CRODemoskop: Sve veća prednost HDZ-a i desne koalicije
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 1. i 3. listopada, pokazuje povećanje prednosti HDZ-a u odnosu na glavnog takmaca SDP. ORaH je i početkom ovog mjeseca zabilježio rast izborne podrške, dok Hrvatski laburisti proživljavaju duboku krizu izborne podrške. U prvom mjerenju rejtinga nakon osnivanja stranke Čačićevi Reformisti na oko 1 posto izborne podrške. Ovo su glavni nalazi redovitog mjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ je zadržao vrh ljestvice, a ispred SDP-a i Oraha. Tako HDZ početkom listopada bilježi izbor od 25,5 posto (prema 25,1 posto iz rujna, ali i 21,9 posto iz prošlogodišnjeg listopada). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 20,1 posto (prema 20,9 posto prije mjesec dana, odnosno 25,0 posto prije godinu dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo ORaH, stranka Mirele Holy koja se učvrstila na trećem mjestu (ovaj put s izborom od 16,8 posto prema 13,9% iz rujna).
Tako je ORaH sve čvršći alternativni izbor razočaranih birača s lijevog spektra čime su oduzeli značajan dio birača SDP-u, ali i ugrozili Laburiste koji su donedavno bili glavni sakupljači protestnih. Na četvrtom je mjestu HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2,7 posto (2,8% iz rujna), a slijedi HSS s 2,4 posto. Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među “ostalima” još su: Hrvatska zora (2,3%), HSP Ante Starčević (2,1%), Hrast (2,0%), NL Milana Bandića (2,0%), HDSSB (1,9%), Hrvatski laburisti (1,9%), HSP (1,7%), HSU (1,1%), Narodna stranka-Reformisti (1,1%), IDS (1,1%), HSLS (0,9%) i NL Ivana Grubišića (0,7%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7%. Veliki je udio i neodlučnih birača (12,1 posto).
Na ljestvici s preferencijama koalicija stranke (njih ukupno osam) okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 30,5 posto (isti rezultat kao i u rujnu), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 23,3 posto na drugom mjestu (u rujnu 24,9%). Slijede stranačka lista ORaH (17,4%), dok Savez za Hrvatsku s izborom od 6,4 posto drži četvrto mjesto. NL Milana Bandića bilježi izbor od 2,4%, dok su Hrvatski laburisti i na ovoj ljestvici s vidljivim zaostatkom u odnosu na glavne liste i s 2,4 % izbora drži šesto mjesto.
Predsjednik Josipović je i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 32,2% (prošli mjesec 32,5%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 12,2 posto (u kolovozu 11,2%). Kolinda Grabar Kitarović, s izborom od 8,8 posto, treći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji (prošli mjesec 10,1%). Slijede Milan Bandić s izborom od 5,4% i Tonino Picula s 3,4%. Zoran Milanović i Tomislav Karamarko bilježe identičan izbor za najpozitivnijeg hrvatskog političara (s po 1,7%), te s Andrejem Plenkovićem dijele 8-10 mjesta na ovoj ljestici.
Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Ruža Tomašić (2,6%) i Milan Kujundžić (2,4%) kojemu izborna kampanja za predsjednika Republike donosi veći izbor kao i njegovoj Hrvatskoj zori (u stranačkim preferencijama). Tako njegovo “žrtvovanje” za demokratsku utakmicu ima izravan učinak na njegovo pozicioniranje u biračkom tijelu, ali i povećava izbor njegove političke stranke.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara četvrti mjesec zaredom drži Zoran Milanović, a ispred svog glavnog političkog rivala Tomislava Karamarka. Premijer i predsjednik stožerne stranke aktualne Vlade Z. Milanović najnegativniji je hrvatski političar za 32,1 posto hrvatskih građana (prošli mjesec 33,4%). Tomislav Karamarko je drugi s ovomjesečnih 30,9 posto izbora (prema 31% iz rujna). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 11,2%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (5,9%), Ivo Josipović (3,6%), Marina Lovrić Merzel (1,6%), Radimir Čačić (0,9%), Slavko Linić (0,8%), Nadan Vidošević i Milan Bandić (obojica po 0,6%).
