ENG
CRO Demoskop: Tomislav Karamarko i treći mjesec najnegativniji političar u Hrvatskoj
Ovomjesečni CRO Demoskop pokazuje nastavak trenda niske popularnosti HDZ-a te nastavak pada popularnosti SDP-a. U nastavku vam prenosimo CRO Demoskop izvješće u potpunosti.
▪ Potpora SDP-a u silaznoj putanji, HDZ-a stagnira, Laburisti i dalje treća stranka uz trend smanjenja potpore
▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Lesar je drugi, Milanović se vratio na treće mjesto; Karamarko na desetom mjestu
▪ Karamarko najnegativniji političar u zemlji s povećanjem izbora, a slijede ga Milanović i Linić; nekadašnji lideri na ljestvici Sanader i Čačić lagano padaju u izboru
▪ Izbor novog pape Franje I. i pogoršanje ekonomskog stanja najvažnija tema prošlog mjeseca
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva tri radna dana travnja, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremenu stagnaciju potpore HDZ-u. Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini, a zabilježen je i blagi rast potpore HSS-a i HNS-a. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji šesnaest mjeseci nakon parlamentarnih, ali i mjesec i pol prije lokalnih izbora.
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,8% izbora (prošli mjesec 43,3%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,1% (prošli mjesec 7,5%), a premijer Milanović s izborom od 5,5 posto je na četvrtom mjestu. Ivan Grubišić s 3,5 posto izbora drži peto mjesto (u ožujku 4,7%). Slijede potpredsjednica Vlade i nova predsjednica HNS-a Vesna Pusić s 3%, Ruža Tomašić s 2,4%, Jadranka Kosor i Milan Bandić po 2,3%, a prvih deset završavaju Slavko Linić i Tomislav Karamarko s po 2,1% izbora.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara treći mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko koji je s ovomjesečnih 29,4% izbora povećao svoju prednost u negativnom doživljaju u odnosu na prvog pratitelja. Drugo je mjesto ovaj mjesec pripalo Zoranu Milanoviću koji je zabilježio povećanje izbora za najnegatvinijeg političara u zemlji s prošlomjesečnih 11,5% na sadašnjih 14%. Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13% prema 12,2% iz ožujka). Slavko Linić s izborom od 12 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 11 posto. Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 5% izbora drži šesto mjesto. Približavanje lokalnih izbora i povećano javno pojavljivanje splitskog gradonačelnika Keruma priskrbilo mu je češći izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i s 1,9% je na sedmom mjestu. Ministar Jovanović je s 1,5% na osmom mjestu, a u prvih su dest političara još Vladimir Šeks s 0,7% izbora i predsjednik Josipović s 0,5%.
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 69,9 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 80,3% građana/ki (prema 79,8% iz ožujka), dok je negativan za 10,4% (prije mjesec dana 10,9%). Zoran Milanović je pozitivan za 40,5% ispitanika/ca (u ožujku 38,7%), a negativan za 45,4% (u ožujku 44,9%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 5 postotnih poena, te već drugi mjesec bilježi negativni balance score. Tomislav Karamarko pozitivan je za 11,4% građana/ki (u ožujku 13%), dok je za njih 75,5% negativan (u ožujku 74,6%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 64,1 postotnih poena. U prvom mjerenju nakon promjene na stranačkom vrhu predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 56,6 posto građana/ki, a negativna za 27,9% (netto pozitivan doživljaj od 28,6 postotnih poena). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 36,1 postotnih poena), samo malo slabiji za Dragutina Lesara (netto pozitivan 33,9 postotnih poena) i Ivana Grubišića (netto pozitivan 30,1 postotnih poena). Netto pozitivan je doživljaj zabilježen i za predsjednika HSS-a Branka Hrga (6,4), dok je Ruža Tomašić sa svojim izjavama i obrazloženjem iste o “gostima u Hrvatskoj” srozala svoj netto doživljaj iz pozitivnog u ožujku (+15,2 postotnih poena) na negativan u ovom mjesecu (-18,5 postotnih poena).
U posljednjem istraživanju dvije su teme izdvojile po češćem izboru za događaj/temu mjeseca ožujka: izbor novog pape Franje I. 32,9%, gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi radnika, pad standarda građana 15,2%. Slijede tri teme s izborom od 4 do 8 posto: smrt djevojčice Nore Šitum 7,6%, potpisivanje memoranduma o rješenju za Ljubljansku banku (4,6%) i odluka o smanjenju plaća zaposlenih u javnom sektoru od 3 posto (4,1%). Osam je događaja s izborom između 2 i 3 posto: pobjeda Hrvatske nad Srbijom i Welsom u kvalifikacijama za SP (3,0%), novo zaduživanje RH za 1,5 milijarde US dolara (2,8%), isključenje Jadranke Kosor iz HDZ-a (2,6%), odluka o izborima za EU parlament, predaja izbornih lista, događanja u splitskom brodogradilištu i inicijativa predsjednika Josipovića za pomoć prezaduženim građanima (po 2,5%), uhićenje Zdravka Mamića zbog sumnje na govore mržnje (2,3%) i nastavak suđenja u slučaju Fimi Media (2,1%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor.
Vlada RH u svom petnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 35 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 35,7%), dok vladinu politiku ne podržava 49,7 posto građana (prema 49,5% iz ožujka) uz 15,2 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 35 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,23), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10.
Oznake: Promocija Plus, CroDemoskop, Tomislav Karamarko
