ENG
CRO Demoskop: I ovaj se mjesec osjeti blagi “EU poguranac” Vladi i SDP-u
▪ Blagi rast podrške SDP-u i HDZ-u, Laburisti treća stranka ali i dalje s negativnim trendom, HNS nakon šesnaest mjeseci preko 5 posto
▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Linić je drugi, Bandić ispred nekadašnjeg stranačkog šefa Milanovića a Karamarko na osmom mjestu iza svoje bivše stranačke šefice
▪ Karamarko najnegativniji političar u zemlji, a slijedi ga premijer Milanović; Linić raste na obje ljestvice
▪ Ulazak u EU najvažnija tema posljednjih mjesec dana, čest izbor i vijesti o podbačaju turističke sezone
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je posljednjeg dana srpnja i prva dva dana kolovoza, pokazuje nastavak pozitivnog učinka ulaska u EU na percepciju rada Vlade, ali i stranaka aktualne vladajuće koalicije. Slično je uočeno i u prvom istraživanju nakon ulaska prije mjesec dana. Tako se može reći da ovaj “europski poguranac” vladajućima traje, doduše nešto slabije, i ovaj mjesec. Pitanje je do kada će se održati?!
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom kolovoza nastavlja srpanjski preokret u izbornoj potpori stožernoj stranci vladajuće koalicije. Tako je početkom kolovoza SDP zabilježio izbor od 25,4 posto (prema prošlomjesečnih 25%, ali i 23,9% prije dva mjeseca). HDZ bilježi porast izbora od izbora za Europski parlament, što je nastavljeno i u razdoblju lokalnih izbora, ali i evo dva uzastopna mjeseca nakon drugog kruga kad je potpora dosegla 21,8 posto izbora (prema 21,1 posto iz srpnja, 20,8% iz lipnja, 19,5% iz svibnja, odnosno 18,7% iz lanjskog srpnja). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 6,9 posto (prema 7,5% iz srpnja, 8,8% iz lipnja, 9% iz svibnja; najbolji rezultat Laburisti su zabilježili u prošlogodišnjem prosincu i to 10,2% od kada traje negativni trend izborne podrške ovoj stranci). Od promjene u stranačkom vrhu, ali i uz pomoć izborne kampanje za lokalne izbore, HNS bilježi uzlazni trend potpore koja je nakon šesnaest mjeseci ponovo prešla izborni prag na nacionalnoj razini i iznosi 5,1% (u srpnju 4,4%, lipnju 4,2%, u svibnju 3,3%, u travnju 2,8%, dok je u ožujku potpora bila rekordno niska i iznosila svega 2,6%). HSS je peti s izborom od 2,9 posto, a slijedi HSP dr. Ante Starčević s 2,1% koliko je zabilježio i HDSSB. “Obični” HSP je na 1,8% izborne podrške. Pet stranaka natiskalo se između 1% i 1,5% (HSLS 1,4%, IDS 1,3%, NL Ivana Grubišića 1,3%, Hrast1,3%, HSU 1,1%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 3. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (22,5%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupne populacije).
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40,6% izbora (prošli mjesec 43,1%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici ministar financija Slavko Linić s izborom od 10,4% (u odnosu na prošlomjesečnih 6,6%). Izborna pobjeda u Zagrebu povećali su izbor Milana Bandića za najpozitivnijeg hrvatskog političara sa svibanjskih 2,2% na ovomjesečnih 5,9% (što je nešto slabije od srpanjskih 6,4%). Njegov bivši stranački šef, Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 4,1%, dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2,1% izbora na osmom mjestu (iza svoje nekadašnje stranačke šefice J. Kosor koja je na šestom mjestu). Dragutin Lesar je peti s izborom od 3,6% (prošli mjesec 4,1%). Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Jadranka Kosor i Ruža Tomašić (obje po 2,4%), Tomislav Karamarko (2,1%), Ljubo Jurčić (1,9%) i Vesna Pusić (1,9%).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara sedmi mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,6 posto izbora (prema srpanjskih 30,3%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 20,3 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema 19,2% iz srpnja). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 14,8% prema 14,6% iz srpnja). Slavko Linić s izborom od 11,8 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 9,6%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Ivo Sanader (6,1%), Željko Kerum (1,8%), Željko Jovanović (1,3%), Radimir Čačić (1,2%), Ruža Tomašić (0,8%) i Ivo Josipović (0,5%).
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 72,3 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 82,5% građana/ki (prema 82,6% iz srpnja), dok je negativan za 10,2% (prije mjesec dana 10,7%). Zoran Milanović je pozitivan za 44,1% ispitanika/ca (u srpnju 43,6%), a negativan za 45,2% (u srpnju 41%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 1,1 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je za 15,7% građana/ki (u srpnju 16,5%), dok je za njih 70,3% negativan (u srpnju 70,2%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 54,6 postotnih poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 49,2% građana/ki (u srpnju 47,7%), dok je za njih 24,4% negativan (u srpnju 23,6%). Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 24,8 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 57,1 posto građana/ki (prošli mjesec 56,8%), a negativna za 29,2 posto (u srpnju 27,9%). Ministrica Pusić bilježi netto pozitivan doživljaj od 27,9 postotnih poena. Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 50 postotna poena), a slijede ga Ivan Grubišić (netto pozitivan 30,5 postotnih poena) i Branko Hrg (5,3), dok Ruža Tomašić bilježi netto negativan doživljaj (1,1 postotni poen).
U posljednjem istraživanju ulazak u Europsku uniju najvažnija je tema proteklih mjesec dana za svakog trećeg hrvatskog građanina (najvažnija tema za 33,5% građana, što je znanto manje od prošlomjesečnih 53,9%). Slijede četiri teme s nešto učestalijim izborom: vijesti o podbačaju turističke sezone (12,8%), gospodarska kriza u zemlji (9,8%), rasprave i sukobi oko predstečajnih nagodbi (8,5%) i prvostupanjska presuda u korist štediša u švicarskim francima (6,2%). Slijedi šest tema s izborom od 2 do 4 posto: Zubakov ugovor o izvozu autobusa u Irak u vrijednosti od 2 mld kn (3,9%), HEPova najava smanjenja cijena struje od 6-7 posto (3,2%), poreznici u akciji-inspekcije u kafićima (2,8%), potpisivanje sporazuma o koaliciji HDZ-HSS (2,2%), najava štrajka medicinskog osoblja (2,2%) i fiskalizacija na tržnicama (2,0%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor od 2%.
Vlada RH u svom devetnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 40,2 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 38,9%), dok vladinu politiku ne podržava 43,3 posto građana (prema 43,9% iz srpnja) uz 16,5 posto neodlučnih. Tako se i dalje osjeti utjecaj ulaska u EU i u podršci Vladi RH, ali u usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 40,2 posto. Ovaj je mjesec Vlada za svoj rad dobila čvrstu dvojku (2,46 prema prošlomjesečnoj 2,49). Najslabiju je ocjenu Vlada zabilježila u svibnju ove godine (2,22), a najvišu na samom početku mandata u veljači prošle godine (3,10).
Oznake: Promocija Plus, CroDemoskop, Tomislav Karamarko-
Račanova Vlada 25 godina nakon: “Najskeptičniji prema Haagu bio je Račan, najoptimističniji Bobetko” -
Lalić Hegediš: “Vučić je najbolji Šešeljev učenik, a Hrvati mu, kao ustaše, služe za skretanje pažnje” -
Akt o digitalnim uslugama (DSA) regulira fake news i dezinformacije – ključna pitanja i odgovori