ENG
Je li tisak brod od papira kojeg će zadesiti sudbina Titanica?
Iz dana u dan, gomilaju se izvještaji o podlijeganju nekih od najvećih imena novinarstva pred haračem poznatim kao kriza. Diljem svijeta, ali i Hrvatske, redakcije, ponegdje javno, ponegdje tajno, otpuštaju zaposlenike ili pak gase listove. European Federation of Journalists uputila je hitno upozorenje liderima političkih stranaka u Europskom parlamentu, prenosi EUobserver. Ako se ništa ne poduzme, taj sektor je osuđen na propast, apeliraju novinari.
U svom dopisu, predsjednici organizacije tvrde da je novinarstvo „kamen temeljac europske demokracije” i kao takvo mora biti zaštićeno poput banaka ili autoindustrije koje dobivaju bilijune eura pomoći.
Dalje kažu da će Europa tek biti pogođena u onoj mjeri u kojoj su Sjedinjene Američke Države već stradale pred naletima krize, te apeliraju da se Unija mora sada aktivirati da bi spasila tiskovine. Traže da se otvore javne rasprave na nacionalnim i europskim razinama, na temu budućnosti medija. Odgovor političkih šefova se još očekuje, dok se nad horizontom tiskovina nadvija sve moćnija mreža.
Alarmi su se oglasili i u Lijepoj našoj. Već i ptice na grani cvrkuću: Internet! Internet! Internet! To potvrđuje i istraživanje tvrtke Valicon objavljeno prije desetak dana.
Prema usporedbi rezultata istraživanja o Internet penetraciji za 2007. i 2009. godinu zaključeno je kako se hrvatski potrošači sve aktivnije uključuju na web. Dok je u veljači 2007. godine prosječni domaći sufrer generirao 252 prikaza stranica mjesečno, danas pregleda 387 stranica. Ako je u veljači 2007. prosječni hrvatski korisnik proveo na Internetu 5 sati i 37 minuta, danas na mreži u prosjeku potroši dva sata više.
Svoju lojalnost hrvatski korisnik potvrđuje i sve većim brojem online posjeta na mjesec. U veljači 2007. prosječni posjetitelj je napravio 35 različitih posjeta, a danas u prosjeku napravi 58 posjeta na mjesečnoj razini. A jedno povlači drugo, i one iste ptice znaju da je trik u oglašavanju. Kamo potrošači, tamo i marketing s reklamama.
Vodeći ljudi hrvatskih medija okupili su se početkom ožujka na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kako bi raspravili mutnu budućnost domaćih tiskovina. Kako je naveo poslovni.hr, svi prisutni su se složili da kriza postoji, no nije bilo jednoglasnog stava o njezinoj dubini kao i načinu izlaska iz nje.
“Prema mojim podacima prosječna ukupna tiraža svih dnevnih novina u Hrvatskoj je 420 tisuća primjeraka i pada već dugi niz godina. Već sada je vidljivo da tiskani mediji raspolažu s 30 posto manje novca nego u istom razdoblju 2008. godine. Kao zaštitnu mjeru mediji mogu posegnuti za dizanjem cijene tiskovina, no mislim da to nije rješenje” kazao je predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletić, spominjući i predviđanja američkih stručnjaka iz Microsofta koji su predvidjeli da će zadnje tiskano izdanje novina izaći 2043.
Predsjednik Uprave Večernjeg lista Marjan Jurleka te glavni urednik i član Uprave 24 sata Boris Trupčević mišljenja su pak da je samo došlo do promjene situacije na tržištu te je potrebna prilagodba novonastaloj situaciji. Trupčević navodi da 24 sata posluju pozitivno, unatoč krizi, s tiražom od 180 tisuća primjeraka dnevno i da u ovoj godini očekuju najbolji poslovni rezultat do sada.
“Podaci pokazuju da je Styria u Hrvatskoj 2004. godine imala 649.000 čitatelja, 2005. godine njih 850.000, a lani čak 1,6 milijuna dnevno” kazao je Trupčević. Budućnost tiskanih medija, istaknuo je Jurleka, u njihovoj je sinergiji s internetom odnosno s vlastitim web servisima. Mediji koji se neće moći prilagoditi takvim zahtjevima neće opstati na tržištu.
Pad oglašavanja na papiru je realnost vidljiva na svakom koraku. Pitanje je koji će izdavači moći izdržati taj manjak novca u blagajnama, a koji će poput Business.hr-a najaviti gašenje. Slijed kojim mediji stradavaju zbog smanjenje prodaje oglasnog prostora bi po zakonu logike bio da prvo padaju vanjsko oglašavanje i novine. Oglašavanje bi se potom redom moglo značajno smanjiti i na radiju, dok bi televizija i Internet bili eventualni dobitnici jer bi se svo preostalo oglašavanje koncentriralo kod njih..
