvijek je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasovali. Udio neodlučnih se povećao za 0,6 postotnih poena (u rujnu je iznosio 22,7%, a u listopadu 23,3%).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 35,9% izbora (prošli mjesec 36,8%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži lider laburista Dragutin Lesar s 8,8% izbora (prije mjesec dana 7,1%), a slijedi premijer Milanović s izborom od 7,5% koji je s trećeg mjesta potisnuo bivšeg guvernera Željka Rohatinskog (sada s izborom od 6%, a prije mjesec dana 6,7%). U listopadu peto mjesto drži don Ivan Grubišić s izborom od 4,2%, a na šestom mjestu je ministar Linić (4,1%). Slijede dvoje HDZ-ovih političara: Jadranka Kosor (2,1%) i Tomislav Karamarko (1,9%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (1,9%) i Radimir Čačić (1,5%).

Potpredsjednik Vlade Čačić još je prije tri mjeseca potisnuo Sanadera s vrha ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara te se i ovaj mjesec zadržao na vrhu. Tako je u posljednjem istraživanju Čačić najnegativniji hrvatski političar s izborom od 26,9% (prema 28,4% iz prošlog mjeseca), dok je Sanader na drugom mjestu s 22,8% izbora (prošli mjesec 27,8% a čemu je vjerojatno doprinijelo njegovo gostovanje na HTV-u). Na trećem je mjestu Tomislav Karamarko koji je negativan izbor za 11,6%, dok su na četvrtom mjestu „svi političari“ koji su negativan izbor 11,4% hrvatskih građana/ki. Zatim slijedi Zoran Milanović koji je negativan za 5,7% građana/ki. Među prvih deset političara u zemlji još su Vladimir Šeks (3,8%), Jadranka Kosor (3,5%), Željko Kerum (2,7%), Slavko Linić (1,6%) i Milorad Pupovac (0,5%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog i negativnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 63,9 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 77,3% građana/ki (prema 79,1% iz rujna), dok je negativan za 13,4% (prije mjesec dana 12,3%). Zoran Milanović je pozitivan za 50% ispitanika/ca (u rujnu 40,7%), a negativan za 36,8% (u rujnu 43,5%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan 13,3 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je 20,8% građana/ki (u rujnu 24,8%), dok je za njih 60,8% negativan (u rujnu 51,4%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan za 40 postotnih poena (prije mjesec dana 26,6). Novog je šefa HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio samo prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić koji je netto negativan 51,6 postotnih poena (prije mjesec dana 60,2). Čačićev pozitivan doživljaj ovaj mjesec iznosi 18,4% (prije mjesec dana 15%), a negativan 70% (prije mjesec dana 75,2%). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za Dragutina Lesara (netto pozitivan 41,5 postotnih poena), a sličan rezultat bilježi i Ivan Grubišić (netto pozitivan za 31,3 postotnih poena). Nešto slabiji rezultat bilježe Ruža Tomašić (16,1) i Branko Hrg (7,4).

U posljednjem istraživanju dvije su teme zabilježile češći izbor za događaj/temu mjeseca: gospodarska kriza u zemlji (18,8%) i smrt predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema (12,7%). Slijede tri teme s izborom iznad 5%: prosvjedi radnika diljem zemlje (8,4%), najava poskupljenja grijanja u nekim hrvatskim gradovima (7,8%), otkazivanje kolektivnih ugovora za javne službe i referendum sindikata (7,1%). Slijede teme s izborom do 5%: poskupljenje goriva u rujnu (4,8%), rasprave oko ratifikacije sporazuma o granici s BiH (4,6%), najave otkaza u javnom i državnom sektoru (3,8%), humanitarna akcija za liječenje djevojčice Stephanie Milda (3,8%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor.

Vlada RH početkom listopada uživa potporu 37,7 posto hrvatskih građana, dok vladinu politiku ne podržava 46,8 posto građana uz 15,5 posto neodlučnih. U odnosu na prošlomjesečne rezultate zabilježen je pad među podržavateljima (od 0,5 postotna poena), ali u usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači ta se podrška strmoglavo spustila (s tadašnjih 69,3 posto). Istovremeno, u proteklih se mjesec dana smanjio se i udio onih koji se protive vladinim politikama (za 0,6 postotnih poena), a taj je porast posebno vidljiv u usporedbi s rezultatima iz veljače (kad je zabilježeno svega 17,4% protivnika politici Vlade RH).

Oznake: ,
Pročitajte i…
Kategorije
Pretraži blog po ključnim riječima
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z 1 2 3