Je li tisak brod od papira kojeg će zadesiti sudbina Titanica vol.2?

piše Manjgura, 10. svibnja 2009.

Posljednja izmjena 10 kolovoza, 2016 u 12:40

O upitnoj budućnosti tiska već smo pisali, a u zadnje vrijeme tomu svjedoče nove uznemiravajuće činjenice. Na klimavim nogama tako su se sada našla i dva utjecajna britanska lista The Times i Sunday Times koji tjedno bilježe gubitak od 1 milijuna funti. Kako prenosi Press Gazette, razlog tomu je smanjena zarada od oglašavanja, te povećanje administrativnih troškova zbog ulaganja u tehnološko poboljšanje istih. U minusu su se krajem 2008. godine našla i druga dva dnevna lista The Sun i News of the World s gubitkom od čak 118,5 milijuna funti.
Kriza nije zaobišla ni tisak u SAD-u gdje se u sve većim problemima nalazi The Boston Globe, koji je 1872. godine osnovalo šest bostonskih biznismena. Njegov vlasnik, The New York Times, pokušava svim silama spriječiti gašenje The Boston Globe-a, jednog od američkih najpoznatijih listova. Tako se radnicima predlaže prihvaćanje nižih plaća, rezanje mirovinskog osiguranja i drugih pogodnosti. U slučaju da se ne nađe neki kompromis, nema mu spasa jer se za ovu godinu predviđa gubitak od 85 mil. dolara. I u ovom slučaju, financijski problemi su posljedica otpadanja oglašavanja, prodaje i povećanih tiskarskih troškova. Njegova sudbina saznat će se u petak, 8. svibnja, za kada su predviđeni finalni sporazumi.

Kako piše Jutarnji list (8.05.2009.), na pitanje preživljavanja američkog tiska nedavno se osvrnuo i washingtonski dopisnik BBC-a Max Devenson. On se u svojoj nedavnoj analizi trenutačnog stanja američke novinske industrije zapitao hoće li, potraje li ekonomska kriza, postojati ijedne dnevne novine u Americi koje će o njoj pisati. Na analizu ga je potakla objava vlasnika San Francisco Chronicla da namjerava otpustiti značajan dio zaposlenika kako bi se smanjili troškovi. Ne uspije li tako spasiti novine, prodati će ih ili ugasiti. San Francisco Chronicle, poput The Boston Globe-a, ima dugogodišnju tradiciju, a osnovan je davne 1865. godine i njegov nestanak bi svakako značio veliki gubitak. Počeci većine američkih listova, koji se danas nalaze u teškoj situaciji, datiraju u tzv. «zlatno doba tiska», kako se naziva razdoblje između 1870. godine i početka Prvog svjetskog rata. U to je vrijeme novinarska industrija počela rasti i postojala je sve utjecajnijom, a stime se sve više okrenula komercijalizaciji tiska i ovisnosti o oglašivačima. Kako zaključuje Jutarnji list, ta je činjenica veoma zanimljiva jer upravo u Amrici danas javlja ideja o spasu novina kroz njihovo preoblikovanje u neprofitne organizacije, čime bi stekla status poput javnih radijskih postaja. Na taj bi način bile oslobođene i dijela poreznih davanja i možda na taj način izbjegle propsat.

Osim Ujedinjenog Kraljevstva, u Europi u teškoćama se snašla i Republika Češka, koja je samo u proteklih par mjeseci svjedočila nestajanju oko dvadesetak listova. Za još nekolicinu novina očekuje se sličan kraj u narednim tjednima, piše European Journalism Centre. U Češkoj ni televizijske postaje nisu u puno boljoj poziciji. Naime, one najveće smanjile su troškove proizvodnje, a one manje rade na osmišljavanju nove, jeftinije programske sheme. Dok se tradicionalni češki mediji bore za opstanak, s druge strane pak, Internet je na dobitku. Ovi prvi prisiljeni su davati otkaze i uvelike smanjivati troškove, dok oglašavanje na webu bilježi rast.
Međutim svjetska ekonomska kriza ne dovodi «samo» do kraha novina već i do smanjena slobode, smatra The Freedom House. Postoji mogućnost da će tako mediji, koji opstanu, biti podvrgnuti još većim represivnim mjerama od strane moćnika, a biti će prisljeni prilagoditi se ne bi li «potonuli».
O stanju u hrvatskim medijima i o utjecaju gospodarske krize na medije govorilo se u emisiji «Otvoreno», čiji su gosti bili novinari i urednici vodećih domaćih tiskanih i internetskih izdanja. Tako je urednik Styrije za Hrvatsku, Boris Trupčević, najavio povišice od deset posto, a ne otkaze o kojima ne razmišlja ni Matija Babić, vlasnik Index.hr-a. I novinska agencija Hina, zahvaljujući državnom proračunu iz kojeg crpi dio sredstava, ali i prodaje svojih vijesti drugim medijima, još uvijek čvrsto stoji na nogama, s manjim prihodima od 15 posto u prvome kvartalu.
Malo lošiju situaciju nalazimo u medijskoj kući EPH, gdje je ugašeno nekoliko projekata i podijeljeno više otkaza novinarima. Predsjednik Uprave Ninoslav Pavić ipak tvrdi da su na vrijeme shvatili da stiže kriza te su počeli s rezanjem troškova poput putovanja i kartica.
U svakom slučaju, izgleda da bi Hrvatskoj mogle pozavidjeti mnogobrojne države čiji su mediji suočeni s teškom financijskom borbom. Nadajmo se da će naše tiskovine na tome i ostati, a ostalima želimo sretno preživljanje.

Pročitajte dnevnik na sličnu temu Hrvatske novine u krizi? s početka godine te prethodni članak na ovu temu Je li tisak brod od papira kojeg će zadesiti sudbina Titanica.

Ako vijesti iz Manjgure želite primati e-mailom pretplatite se ovdje – upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.