I Davor Butković se pred mjesec dana požalio Financial Timesu koji je objavio analitički tekst o financijskoj krizi i posljedicama iste u Europi: “U Jutarnjem listu dogodio se pad od 30 posto u oglašavanju ove godine.”
Nedavno je i na portalu javno.com osvanuo intervju s prvim čovjekom domaćeg izdavaštva, Ninoslavom Pavićem. Pod naslovom „Jutarnji i Globus ostaju, no neki neće opstati”, suvlasnik EPH kaže:
„Nije samo kod nas ozbiljna situacija. Izdavaštvo diljem svijeta nalazi se u krizi. U Hrvatskoj se dogodila preraspodjela marketinškog kolača. Udio televizije u tom kolaču porastao je čak do 70 posto, što je uvelike različito od onog što je prihvatljivo u Europskoj uniji gdje televizija ima udjel od 35 posto. Televizija ima bezgranično vrijeme u kojem se mogu plasirati oglasi, a uz to je oslobođena od PDV-a. Na oko milijardu kuna, koje zarade od pretplate ne plaćaju PDV. S druge strane, u tisku imate pad oglasnog posla od 20 posto. Kada uzmemo u obzir da 60 posto prihoda dolazi od marketinga, onda taj pad ima katastrofalne posljedice. Mi smo ove godine budžetirali već triput, tako da možemo reći da je krajnje ozbiljna situacija.
Naravno da nećemo ukinuti najjače brandove poput Jutarnjeg lista i Globusa, no one manje, koji se ne mogu održati svojim marketingom, morat ćemo ugasiti. U EPH preispitujemo koja izdanja mogu, a koja ne mogu opstati. Morat ćemo jednostavno ukinuti ona izdanja koja ne mogu postići profitabilnost. Kakve će to posljedice imati, još ne znamo.„
A ni u Srbiji stanje nije blistavo. “Globalna financijska kriza uvelike se počela osjećati u susjednoj Srbiji, a da je tome zaista tako govori i najnovija analiza stanja tiskanih medija u Srbiji koja kaže da će do kraja godine veliki dio tiskovina zatvoriti svoja vrata, a više tisuća novinara naći će se na šalterima Zavoda za nezaposlene.Prihod od plaćenih oglasa od početka godine smanjen je u srpskim pisanim medijima za oko 30 posto, a trend pada tiraže dnevnog i periodičnog tiska se nastavlja. U kolovozu prošle godine sve novine imale su tiražu od oko 900.000, a sada je pao na 600.000, objavile su beogradske Večernje novine koje su napravile i kratku analizu stanja u srpskom tisku kroz razgovore s najmoćnijim osobama u najjačima srpskim tiskovinama.
Većina kolega u Srbiji se slaže kako je stanje još i dobro, jer pisani mediji u Njemačkoj i SAD-u bilježe pad od 50 posto, no kako sami kažu, svega će ih pola preživjeti ovu godinu. Recimo i to kako su tiskovine u Srbiji među najjeftinijim u regiji, gdje dnevne novine stoje oko 0.3 eura.”, pisao je Index.hr.
Brodić od papira plovi nemirnim morem sada, ali u svoj gomili nevolja i mračnih predviđanja, pojavila se i jedna dobra vijest.
Francuski Le Monde objavio je pred desetak dana vijest da je čitanost novina u zemlji vina i mode tijekom 2008. bila najveća ikad. Da, ikad. I oni su to nazvali paradoksom stoljeća. Istraživanja su naime, pokazala da je broj porastao za čak 1,5 milijuna čitatelja tijekom 2008. u usporedbi s 2007. I to ne računajući korisnike koji online traže izdanja listova. Isto tako, 48,6% Francuza starijih od 15 čita barem jedno dnevno izdanje novina.
I ja sam jedna od onih kojima kava i novine predstavljaju neizmjerno zadovoljstvo i stoga pridonosim apelu s početka priče, uz kapetane brodova od papira sam i nadam se da neće potonuti poput Titanica.
Pročitajte dnevnik na sličnu temu Hrvatske novine u krizi? s početka godine, pa vidite koliko su bili u pravu tadašnji prognozeri ili za slične dnevnike kliknite na neku od ključnih riječi ispod ili pored dnevnika.
Oznake: on line mediji, Internet u Hrvatskoj, tisak u HrvatskojPročitajte i…
