ENG
Internetski manifest – hrvatski prijevod
Grupa od 15 njemačkih novinara i blogera aktivista je u srpnju ove godine objavila Internet-Manifest na njemačkom jeziku. Tema je budućnost online novinarstva u 17 točaka. U trenutku pisanja ovog bloga već je preveden na 15 jezika. Nakon hrvatsko-srpskog, ovo je prijevod Internetskog manifesta na hrvatski jezik.
Kako danas funkcionira novinarstvo – u sedamnaest točaka:
1. Internet je drugačiji.
Internet proizvodi različite javne sfere, različite uvjete trgovanja i različite kulturne vještine. Mediji moraju prilagoditi svoje radne metode današnjoj tehnološkoj stvarnosti umjesto da je ignoriraju ili osporavaju. Njihova je dužnost da na temelju dostupne tehnologije razviju najbolji mogući oblik novinarstva, što uključuje nove novinarske proizvode i metode.
2. Internet je džepno medijsko carstvo.
Web preuređuje postojeće medijske strukture nadilazeći njihove bivše granice i oligopole. Objavljivanje i širenje medijskih sadržaja više se ne vezuje uz velike investicije. Novinarska se samosvijest, na sreću, liječi od svoje funkcije gatekeepera, odnosno filtera relevantnih informacija. Ostaje samo kvaliteta zahvaljujući kojoj se novinarstvo razlikuje od pukog publiciranja.
3. Internet je naše društvo – naše društvo je Internet.
Internetske platforme poput društvenih mreža, Wikipedije ili YouTube-a su postale dijelom svakodnevice za većinu ljudi zapadnog svijeta. Dostupne su jednako kao i telefon ili televizija. Ako medijske kuće žele i dalje postojati, moraju razumjeti način života današnjih korisnika i usvojiti njihove oblike komunikacije. To uključuje osnovne oblike društvene komunikacije: slušanje i odgovaranje, odnosno dijalog.
4. Sloboda Interneta je nepovrediva.
Otvorena arhitektura interneta predstavlja osnovni IT zakon društva koje komunicira digitalno, i slijedom toga, predstavlja i zakon novinarstva. Ne mijenja se radi zaštite posebnih komercijalnih ili političkih ciljeva, često skrivenih iza lažnih javnih interesa. Bez obzira kako se to radi, blokiranje pristupa Internetu ugrožava slobodan protok informacija i kvari naše osnovno pravo da samostalno određujemo razinu informiranja.
5. Internet je pobjeda informacija.
Zbog neodgovarajuće tehnologije, medijske kompanije, istraživački centri, javne ustanove i druge organizacije su sve do sada sastavljale i razvrstavale svjetske informacije. Danas svaki građanin može postaviti svoj osobni selektivni pristup vijestima dok pretraživači ulaze u ranije nepoznato, nevjerojatno bogatstvo informacija. Danas se pojedinci mogu informirati bolje nego ikada prije.
6. Internet mijenja poboljšava novinarstvo.
Novinarstvo putem Interneta može ispuniti svoju društveno-obrazovnu ulogu na novi način. To uključuje predstavljanje informacija kao stalno promjenljiv, neprekidan proces; gubitak nepromjenjivosti tiskanih medija donosi korist. Onima koji žele opstati u tom novom informacijskom svijetu potrebni su novi idealizam, nove novinarske ideje i osjećaj zadovoljstva u iskorištavanju ovih novih mogućnosti.
7. Mreža zahtijeva umrežavanje.
Linkovi povezuju. Jedni druge upoznajemo preko linkova. Oni koji ih ne koriste isključeni su iz društvene rasprave. Ovo također vrijedi za web stranice tradicionalnih medijskih tvrtki.
8. Linkovi nagrađuju, citati ukrašavaju.
Pretraživači i agregatori doprinose kvaliteti novinarstva: oni povećavaju mogućnost pronalaženja kvalitetnog sadržaja na dugoročnoj osnovi i k tome još čine sastavni dio nove, umrežene javne sfere. Reference putem linkova i navoda – posebice uključujući one postavljene bez suglasnosti ili naknade njihovom pokretaču, u prvom redu omogućuju postojanje kulture umreženog društvenog diskursa. Kao takve svakako zaslužuju zaštitu.
9. Internet je novi prostor za političke rasprave.
Uspjeh demokracije ovisi o uključenosti sudionika i slobodi informacija. Jedan od novih zadataka novinarstva je prenijeti politička polemiziranja iz tradicionalnih medija na Internet, potičući pri tome i aktivno uključivanje javnosti.