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Predsjednik Josipović je pozitivan za 69,8% građana/ki (prema 71,2% iz rujna), dok je negativan za 19,4% (prije mjesec dana 20,2%). Zoran Milanović je pozitivan za 25% ispitanika/ca (u rujnu 22,7%), a negativan za 65,7% (u rujnu 68%). Tomislav Karamarko pozitivan je za 22,2% građana/ki (21,3% u rujnu), dok je za njih 64,6% negativan (u rujnu 62,8%). Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 35,9 posto građana/ki (u rujnu 36,3%), a negativna za 49,8 posto (u rujnu 49,1%).
Mirela Holy pozitivna je za 70,2 posto građana/ki (70,4% u rujnu), a negativna za 19,0 posto (15,8% u rujnu). Predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko je pozitivan za 53,8% građana/ki, a za 20,3% negativan. Branko Hrg je pozitivan za 24,3%, a negativan za 22,2% hrvatskih građana/ki. Ruža Tomašić je pozitivna za 41,6%, a negativna za 42,0% građana/ki. HDZ-ova kandidatkinja za hrvatsku predsjednicu Kolinda Grabar Kitarović pozitivna je za 54 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 59,6%), dok je za njih 23,4 posto negativna (21,9% u rujnu). Predsjednik nove stranke na političkoj sceni, Radimir Čačić pozitivan je za 24,4% građana/ki, a negativan za 60,5%. U Balance Score analizi (razlika između pozitivnog i negativnog doživljaja) pozitivan rezultat (Score) bilježe: Mirela Holy (+51,2 poena), Ivo Josipović (+50,4 poena), Josip Leko (+33,5 poena), Kolinda Grabar Kitarović (+30,6 poena) i Branko Hrg (+2,1 poen). S druge strane, negativni rezultat (Score) bilježe: Ruža Tomašić (-0,4 poena), Vesna Pusić (-13,9 poena), Radimir Čačić (-36,1 poen), Zoran Milanović (-40,7 poena) i Tomislav Karamarko (-42,4 poena).
U posljednjem istraživanju poplave i vremenske neprilike u zemlji su najvažnija tema iz proteklog mjeseca za 24,3 posto hrvatskih građana/ki. Slijedi gospodarska kriza u zemlji što je izbor 17,2 posto hrvatskih građana/ki, dok su najave zatvaranja Rafinerije u Sisku i svi događaji u vezi s tom najavom najvažnija tema iz rujna za njih 14,1 posto. Čilićevo osvajanje teniskog turnira US Open najvažniji je prošlomjesečni događaj za 5,3 posto građana/ki, dok je izlazak iz zatvora i aktiviranje saborskog mandatata Marine Lovrić Merzel izbor njih 5,2%. Značajniji je izbor za događaj/temu mjeseca zauzelo prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog zakonodavstva (4,2%), te premijerov put u SAD i razgovor s čelnim ljudima vodećih IT kompanija (2,9%). Slijede tri vanjsko-političke teme: sukob u Ukrajini i primirje zaraćenih strana (2,7%), ulazak Hrvatske u Savezu protiv tzv. Islamske države (1,8%) i referendum o neovisnosti Škotske (1,8%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1,8 posto.
Vlada RH u svom trideset i trećem mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 21,1 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 21,3%), dok vladinu politiku ne podržava 66,6 posto građana (prema 66,5 iz rujna) uz 12,3 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,03. Predsjednik republike je ocjenjen s 3,31, dok je najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj rad dobilo 2,02.
*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.
-
Iskusni stručnjaci Macan i Palić pokrenuli jedinstven edukativni koncept: Učite iz najuspješnijih političkih kampanja i postanite izborni pobjednik
-
Manjgura osvojila dvije regionalne the! award nagrade za krizno komuniciranje i komunikaciju događanja
-
IPRA GWA: Manjguri dodijeljen svjetski PR oskar Trophy plate