ENG
Najbolji posao na svijetu odnosno zašto bi puno toga trebalo mijenjati u izborima…
Mislio sam da ovu neobjavljenu kolumnu za 24sata neću objavljivati, ali nakon prvog kruga izbora mislim da bih trebalo. Niže ću navesti par razloga zašto…
Dijete vam želi studirati pravo, a niste sigurni da bi on ili ona bili uspješni javni bilježnik ili odvjetnik? Ugledni ste član jedne od dvije vladajuće stranke? Pa imam onda rješenje za vas – odmah sada rezervirajte mjesto za svoje dijete u DIP-u!
Ne znate što je DIP? Pa to je tako važno tijelo da biste trebali znati tko je DIP? Društvo za istinu i pravdu? Ma ne to je skraćenica za Državno izborno povjerenstvo. Skupinu pravnika i njihovih tajnica koji efektivno rade maksimalno dva mjeseca uoči svakih izbora. A to vam je u prosjeku svake dvije godine. U međuvremenu ne moraju raditi ništa.
I što je najgore ne rade. Ne čiste mrtvih iz biračkih popisa. Ne mijenjaju zastarjele izborne zakone ili pravila. Ne educiraju nove birače o njihovu pravu glasa. A nekad, jer nemaju hrabrosti i znanja, ne donose odluke. Iako su jedino tijelo koje provodi i nadzire izbore. Jedini koji se u izborima, zajedno s Vrhovnim sudom, moraju očitovati u roku od 24 sata. I zbog toga jer nemaju stav, u srijedu 23.12 nećemo gledati završno sučeljavanje favorita kako bi u zadnji tren možda promijenili mišljenje o nekome. Nebitno zar ne, pa bira se samo predsjednik republike?
Mnogi sada žele što nisu glasali, što netko drugi nije u drugom krugu – možda bi ovo sučeljavanje koje se nije dogodilo tome pomoglo. Sad je to tek moje nagađanje, otpomoglo sigurno ne bih. Gledali bih šestoricu favorita i čuli što nam imaju ponuditi. A o ulozi Vijeća za elektorničke medije u cijeloj ovoj priči bi se dao napisati cijeli pravni znanstveni rad, jer su uveli paralelizam u provođenju i nadzoru izbora, za što je isključivo zadužen upravo DIP. Zato ih i plaćamo!
Epizoda dva – Izborna šutnja za predsjedničke izbore traje do 24 sata na dan izbora jer je Zakon o izboru predsjednika napisan u prošlom stoljeću, kada je bila samo jedna televizija. Izlazne ankete su izmislile televizije da bi imale rezultate prije službenih rezultata. Na njihov zahtjev DIP daje suglasnost da prekrše zakon (bar je meni tako rečeno, ionako nema nekakvih sankcija i da su ga kršile). E gledaj sad apsurda, umjesto da promijene loš zakon, dopuštaju njegovo kršenje. Po meni manje zlo, ali dobar primjer kako DIP funkcionira. Po toj logici bi i sučeljavanje šestorice favorita na komercijalnoj televiziji bilo manje zlo. A pitanje je bili uopće predstavljalo kršenje zakona. Jer je kao što sam rekao Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske napisan u prošlom stoljeću, a tada komercijalnih televizija nije niti bilo pa se nije zamarao detaljima. A to kako je HTV bezobrazno ukrao izlazne ankete RTL-a i Nova TV-a je već mislim sve rečeno.
Evo dok sam gore tražio link na Zakon ustvrdio sam da u stvari ne postoji pročišćeni tekst Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske jer je Ustavni sud svojim odlukama iz 2004. ukinuo neke njegove stavke. U međuvremenu nije bilo izbora, pa nitko nije smatrao bitnim da se valjda naprave izmjene zakona u skladu s odlukom Ustavnog suda.
Epizoda tri – pogledajte Potpuni službeni rezultati izbora za predsjednika Republike Hrvatske i odaberite niže Detaljniji prikaz – obratite pažnji na ukupan broj glasača, te važeće i nevažeće listiće.
20100101 dip rezultati
Ako zbrojite postotke važećih i nevažećih listića dobit ćete 100%. No ako zbrojite 1.945.441+20.890 dobit ćete 1.975.331 što nikako nije 1.975.909? Gdje je nestalo 578 glasova? moguće je da se radi o jednom biračkom mjestu na kojem su izbori poništeni, no tada zbroj ne bi trebao biti 100% jer nije u apsolutnim brojkama.
Epizoda četiri – o tome smo već pisali Mama, možeš li me zaposliti u DIP-u? Iako i dalje stojim pri svome da bi u drugom krugu trebali znati točan omjer dva kandidata, jasno mi je sada gdje nastaje zbrka. Iako su odredbe slične u dva zakona, naravno da se razlikuju. Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske u članku 17. kaže da se pobjeđuje u prvom krugu ako netko osvoji 50%+1 od ukupno izašlih birača (zato se mora voditi briga o nevažećim glasovima). U 2. krugu pobjednik je onaj s “najvećim brojem birača koji su glasali”. E sad ako ćemo se ići zezati, a vrlo je prikladno za sadašnju situaciju mogu se dogoditi sljedeće situacije. Netko ima šansu pobijediti u prvom krugu – organizirate kampanju da ljudi koji ne žele za nikoga glasati ipak izađu, ali prekriže listić. I moguće je da nekome spriječite pobjedu u prvom krugu. Pitali su me ljudi da li bi bojkot možda upalio – ne, jer bi opet pobjedio onaj koga bi zaokružio najveći broj birača koji su glasali. Bez ozbira što bi teoretski najveći broj, nevažećim listićima mogao reći da ne želi nijednog od dvojice. No taj glas se ne bi uvažio. Dakle nemojte se iznenaditi ako vam omjeri u drugom krugu ne budu davali 100%, nedostaju nevažeći glasovi. Ja osobno mislim da bi to trebalo promijeniti u drugom krugu, ako broj nevažećih glasova nikako ne može utjecati na konačan ishod izbora.
Svi se slažu da puno toga treba mijenjati nakon izbora. Hoće li – vidjet ćemo!
Oznake: DIP, sučeljavanje kandidata, izborna kampanja, predsjednički izbori, Državno izborno povjerenstvoPročitajte i…
