ENG
CRO Demoskop: Velika podrška Vladi Zorana Milanovića i uz najavu nepopularnih mjera
U nastavku vam donosimo redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno prva dva radna dana veljače, koje pokazuje nastavak uvjerljive prednosti lijevo-liberalne koalicije.
▪ Kukuriku koalicija drži veliku prednost i dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora;
▪ Stranačke preferencije potvrđuju veliku prednost SDP-a pred HDZ-om; još samo dvije stranke prelaze izborni prag: Laburisti i HNS;
▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; značajan porast pozitivnog doživljaja novog premijera
▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a pribižava mu se bivši stranački kolega V. Šeks; Milanovićev početak mandata i promjena retorike znatno ublažili njegov negativni doživljaj
▪ Referendum o članstvu najvažniji događaj mjeseca
▪ Predsjedniku Josipoviću četvorka, a Vladi i Saboru po trojka za njihov rad
U stranačkim se preferencijama nastavlja trend okrupnjavanja političke scene pri čemu dvije vodeće političke stranke u zemlji znatno prednjače u izboru, a još samo dvije prelaze izborni prag na nacionalnoj razini. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji dva mjeseca poslije parlamentarnih izbora.
Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 45,1% što predstavlja porast podrške u odnosu na rezultate postignute na izborima kad je Kukuriku koalicija u deset „domaćih“ izbornih jedinica zabilježila izbor od 41,1%. Istovremeno, ovaj je rezultat povećanje potpore i u odnosu na prošlomjesečno istraživanje kad je lijeva koalicija zabilježila 42,8%. Tako se čini da je najave rezanja javne potrošnje, a tako i nekih privilegija, povećalo pozitivni doživljaj nove vlasti. S druge strane HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježila nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,1% prema izbornih 23,5%). Hrvatski laburisti su povećali svoj rejting (6,1% prema izbornih 5,2%), dok je blagi porast zabilježilo još nekoliko lista: HSP dr. A. Starčević-HČSP (s 2,8% na 3,9%), HDSSB (s 3,0% na 3,5%), NL dr.sc. Ivan Grubišić (s 2,8% na 3,1%), HSP (s 3,0% na 3,2%). Slabije su rezultate zabilježile sljedeće liste: HSLS (s 3,1% na 2%), Hrast (s 3,1% na 2,3%), BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić (s 2,8% na 2,2%), NL Milana Bandića (s 1,1% na 0,5%).
Osim preferencija koalicija, u istraživanju je utvrđena i preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (34% prema 17,5%). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,4%), a HNS je četvrtom mjestu s izborom od 5%. Ove su četiri stranke ujedno i jedine prešle prag na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica). Većina se ostalih stranaka natiskala između 3,9% i 2,0% (HSP 3,9%; HDSSB 2,9%; HSP dr. Ante Starčević 2,7%; HSU 2,2%; NL dr.sc. Ivana Grubišića 2,2%; HSS 2,1%). HSLS je na 1,7% a IDS na 1,1%. Sve ostale stranke su zabilježile izbor od 3,2%, dok je 15,9% ispitanika/ca bilo neodlučno.
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,3% izbora (prošli mjesec 43,2%) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političara čvrsto drži hrvatski premijer – Zoran Milanović – s izborom od 14,1% (prije mjesec dana 12,4%), dok je Jadranka Kosor s 3,3% izbora tek na šestom mjestu (prema 5,6% prije izbora). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 6,1% građana/ki (prije mjesec dana 5,5%), a Dragutin Lesar za 3,7% (prije mjesec dana za 4,2%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (2,8%), don Ivan Grubišić (2,5%), Ljubo Jurčić (1,6%), Ruža Tomašić (1,5%) i Radimir Čačić (0,8%).
Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 87,7% građana/ki, a negativan za 6,6% (netto pozitivan doživljaj 81,1 postotnih poena). Zoran Milanović je pozitivan za 73,5% ispitanika/ca (u siječnju 58,5%), a negativan za 14,4% (u siječnju 26%). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 59,1 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan 32,6 postotna poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 26% građana/ki, dok je za njih 63,4% negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 37,4 postotnih poena (prije mjesec dana 31,8).
Sanader je zadržao prvo mjesto na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 23,1% ispitanika/ca (prošli mjesec 27,4%). Na drugom je mjestu Vladimir Šeks s negativnim doživljajem od 22,3% (prema prošlomjesečnih 15,5%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Jadranka Kosor s izborom od 15% (prije mjesec dana 19,6%). Radimir Čačić je najnegativniji političar nove vlasti s izborom od 8,9% (prema 7,7% iz prošlog mjeseca). „Svi političari“ su negativni izbor 8,5% ispitanika/ca, dok nekadašnji predsjednik Mesić bilježi izbor od 2,1%. Slijede još dva čelnika nove Vlade: premijer Milanović i ministar financija Linić s izborom od po 2%. Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Darko Milinović (1,8%) i Vesna Pusić (1,4%).
U posljednjem istraživanju četiri su događaja zabilježila češći izbor za događaj mjeseca: referendum o članstvu u EU (i pripadajuća kampanja) s izborom od 30,5%; najava povećanja PDV-a (16,2%); ukidanje povlaštenih saborskih mirovina, odlazak u mirovinu na jedan dan (11,5%), gospodarska kriza u zemlji (14,9%). Slijedi nekoliko događaja i tema koje su zabilježile izbor iznad 3%: sportski uspjeh rukometaša (7,3%), poskupljenje goriva (6,1%), prosvjedi radnika diljem zemlje (4,8%), prijedlog državnog proračun (3,2%). Sve ostale teme i događaji, uključujući i događaje u HDZ-u oko izbornog procesa novog čelnika bilježe, znatno rijeđi izbor (svi ostali događaji su izbor tek 5,7% ispitanika/ca).
Ovomjesečno istraživnje CRO Demoskop obuhvaćalo je doživljaj rada tri najvažnije hrvatske institucije: Predsjednika republike, Hrvatskog sabora i Vlade RH. Najbolju je ocjenu zabilježio predsjednik Josipović s prosječnom ocjenom od 3,93, a zatim nova Vlada RH (3,02) a najslabiju je ocjenu zabilježio Hrvatski sabor (2,82). Najbolje ocjene u sva tri slučaja zabilježe su među biračima SDP-a koji predsjednika Josipovića ocjenjuju s odličnom ocjenom (4,5), Vladu vrlo dobrom (3,72) a Hrvatski sabor dobrim (3,43). Zanimljivo je da je među biračima HDZ-a predsjednik Josipović zabilježio mršavu četvorku (3,5), dok su Vlada i Sabor zaslužili trojku (2,87 i 2,85). Najslabiju ocjenu predsjednik Josipović bilježi među biračima oba HSP-a (3,08). Vlada je zabilježila lošije ocjene kod birača HDSSB-a (2,56) i ponovo oba HSP-a (2,68 i 2,78), dok su birači HDZ-a ocjenili rad Vlade s 2,87. Sabor je najlošije prošao među biračima HSP-a (2,3) dok među biračima HDZ-a bilježi trojku (2,85).
