Kampanja i populizam – treba li u kampanji reći tešku istinu biračima ili ići populistički?

Posljednja izmjena 1 ožujka, 2022 u 16:23

KAMPANJA I POPULIZAM  – KRAH ZEMLJE MIJENJA I OČEKIVANJA JAVNOSTI – BIRAČIMA U LICE reći bolnu istinu – Rezovi, ali i optimizam i nada – mogu se sažeti očekivanja javnosti od izbornih pobjednika. Može li tu promjenu ponuditi vladajući HDZ? Jako teško, nemoguće – oprema je jučerašnjeg teksta Zdenka Duke u Novom listu u kojem sam i ja bio jedan od sugovornika. Svaka politička kampanja otvara nova, a i neka stara pitanja. Koliko je javnost  bila razočarana i koliko oduševljena prošlim predizbornim obećanjima, a što može očekivati od kampanje koja nas čeka. Pretjerano trošenje novaca za predizborne kampanje je oduvijek smetalo biračima, ali kako će birači reagirati kada se od njih bude tražila još veća štednja koja ih bez sumnje čeka u narednim godinama? Kako i što obećavati biračima, je li populizam nužan u svakoj kampanji?To su neka od pitanja kojima se pozabavio Novi list, komentare na pitanja dali su i Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Žarko Primorac, konzultant i profesor na više ekonomskih fakulteta. Moji stavovi odskaču od stavova uvaženih kolega jer ih svatko gleda iz perspektive svoje specijalnosti i složit ću se s njima ako ih se gleda isključivo iz tog aspekta. Nažalost u kontekstu kampanja, full monthy ili potpuna iskrenost nije nešto što se pokazalo kao dobitna kombinacija (pogledajte samo 2007. i kako je završila najava uvođenja poreza od strane SDP-a – kao jedan od glavnih generatora negativne kampanje HDZ-a). Biračima treba reći istinu uvijek, ali pronaći teme preko kojih će se maksimalizirati efekt kampanje, a ne razvodnjavati. Sanader je rekao 2007. Idemo dalje i mobilizirao dovoljno glasova – sada se traže Promjene – kakve – e na to odgovor treba dati kampanja. Konkretan primjer – mislim da su mjere koje je navodno ponudila koalicija sasvim ok materijal za kampanju i ne treba ići dalje u strašenju birača – više u članku SDP za kampanju daje 10, ostali 5 mil kuna. OVDJE pročitajte što će napraviti ako osvoje vlast. Motiv za članak je bilo ovo istraživanje ispsos Pulsa za Novu TV – EKSKLUZIVNO: Hrvati žele da nova Vlada reže prava. Žele, no hoće li i dati glas stranci koja to bude promovirala kao svoju politiku? Ja bih tu bio jako oprezan.

PS Prema zadnjem istraživanju Gfk Hrvati znaju da smo u banani – e sad traže rješenja, ne da ih netko dodatno ubija u pojam – Samo 2 posto građana Hrvatske smatra kako ćemo krajem godine izaći iz krize

U nastavku prenosimo tekst iz Novog lista u cijelosti:

Dame i gospodo, kriza je prošla. Tako kaže Jadranka Kosor. U smjernicama za ekonomsku i fiskalnu politiku za razdoblje od 2012. do 2014. godine. Vlada obećava rast BDP-a do četiri posto (već u 2011. jedan i pol posto), rast investicija do 7,6 posto, rast osobne potrošnje do 4,3 posto i smanjenje deficita za 2,1 milijardu kuna. Vlada tako obećanjima ulazi u kampanju. To da se u krizu ulazi i da se iz krize izlazi nevjerojatna je sintagma koju može upotrijebiti samo onaj koji nema pojma o ekonomiji. Zamislite, kriza je prošla iako nam je vanjski dug 47 milijarda eura!
Prije nekoliko dana u anketi koju je Ipsos puls radio za Novu TV tri četvrtine građana očekuje od nove vlade da dovede u red državnu blagajnu, pa i ako to bude značilo umanjenje nekih prava. Čak 73 posto građana očekuje od vlasti rezove. Ti su rezovi prihvatljivi građanima od 30 do 44 godine života, onima s visokom naobrazbom, a uglavnom ih ne žele oni mlađi od 30 godina, među kojima su i oni sa srednjoškolskim obrazovanjem. Iako će više oni mlađi vraćati golemi dug za koji su ih zadužile generacije posljednjih 20 godina, a osobito zadnjeg desetljeća. Građani bi za premijera izabrali Milanovića (41 posto) naspram Jadranke Kosor (19 posto). Dakle – ljudi su svjesni da dalje ovako ne ide i žele obećavajuću istinu, a ne lažna obećanja.

