CRO Demoskop: SDP nastavlja klizit, HDZ se i dalje traži

▪ Potpora SDP-a i HDZ-a u silaznoj krivulji, Laburisti i dalje treća stranka u zemlji

▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Lesar je drugi a don Grubišić s trećeg mjesta postisnuo Milanovića

▪ Karamarko najnegativniji političar u zemlji, a slijede ga Linić, Sanader, Milanović i Čačić;

▪ Pogoršanje ekonomskog stanja najvažnija tema prošlog mjeseca; povlačenje pape Benedikta XVI na drugom mjestu, a problemi s mlijekom na trećem.

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno zadnjeg dana veljače i prva dva dana ožujka, pokazuje dalji trend smanjenja izborne potpore SDP-u, ali ovaj mjesec i HDZ-u uz sve vidljiviji porast broja neodlučnih birača. U nastavku teksta donosimo istraživanje Promocije plus CRO Demoskop.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom ožujka bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 25,2 posto izbora (prema prošlomjesečnih 25,7%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom vidljivom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore SDP-u i Vladi i padu ocjene za njezin rad, ovaj je mjesec zabilježi pad potpore koja i iznosi 18,8 posto (prema 19,1% iz veljače; do ovog mjeseca HDZ je u posljednjih pola godine bilježio izbor između 19,0 i 19,5 posto). Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,7 posto (prema 9,8% iz veljače; najbolji rezultat zabilježen je u prosincu 10,2%). HDSSB je na četvrtom mjestu s izborom od 3,1% (prije mjesec dana 3,3%). HNS je po prvi put u našem mjerenju zabilježio izbornu potporu ispod 3 posto (ovaj mjesec 2,6% prema prošlomjesečnih 3,2%). Istu potporu od 2,6 posto ovaj je mjesec zabilježio i HSS. Čak se sedam stranaka/lista natiskalo između 1% i 2% (NL Ivana Grubišića 2,0%; HSLS 1,8%; HSP 1,8%; HSP dr. A. Starčević 1,6%; HSU 1,4%; IDS 1,1%; BUZ 1,0%). Sve su ostale stranke imale izbor ispod 1 posto te su zabilježile skupni izbor od 1,7%. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (25,6%; prema prošlomjesečnih 22,9%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupnog uzorka).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,3% izbora (prošli mjesec 40,4%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,5% (prošli mjesec 7,4%), a don Ivan Grubišić s 4,7 posto izbora drži treće mjesto. Pemijer Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 3,7% (prošli mjesec 5%). Slijede ministar Linić s izborom od 3%, Milan Bandić s 2,6%, Jadranka Kosor 2,5%, Vesna Pusić i Željko Rohatinski po 2,2%, te Tomislav Karamarko  1,5%.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara nakon prošlomjesečnog zaposjedanja i dalje drži Tomislav Karamarko koji je s ovomjesečnih 27,5% izbora povećao svoju prednost u negativnom doživljaju u odnosu na prvog pratitelja. I dok je prošli mjesec razlika prema tada drugom Sanaderu bila manja od 1 postotni poen, ovaj je mjesec Karamarko prilično ostavio prvog pratitelja Linića koji s izborom od 13,7 posto drži drugo mjesto. Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 12,2% prema 10,7% iz veljače). Ivo Sanader je najnegativniji hrvatski političar za 11,9% hrvatskih građana/ki, a za vrat mu puše aktulani premijer Milanović s izborom od 11,5% (njegov novi najnegativniji doživljaj). Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 10,2% izbora drži šesto mjesto. Ministar Jovanović je na valu rasprava o zdravstvenom/seksualnom odgoju i sukoba s Crkvom “zaslužio” plasman u prvih deset najnegativnijih hrvatskih političara te je tu poziciju “obranio” i ovaj mjesec s izborom od 2,1%. Među deset “negativaca” još su Ivo Josipović (0,9%), te Jadranka Kosor, Tihomir Jakovina i Vladimir Šeks (sve troje po 0,5%).

Redoslijed na vrhu ljestvica s pozitivnim i negativnim doživljajem hrvatskih političara potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 68,9 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 79,8% građana/ki (prema 84% iz veljače), dok je negativan za 10,9% (prije mjesec dana 7,2%). Zoran Milanović je pozitivan za 38,7% ispitanika/ca (u veljači 45,5%), a negativan za 44,9% (u veljači 41,3%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 6,2 postotna poena, te je ovim rezultatom po prvi put prešao u tzv. negativni balance score. Tomislav Karamarko pozitivan je za 13% građana/ki (u veljači 17,7%), dok je za njih 74,6% negativan (u veljači 69,1%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 61,7 postotnih poena. U posljednjem mjerenju prije promjene na vrhu HNS-a bivši prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić je netto negativan 68,3 postotna poena (prije mjesec dana 49,2) što je ujedno i najlošiji rezultat zabilježen u ovom mjerenju. Čačićev pozitivan doživljaj ovaj mjesec iznosi 10% (prije mjesec dana 18,9%), a negativni 78,4% (prije mjesec dana 68,1%). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 35,3 postotnih poena), samo malo slabiji za Ivana Grubišića (netto pozitivan 33,7 postotnih poena), a slijede Dragutina Lesara (31,7), Ruža Tomašić (15,2) i Branko Hrg (4,6).

U posljednjem istraživanju tri su teme zabilježile češći izbor za događaj/temu mjeseca: gospodarska kriza u zemlji (uključujući objavljeni pad BDP-a, stalni rast nezaposlenosti, štrajkovi radnika, pad standarda građana) s izborom od 27,9%; povlačenje pape Benedikta XVI s izborom od 14,8%; zbivanja u mljekarskoj industriji nakon otkrića o toksičnosti mlijeka s izborom od 10%. Od ostalih događaja izdvajaju se humanitarna akcija za djevojčicu Noru Šitum (7,6%), Linićev prijedlog o smanjenju dozvoljenog minusa na tekućim računima građana (6,2%), prosvjedi zbog uvođenja dvojezičnosti i ćiriličnog pisma u Vukovaru (3,7%), sukobi ministara u Vladi i optužbe koalicijskih partnera (3,0%), odluka o smanjenju plaća zaposlenih u javnom sektoru (2,3%), nastavak suđenja Ivi Sanaderu u slučaju Fimi media i svjedočenja istaknutih dužnosnika bivše Vlade i stranke (2,3%), otkaz socijalnim radnicima u Sl. Brodu zbog slučaja obiteljskog zanemarivanja (2,1%), početak rušenja bespravne gradnje (2,0%), odobrenje Vlade RH za prodaju brodogradilišta 3. maj pulskom Uljaniku (1,9%), rasprava Ingrid Antičević Marinović na engleskom jeziku u Europskom parlamentu (1,8%), najava postizanja rješenja za Ljubljansku banku (1,6%), snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatske na razinu “smeća” (1,5%), Roadshow pet ministara u promicanju mjera za poticanje ulaganja (1,2%), rasprave o Zakonu o strateškim investicijama (1,1%), problemi u HDZ-u u odnosima vrha stranke i Jadranke Kosor (1,0%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor.

Oznake: ,
Pročitajte i…
Kategorije
Pretraži blog po ključnim riječima
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z 1 2 3