Dvije godine mandata predsjednika Zorana Milanovića u brojkama
Volim analize temeljiti na podacima i brojkama, pa evo nekoliko pokazatelja o prve dvije godine mandata iz redovitog mjesečnog istraživanja agencije IPSOS Crobarometar.
Predsjednik Zoran Milanović je mandat započeo sa solidnih 48% podrške ispitanika u ožujku 2020. od kada se mjeri podrška za njega. Vrhunac je imamo već u travnju – nedostižnih 67% koje mu je donijela suradnja s vladom oko koronavirusa i potresa. Godinu je završio s 45% podrške. Ocjena je pratila podršku – od 3,10 na početku do maksimalnih 3,47 u travnju i 2,89 u prosincu.
U 2021. kreće nešto slabije, ali nakon toga slijedi promjena retorike i stabilan rast i povratak na početak. Započeo je s 43% podrške, vrhunac imao u listopadu – 54% da bi godinu završio s 45% (-3pp u odnosu na početak mandata, ali i s 48% onih koji ga ne podržavaju, znak da je ipak pretjerao). Ocjene su pratile – 2,72 na početku, maksimalnih 3,01 u listopadu i u prosincu 2,85.
Crobarometar jedini ima zatvoreno pitanje o pozitivnom dojmu političara, gdje svaki mjesec pita za dojam o istom setu političara, pa je kroz njega puno lakše pratiti trendove. S obzirom na dnevne okršaje na relaciji Zoran Milanović – Andrej Plenković usporedit ćemo njihove popularnosti kroz vrijeme.
Zoran Milanović u siječnju 2020. ima 51% pozitivnog dojma, a godinu završava s 58%. Vrhunac je ponovo u travnji i koroni nevjerojatnih 76%.
Andrej Plenković u siječnju 2020. ima 41% (odličan rezultat nakon tri i pol godine mandata i izgubljene predsjedničke kampanje Kolinde Grabar Kitarović), a godinu završava s visokih 56%, praktično poravnat s predsjednikom. I kod njega je vrhunac 69% u travnju i koroni.
To se značajno mijenja u 2021. kako se mijenja i retorika Zorana Milanovića. Kreće s 49% u siječnju 2021. i godinu završava na 52% (1pp više nego na početku). Vrhunac je 59% u listopadu – treba još točno vidjeti što je sve bilo u listopadu.
Andrej Plenković kreće s 44% i završava na 36% (5pp manje nego na početku), s par vrhunaca na 44% (poput kolovoza).
Kad se pogleda struktura pozitivnog dojma jasna je promjena sentimenta, iako ja to ne bih nazvao i trajnom promjenom biračkog tijela – više navijanjem.
S obzirom da je svo ovo vrijeme rejting HDZ-a vrlo stabilan (na početku 2020. 25,8 i na kraju 2021. visokih 29.7%) uz osvojene parlamentarne izbore u srpnju 2020. može se zaključiti da je Andrej Plenković napravio bolji posao za HDZ, nego za sebe osobno. Naravno, tome su uvelike doprinijeli i konstantni napadi predsjednika Milanovića na njega osobno, za što je, vidi se iz prethodne tablice, dobio aplauz cjelokupne oporbe kojoj se i nametnuo kao lider, makar je predsjednik po Ustavu nestranačka osoba s primarnim ciljem harmoniziranja funkcioniranja države.
Oznake: CroBarometar, istraživanja javnog mnijenja, Andrej Plenković, Ipsos-
Krešimir Macan ususret izborima: Ovo su najveći izazovi za kandidate HDZ-a
-
Tomislav Šuta: “Vrijeme je za promjene u Splitu – grad mora napredovati!”
-
Novo istraživanje Ipsosa: Čak 57 posto HDZ-ovaca krivi i Milanovića i Plenkovića za tvrdu kohabitaciju, a većina se slaže da bi trebali početi surađivati
- Špica s Macanom podcast
- Digitalni marketing
- Društveno odgovorno poslovanje
- Edukacija
- Krizno komuniciranje
- Odnosi s javnošću
- Odnosi s medijima
- Online PR
- Politika i izbori
- Strane investicije
- Strateško komuniciranje
- Vijesti
- Pomažemo malim proizvođačima
- Krešimir Macan ususret izborima: Ovo su najveći izazovi za kandidate HDZ-a
- Novo istraživanje Ipsosa: Čak 57 posto HDZ-ovaca krivi i Milanovića i Plenkovića za tvrdu kohabitaciju, a većina se slaže da bi trebali početi surađivati
- Krešimir Macan i Anamarija Hrvoić Đurić u žiriju prestižne međunarodne nagrade IPRA