Katastrofalna ekonomija

Populizam – da ili ne u predstojećoj kampanji? Kampanja će uvijek biti populistička, odgovara nam Krešimir Macan, vlasnik tvrtke Mangjura. Ali, ne misle svi tako.
– Ljudima je veći problem percepcija nepravde, nego rezanje standarda. Bole ih nezaslužene povlastice. Boli ih kad oni koji imaju najviše, i plaće i mirovine, još i kradu. Isto tako, braniteljske mirovine. Ljudi su spremni suočiti se s realnošću, naravno ako se to radi na transparentan način i ako je vidljivo da su svi (jednako) pogođeni, ako se radi prema kriterijima pravednosti, govori nam Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
I Žarko Primorac, konzultant i profesor na više ekonomskih fakulteta, smatra da se građanima mora prezentirati pravo stanje ekonomije, a ono je blizu katastrofalnog. Mogu se dobiti izbori poštenim i istinitim pristupom.
– Blizu smo grčke pozicije. Javna potrošnja raste, obećane reforme se ne provode, rejting zemlje je na samoj granici investicijskog i špekulativnog s negativnim izgledima, financijski rezultat hrvatskih poduzeća u prošloj godini je negativan, a mogućnosti zaduživanja su smanjene, govori Primorac.
Za Primorca došlo je vrijeme naplate za greške i zablude zadnjih 20 godina – promašenu privatizaciju, pogrešnu ekonomsku strategiju, gubitak industrije, izvoza i proizvodnje i neadekvatnu tečajnu politiku.

Razbacivanje novca

– Građani su obično skloni prihvatiti populizam. Ali, vrlo su osjetljivi kad politička elita razbacuje novac. U očekivanju napretka i boljeg života, ljudi će prihvatiti i onog vođu koji traži odricanja ako mu mogu vjerovati, ako dobro obrazloži svoj program. Ali, bit će podozrivi prema onima koji su već izgubili povjerenje javnosti. S druge strane, dosta je povlaštenih društvenih grupa koje će se teško odreći tih privilegija, rekao nam je Ivan Rimac, profesor Pravnog fakulteta koji se bavi metodologijom društvenih istraživanja.
– HDZ nema rezultate i Milanović treba zvati na promjenu vlasti. Ali, on mora ljude uvjeriti da on doista ima ekipu koja može i zna napraviti promjene. Osnovno je uvjeriti ih u to, ističe stručnjak za odnose s javnošću Macan.
No, kako on vidi, u kampanju se niti ranijih izbornih kampanja nije išlo s lažnim nego s realnim obećanjima. Jedino treba paziti da se ističu dobre stvari a skrivaju mane. Treba iznositi programske postavke načelno i blago – jer, tko neće podržati da treba smanjiti vanjski dug ili smanjiti državnu upravu? Anketirani obično daju društveno prihvatljive odgovore, pa je očekivano da kažu da od nove vlasti očekuju rezove. Ali, ako ih pitamo slažu li se da im se smanji plaća, neće odgovoriti pozitivno.
– Zato ne treba najavljivati konkretne neugodne poteze, tvrdi Macan.

