Istraživanje javnog mnijenja – može li se anketama manipulirati?

Posljednja izmjena 8 travnja, 2024 u 05:20

Naravno da može, ali se ne isplati! Često ćete čuti od nezadovoljnika rezultatima pojedine ankete kako je anketa „naručena“. Apsolutno su u pravu: svaka anketa je naručena, jer je netko izradu ankete morao naručiti (i platiti) od specijaliziranih kuća za ispitivanje javnog mnijenja. Žele li implicirati tom izjavom da je ishod ankete lažiran? Nedavno je Dragan Bagić iz Pulsa potvrdio moje razmišljanje: ukoliko govorimo o anketama koje su provele neke od naših renomiranih firmi poput Pulsa, Promocije Plus i sličnih, jednostavno ne vjerujem da bi te firme, koje svakodnevno rade brojna ispitivanja za potrebe gospodarstvenika, prodale svoju reputaciju jeftino. A nisam siguran i da je bilo koja od stranaka spremna platiti tako visoku cijenu za rezultate ispitivanja koji u javnosti mogu promijeniti tako malo… Ovo smo napisali na manjgura.hr prije točno dvije godine kao naš Vodič kroz izbore – ankete, istraživanja javnog mnijenja želeći riješiti neka od najčešće postavljenih pitanja oko izbora – ona oko izbornih istraživanja.
U predsjedničkim izborima smo opet slušali prave rasprave oko toga, pa smo samo nastavili priču s lokalnih izbora – Predsjednički izbori – pažljivo čitajte ankete (2) – rat anketama. Ankete nisu tu da precizno pogode rezultat, bitno je da pogode trendove, prije svega na parlamentarnim izborima gdje izborni sustav unosi značajnu grešku u konačan broj mandata – Krešimir Macan za 24sata: Niti jedna anketa ne može precizno izmjeriti rezultat. Puno samo o istraživanjima pisali, pogledajte ovaj stari tekst s vremenskim odmakom – Misterij Milanovićeve popularnosti – kako čitati istraživanja? Dodatno smo objašnjavali prošle godine najpoznatija istraživanja javnog mnijenja koja su javno dostupna – Crobarometar vs Crodemoskop – što uistinu kažu istraživanja – tko gubi a tko dobiva?, no objašnjavanja očito nikad dovoljno.

Čemu ovaj iscrpan uvod? Pa ponovno smo svjedoci javne rasprave koju je pokrenuo ponovno jako gledan Šprajcov nedjeljni Dnevnik prošli vikend kada je donio Hendalovo istraživanje o popularnosti političara i političkih stranaka. Bilo bi to još jedno istraživanje u nizu koje donosi rezultate o popularnosti političkih aktera, da se brojke nisu drastično razlikovale o svih dosadašnjih anketa… Naravno, usljedile su reakcije i logična pitanja tipa Zašto je po najnovijoj anketi Hendala SDP čak triput jači od HDZ-a? ili pak jaki naslovi Macan o istraživanjima javnog mnijenja o rejtingu političara: To su ankete s greškom!. S obzirom da sam za ovaj zadnji dijelom kriv, a nisu vam se dali pročitati tekstovi iz uvoda evo nekoliko kratkih opaski.

Istraživanja u Hrvatskoj rade brojne agencije Hendal, Gfk, Promocija Plus i Ipsos Puls (bivši Puls – web stranice još žive u prošlosti) – one žive od istraživanja tržišta i istraživanja javnog mnijenja i tek su Promocija Plus i Ispos Puls s puno više iskustva u političkim istraživanjima (Ipsos Puls s već desetogodišnjom vrlo uspješnom praksom – pogledajte komentar Pulsa na tu temu izlaznih anketa na parlamentarnim izborima 2007.) Koliko god je metodologija slična i za pivu i politiku, postoje neke značajne razlike, koje ako se ne poštuju mogu rezultate učiniti upitnim od strane javnosti, a to se upravo dogodilo s ovim zadnjim istraživanjem Hendala.

1) Idemo se dogovoriti što je cilj istraživanja. Ako je cilj odgovoriti na pitanje Za koga bi glasali da su sutra izbori? tada smo već na dobrom putu. U tom slučaju nas za konačan rezultat zanimaju svi oni koji će sigurno i vjerojatno izaći na izbore. Oni koji ne izlaze na izbore ne odlučuju izravno o rezultatu izbora, pa nas njihov stav u ovom slučaju ne zanima. Dakle popularnost stranaka ili ratinge možemo računati samo između onih koji su se opredijelili i neodlučnih KOJI ĆE IZAĆI NA IZBORE. To je jedino ispravno. Ne zanima me odgovor koliko bi glasova dobio HDZ ili SDP kada bi svi oni koji imaju pravo glasa odgovorili na pitanje, a ne bi izašli u istom broju na izbore. Takav vas rezultat može odvesti u zabludu. Jer možda vas ne vole, ali će zato ostati doma, a vaši vas obožavaju i svi će izaći i odjednom uspjeh:-). Tu je prvi odgovor zašto se postoci toliko razlikuju. Hendal je uzeo u obzir sve ispitanike, ostali to ne rade jer to i nije cilj istraživanja.

