ENG
Hrvatske novine – propadanje ili reorganizacija?
Tijekom 2010. u Hrvatskoj je ugašeno 69 tiskovina što je samo nastavak vala koji je započeo još 2004. otkada su u Hrvatskoj ugašene 262 novine. Kako izdavači navode, uzrok gašenja pojedinih novina je činjenica da se troškovi poreza, papira, tiska, distribucije i ljudskog rada ne mogu pokriti samo prihodom od prodaje. Dva najpoznatija tjednika koja su nestala u spomenutom razdoblju su tabloid Arena i politički tjednik Feral Tribune, a razlozi su upravo ovi koje smo naveli; premali broj prodanih primjeraka i smanjeno oglašavanje. Besplatne novine Metro koje su svoj prihod temeljile isključivo na oglašavanju, u periodu krize očito nisu imale šanse te su također iščezle. Neke novine, kao što su Vjesnik ili Glas Istre su također bile pred gašenjem, što zbog krize, što zbog lošeg poslovanja, ali su se na kraju ipak, na različite načine, uspjele održati.
Trend nije karakterističan samo za Hrvatsku. Novine diljem svijeta doživljavaju gotovo iste probleme te se na različite načine nose s njima. Početkom 2008., kada se kriza u Americi već raširila, 100 najvećih novinskih kompanija bilo je prisiljeno otpustiti više od 6300 zaposlenika, a kako je kriza odmicala broj se nastavio povećavati. Model novina čiji se budžet bazira prvenstveno na prihodima od oglašivača suočio se s velikim poteškoćama kada su oglašivači pod udarom krize odlučili smanjiti oglašavanje (ili ga preseliti online). U Americi je samo od 2007. do 2008. oglašavanje palo za 6,3% dok se u Velikoj Britaniji u istom periodu oglašavanje smanjilo za 10,4%.
Uz smanjeno oglašavanje, problem predstavlja činjenica da se sve više ljudi informira putem interneta, što rezultira padom prodaje tiskovina. Ovaj trend pogađa medije u različitim zemljama na različite načine. Amerika, Finska i Njemačka imaju jednak postotak korisnika interneta, međutim medije u Americi je ovaj trend znatno više pogodio od onih u Njemačkoj i Finskoj. Razlog? Ponovo činjenica da puno više američkih online medija ovisi o prihodima od oglašavanja. Čak 80% njihovog budžeta bazira se na oglašavanju, dok samo 50% budžeta njemačkih i finskih novina ovisi o oglašavanju.
Neki od domaćih medija koji su se u navedenom periodu ugasili, a navikli ste ih gledati izložene na kioscima su: Mila, Viva, Hacker, RRIF- ov Poslovni magazin, Osječki dom, Baranjski dom, dvotjedni Glas Siska, dnevnik Karlovački list, mjesečnik Croatiabiz, dvomjesečnici Dinamo, Moje pivo, te niz drugih od Glasila sindikata policije do polugodišnjeg Vodiča do vjenčanja. U Puli je nestao mjesečnik Regional, a tjednik Barkun prešao je na web. Nakon svih tih brisanja, u HGK-ovom upisniku ostalo je još 879 tiskovina.
Povodom 100 godina Hrvatskog novinarskog društva kao još jedan veliki problem novinarstva u Hrvatskoj navodi se pad kvalitete obavljanja novinarskog posla. Zamjera se to što danas u Hrvatskoj djeluje najviše medija koji se ne baziraju niti na obrazovnim, niti na informativnim, niti na etičkim postulatima.
Za neke medije, međutim, tip sadržaja koji se ne temelji na navedenim principima ne predstavlja ni najmanji problem, dapače: upravo je estradizacija medijskog prostora ono što ih spašava u kriznom razdoblju.
Ipak, isključivo kritizirati ne bi bilo pošteno prema onim novinarima čije tekstove ne čitamo isključivo radi ubijanja vremena, već radi kvalitete njihova sadržaja koja proizlazi iz već navedenih postulata. Svijetao primjer dao nam je ovih dana i Poslovni dnevnik koji je u konkurenciji 219 novina iz 27 zemalja dobio nagradu za najbolju vizualizaciju teksta na dvanaestim European Newspaper Awards:
Pročitajte i…
