ENG
Izbori 2011. Neodlučnih u ovom trenutku nema 40%, stranke imaju malo prostora za preokrete
Zamolili su me da komentiram rezultate ankete koju je sinoć donio HRT – 40,2% birača je neodlučno, pa sam komentar odlučio podijeliti s vama, iako smo o svim problemima koji se javljaju oko anketa već pisali ranije, također povodom slične anketa na HRT-u – Istraživanje javnog mnijenja – može li se anketama manipulirati? i Crobarometar vs Crodemoskop – što uistinu kažu istraživanja – tko gubi a tko dobiva?.
U anketama nam je cilj doznati kako bi birači glasali na sam dan izbora. Stoga nas zanimaju oni koji će izaći na izbore i glasati, a ne što u ovom trenutku svi građani Hrvatske misle o strankama. Tako i dolazi do različitih rezultata u anketama. Prema Crobarometru iz kolovoza 61% birača sigurno izlazi na izbore uz još 22% koji vjerojatno izlaze – i među njima je 12,1% neodlučnih. Anketa koju je objavio HRT ne donosi podatak o vjerojatnosti izlaska na izbore, pa pretpostavljam da se broj neodlučnih odnosi na sve anketirane koji u ovom trenutku nemaju stav o strankama, a ne samo na neodlučne među biračima koji su spremni taj dan glasati. Izbori dosad su pokazali da više od 30% birača uopće ne koristi svoje biračko pravo, tako da me ovaj podatak od 40% neodlučnih ne iznenađuje, ali može zavarati, jer obuhvaća i neodlučne i one koji neće glasati na dan izbora. S obzirom da rezultat izbora definiraju oni koji glasaju strankama ostaje možda do 15% birača koji će tijekom kampanje odlučiti kome će dati glas. Na izborima 2007. zbog intenzivne kampanje ta brojka je bila nešto viša – 24% glasača je odlučilo tijekom same kampanje – pola u prva dva tjedna kampanje, a pola u zadnjem tjednu kampanje, pokazale su izlazne ankete.
Crobarometar_Ipsos_Plus_kolovoz_2010
Kako su birači odlučivali na izborima 2007. prema izlaznim anketama Ipsos Pulsa:
|
Vrijeme odluke
|
|
|
|
Rezultati
|
|
%
|
|
|
Puno prije izbora
|
63,53%
|
|
Nekoliko mjeseci prije
|
12,67%
|
|
Tijekom kampanje
|
9,96%
|
|
Posljednji tjedan
|
13,83%
|
Kampanja je 2007. bila intenzivna, završila preokretom i ne iznenađuje pomalo visoka brojka od ukupno 23,79% onih koji su u samoj kampanji donijeli odluku kome će dati svoj glas. Ne vjerujem da se takvo što može ponoviti u kampanji 2011.
O samoj su se anketi Hendala u međuvremenu očitovali i drugi – Stručnjaci za komunikologiju pod upitnik stavljaju rezultate Hendalove ankete za HTV – Stvarnost ili puste želje: Milanović mete kao Tuđman? Nemoguće! – 3,3:1 rezultat je kojim bi, prema istraživanju agencije Hendal, Kukuriku koalicija pobijedila na izborima. Premijer bi lakoćom postao Zoran Milanović.
“Mogu vam još reći i to da je rezultat od 40,2 posto neodlučnih autentičan te da u to nisu ušli oni koji neće izaći na izbore. Njih nismo uzimali u obzir” – objasnila je Večernjem listu Irena Starman Frančić iz agencije Hendal. Drago mi je ako je tako, no trebalo je to naznačiti kod objave rezultata, uz objavu uzorka i greške istraživanja, barem u on line izdanjima medija koji ga je naručio. Tako bi dijelom odmah maknuli neke nedoumice s rezultata. E sad drugi razlog za ovakve rezultate – već smo o tome pisali uspoređujući istraživanja – Crobarometar vs Crodemoskop – što uistinu kažu istraživanja – tko gubi a tko dobiva?, no nije naodmet ponoviti.
Velika je razlika pitate li pitanje zatvoreno (prema ranije utvrđenoj listi kada ispitanik slučajnim redoslijedom dobiva prijedloge i odgovara) ili otvoreno (ostavljate ispitaniku na volju da sam kaže što misli). Dovoljno je usporediti rezultate popularnosti političara CroBarometra koji pita zatvoreno i Cro-Demoskopa koji pita otvoreno – razlike su očigledne…
Zatvoreno pitanje – CroBarometar (kraj kolovoza 2011.)
Crobarometar političari popularnost kolovoz 2010
Zatvoreno pitanje – Cro-Demoskop (početak rujna 2011.) – sličniji rezultati gornjima jer ih se pitalo kakav vam je dojam o…
Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85% građana/ki, a negativan za 8% (ukupno pozitivan doživljaj 76,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 32,4% građana/ki (prema srpanjskih 31,6%), dok je za njih 55,6% negativna (prema 55% iz kolovoza). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju negativna za 23,3 postotnih poena (isto kao i prošli mjesec). Zoran Milanović je pozitivan za 40,1% ispitanika/ca (prema 40,2% iz kolovoza), a negativan za 44,6% (prema 41,8% iz kolovoza). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju negativan za 4,5 postotnih poena (prije mjesec dana 1,6 postotnih poena)
Otvoreno pitanje – Cro-Demoskop – posve drugačiji rezultati od gornjih jer se ispitanike pitalo tko im je napozitivniji političar u zemlji bez ikakve sugestije, što je vjerojatno bio slučaj sa stranačkim rezultatima u istraživanju Hendala.
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 44,6% (prošli mjesec 43,3%) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političara nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 9% građana/ki, dok mu se približavaju lideri dvije vodeće stranke u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 7,6% (u kolovozu 6,6%), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 6,2% (5,4% u srpnju). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4%), Vesna Pusić (3,3%), Ruža Tomašić (1%), Ljubo Jurčić i Radimir Čačić (po 0,9%), te Marjana Petir i Tomislav Karamarko (po 0,5%).
Ovdje i ulazak Rohatinskog na listu, sugerira da se radi o otvorenom pitanju, jer se na javlja u drugim anketama. Slična se stvar vjerojatno dogodila i s postocima stranaka pa samo tako umjesto ratinga dobili nekakvu sliku koliko je biračima danas ugodno reći za koga bi glasalo – glasači Kukurikua očigledno s time imaju puno manje problema od ostalih, prije svega HDZ-a. Za danas dosta o istraživanjima:-).
Pročitajte i…