Čačić kao gromobran

Poslije ove ankete Ipsos pulsa koja joj ne ide na ruku, potpuno isto kao prilikom donošenja posljednjeg državnog proračuna, Jadranka Kosor je odgovorila: »Neka kažu gdje da se režu troškovi!«
Primorca takav odgovor iznenađuje. Jer, baš je predsjednica Vlade odgovorna za politiku javne potrošnje i državnog proračuna pa ne može lakonskim odgovorima predbacivati odgovornost na bilo kog drugog.
Prije desetak dana u talk showu Aleksandra Stankovića Nedjeljom u 2, Radimir Čačić potvrdno je odgovorio na pitanje hoće li biti »gromobran za nepopularne odluke«, ako i kad opozicijska koalicija dođe na vlast. Rekao je da je jedan od najvećih problema, a što je potpuno diskreditiralo ovu Vladu, to da oni nisu bili u stanju ljudima reći istinu.
– To će u velikoj mjeri biti moja uloga, ali vjerujem da postoji ozbiljan prostor da istovremeno pružimo i snažniji optimizam i nadu. Dakle, nisu samo radikalne reforme i rezovi, nego istovremeno i snažan porast… Građani će biti prisiljeni na odricanja, ali se neće smanjiti njihove mirovine i plaće koje će ostati iste dok cijela država ne počne disati na drugi način, kazao je Čačić koji će biti na najjačoj vjetrometini konkurenata iz HDZ-a, zbog smrtonosnih posljedica prometne nesreće koju je početkom prošle godine skrivio u Mađarskoj.
Rezovi – ali i optimizam i nada. Objektivno, to bi moglo biti ono što od izbornih pobjednika očekuje svjesni dio javnosti. Može li promjenu ponuditi HDZ? Jako teško, nemoguće. Oporbena koalicija? Da, ako stvarno ima program za promjene i ljude uvjeri u njegovu vjerodostojnu primjenu.

SLIJEDE GODINE ODRICANJA I RADA
Dekan Nenad Zakošek apelira da koalicija mora izići iz svađalačkog tona kojeg namjerno nameće HDZ. Ako je u stanju, ona svojim programom treba odrediti ton izborne kampanje. U suprotnom, učinit će to HDZ u skladu sa svojim nacionalističkim interesima i raspirivanjem straha od »komunista«. Ljudi očekuju jasne poruke.
Macan podsjeća da je Sanader prije posljednjih izbora dijelio dionice. A legalizacija bespravno sagrađenih objekata o kojoj je nedavno odlučila Vlada, nesumnjivo je populistička odluka, predizborno podilaženje vlastitim klijentima. Jer, kad se generalizira, ne grade SDP-ovi glasači bespravno, nego HDZ-ovi.
Ako se dogodi da pobijedi HDZ-ova koalicija, Rimac ne očekuje nikakvu novu politiku nego nastavak prikrivene korupcije. Zapaža u tome jedan detalj – kao što je u vrijeme Sanadera bila omogućena prodaja Slobodne Dalmacije EPH-u, tako se sada EPH-u omogućuje pokretanje studija novinarstva.
U takvoj smo situaciji da smo dotaknuli dno, izgubili smo mnoge prednosti koje smo ranije imali. Zato ekonomist Primorac upozorava da se ništa ne može postići niti brzo niti jednostavno. Trebat će godine odricanja i pametnog rada da bi se preokrenuli sadašnji negativni trendovi koji su učinjeni iz neodgovornosti i iz neznanja. Dodali bismo – učinjeni su i s ciljem lopovskog bogaćenja.

Promjene i to promjene u ekonomiji – na tim bi temama trebalo držati i nametnuti predizbornu kampanju. Jasno je da Hrvatska  nije Amerika u kampanji 1992. kad je Bill Clinton pobijedio Busha starijeg. Tada je Clinton nametnuo temu ekonomije. Ovdje kod nas i kad govorimo o ekonomiji, zapravo je u pitanju politika. Ni drukčija ekonomska politika neće se moći voditi bez promjene načina vladanja. Tako da je vlast zaista služba i servis, ali servis za građane, a ne za sebe.

Zdenko Duka – Novi List

Oznake: parlamentarni izbori, izbori, Politika, izborna kampanja, izborna istraživanja

• 
  Strani radnici u Hrvatskoj – gdje griješimo i kako komunikacijom spriječiti daljnje nasilje
• 
  Pisac Jan Bolić novi je voditelj društvenih mreža Manjgure
• 
  Manjguri čak 3 međunarodna Polarisa za projekt kriznog komuniciranja u turizmu