Ako bi od 58% onih koji ne žele izaći na izbore ili su neodlučni prema Hendalu napravili podjelu da recimo 40% neće izaći a da je 18% neodlučno i za ratinge uzeli gornje pravilo od Hendalovih SDP 16,2 HDZ 6,8 HNS 3,3 i Milan Bandić 3% mogli bi dobiti sljedeći preračunati rezultat uz izlaznost u izborim od 60% (nešto je viša u prosjeku inače) SDP 27 HDZ 11,3 HNS 5,5 Milan Bandić 5% ostali 21,2% i neodlučni 30%. Ne baratam kompletnim istraživanjem Hendala, pa možda nisam u detaljima precizan, no već ovaj izračun daje neke rezultate koji su približni onima Promocije Plus (SDP 29,2 HDZ 18,3 HNS 5,9 HSS 5,1% Bandić zanemariv) i Ipsos Puls (SDP 27,8 HDZ 17 HNS 5,5 HSP 5,3 HSU 5,1 Laburisti 4,8 HSS 3.2 % neodlučni 18,4%). Dakle utvrdili smo prvo mjesto gdje je moglo doći do razlike.

2) Uzorak od 600 ispitanika za Hrvatsku je na granici, ako i ne ispod prihvatljivog, jer kod političkih istraživanja, kao što smo vidjeli gore, imamo relativno visok broj onih koji neće izaći na izbore (30-40% što korespondira sa stvarnim izlaskom na birališta na proteklim izborima). Dakle popularnost stranaka utvrđujemo na oko 60% ispitanika, što bi tek na 1000 ispitanika dalo N od 600, čime bi jamčili dobar uzorak. Dakle tu je moglo doći do većih odstupanja u uzorku u odnosu na ostala istraživanja.

3) Telefonska istraživanja znaju dati prednost gradu u odnosu na selo i tu vidim prostora iz za pad HDZ-a, te HSS-a i HSP-a koje Hendal dobiva očigledno značajno ispod 5%. Istodobno imamo potvrđene trendove iz ranijih izbora da glasači desnice, naročito u za njih nepopularnim vremenima, dosta teže daju odgovor na pitanja iz političkih anketa, te prelaze u neodlučne ili apstiniraju. Ili ih jednostavno nema dovoljno u uzorku, jer ne žele sudjelovati u anketama. Ipsos Puls radi terensko istraživanje s tajnim izjašnjavanjem, koje u praksi daje značajno manje neodlučnih ili onih koji apstiniraju. Ali obje metode telefonska i terenska su jednako kvalitetne ako ih se koristi po pravilima struke – tu ne treba dramiti. No svaka ima svoje prednosti i mane – teren je skup i spor, telefon brz i jeftin.

4) Svako istraživanje ima svoju grešku koja se može izračunati i doseže do +-5% – što na ovim preračunatim rezultatima u konačnici može dati rezultat SDP-a i HDZ-a prilično sličan onima Promocije Plus i Ipsos Pulsa. Dakle Hendal nije imao namjeru manipulirati ili podvaliti nekakav rezultat, samo ga treba znati pročitati. I tada odgovarajuće predstaviti javnosti.

Dakle ovim ozbiljnim anketama ne manipulira se jer se to ne isplati – uvijek mogu pogriješiti u interpretaciji, no tko radi taj griješi. Bitno je da se greške ne ponavljaju.

Više o anketama i istraživanjima potražite na http://manjgura.hr/tag/istrazivanja/ i http://manjgura.hr/tag/ankete/

A ako vas zanima kojim se to anketama može manipulirati pročitajte O relevantnosti on-line anketa i horoskopa.

Oznake: parlamentarni izbori, izbori ankete, istraživanja javnog mnijenja, parlamentarni izbori u Hrvatskoj, izbori, Politika, politika u Hrvatskoj, izborne ankete, izborna istraživanja, Ipsos Puls

Pročitajte i…

• 
  Društvene mreže i izbori – možemo li koristiti Obamine poučke?
• 
  Društvene mreže: Kompanije moraju biti spremne na dvosmjernu komunikaciju
• 
  Izbori 2011 – kako izgleda stvarna podjela na crvenu i plavu Hrvatsku iz 2007.