10. Današnja sloboda medija predstavlja slobodu mišljenja.
Članak 5. njemačkog Ustava ne obuhvaća zaštitu prava pojedinih zanimanja ili tehnički tradicionalnih poslovnih modela. Internet nadilazi tehničke granice između amaterizma i profesionalizma. Upravo zato sloboda medija predstavlja povlasticu koja mora vrijediti za svakoga tko doprinosi ispunjenju novinarske misije. U kvalitativnom smislu, ne smije se praviti razlika između plaćenog i neplaćenog novinarstva, već između dobrog i lošeg novinarstva.
11. Više je više – informacija nije nikada previše.
Nekoć davno, institucijama poput crkve bila je važnija vlast nego osobna svijest. Nakon izuma tiska, takve su institucije osudile neselektivnost objavljivanih informacija. S druge strane, postojali su pisci pamfleta, enciklopedisti i novinari koji su dokazali da više informacija znači i veću slobodu, kako za pojedinca, tako i za društvo u cjelini. U tom pogledu se do danas nije ništa promijenilo.
12. Tradicija nije poslovni model.
Danas brojni primjeri dokazuju da se pomoću novinarskog sadržaja na Internetu može zaraditi novac. Ipak, obzirom na izrazitu kompetitivnost internetskog tržišta, poslovni modeli moraju biti prilagođeni strukturi globalne mreže. Od ove osnovne prilagodbe nitko ne bi smio bježati na način da kreira pravila kojima se samo održava postojeće stanje. Novinarstvo treba sudjelovati u slobodnoj tržišnoj utakmici za financiranje svoje opstojnosti na webu i u tom smislu treba imati hrabrosti uložiti sredstva u implementaciju raznolikih rješenja.
13. Zaštita autorskih prava na Internetu je naša građanska dužnost.
Autorska prave čine temelj organizacije informacija na Internetu. Pravo stvaraoca na odlučivanje o vrsti i opsegu distribucije svojeg sadržaja vrijedi i na globalnoj mreži. Istovremeno, autorska prava se ne smiju zlorabiti na način da isključivo štite zastarjele oblike ponude informacija ili sprječavaju razvoj novih distribucijskih modela i prava korištenja. Vlasništvo obvezuje vlasnika.
14. Internet ima mnoštvo valuta.
Novinarski online servisi financirani putem oglašavanja nude sadržaj u zamjenu za tzv. pull-effect, odnosno porast narudžbi ili prodaje oglašenog proizvoda ili usluge. Vrijeme čitatelja, slušatelja ili gledatelja jako je dragocjeno – na ovoj tezi oduvijek počivaju osnovna načela financiranja. Potrebno je izraditi i testirati druge, novinarski opravdane oblike financiranja.
15. Ono što je na mreži ostaje na mreži.
Internet uzdiže novinarstvo na novu kvalitativnu razinu. Tekst, zvuk i slike u online izdanje više nisu nužno prolaznog karaktera. Oni ostaju dostupni pri čemu sačinjavaju arhiv suvremene povijesti. Novinarstvo mora uzeti u obzir razvoj informacija, njihovo tumačenje i greške, odnosno treba znati priznati svoje pogreške i ispraviti ih na transparentan način.
16. Kvaliteta ostaje najveća vrlina
Internet razotkriva gomile sličnih i srodnih proizvoda. Samo će oni koji se odlikuju izvrsnošću, vjerodostojnošću i iznimnošću dugoročno opstati. Zahtjevi potrošača su porasli. Novinarstvo ih mora ispuniti i pri tome ustrajati na svojim principima.
17. Sve za svih.
Mreža svih mreža predstavlja infrastrukturu za društvenu razmjenu nadmoćniju od masovnih medija 20. stoljeća: kad se nađe u dilemi, „generacija Wikipedia“ je sposobna procijeniti vjerodostojnost izvora, slijedeći podatke do njihovog originalnog izvora, istražujući, provjeravajući i procjenjujući – samostalno ili kolektivno. Ti isti Internet korisnici ne shvaćaju ozbiljno novinare koji tu vještinu zanemaruju i ne poštuju. S punim pravom. Internet omogućuje izravnu komunikaciju s onima koji su se nekoć nazivali primateljima – čitateljima, slušateljima i gledateljima – te omogućuje iskorištavanje njihovog znanja. Ne trebamo novinare sveznalice, već istraživače i komunikatore.
Autori teksta: Markus Beckedahl, Mercedes Bunz, Julius Endert, Johnny Haeusler, Thomas Knüwer, Sascha Lobo, Robin Meyer-Lucht, Wolfgang Michal, Stefan Niggemeier, Kathrin Passig, Janko Röttgers, Peter Schink, Mario Sixtus, Peter Stawowy, Fiete Stegers.
Prijevod na hrvatski smo napravili u dobroj namjeri da potaknemo izradu finalne hrvatske varijante manifesta, budući da u ovom trenutku na stranicama Internet manifesta jedino “srpsko-hrvatska” koju je napravila Sanja Rastovac.
Oznake: on line mediji, Internet u Hrvatskoj, blagodati internetaPročitajte i…
