ENG
O milijardama kojih nema
Štednja. U zadnje vrijeme ste jako često mogli čuti ovu riječ. Sa svih strana nas pozivaju na štednju: banke, gospodarstvenici, sindikati, načelnici i gradonačelnici. Poziva nas čak i Vlada, koja nikako da se i sama primjerom iskaže, primjerice uvođenjem reda u HEP ili HAC.
„Svaki tjedan proračun jedan“ komentirao je nedavno Kajin u Saboru mini-rebalans proračuna i najavu još jednog. Vlada je smanjila rashodovnu stranu za cijelih 780 milijuna kuna. Večer prije su na Prisavlju ili grubo pogriješili jer (kako smo već pisali) „Pred milijardama mozak stane – matematika za nepismene“ ili su se htjeli dodvoriti Vladi pa su ustvrdili da taj rebalans predstavlja uštedu od čak 780 milijardi kuna! Slajd s takvim nevjerojatnim uštedama prikazivali su dva dana u raznim izdanjima vijesti… O dvije milijarde „ušteda“ koje su samo prebačene s pozicije A na poziciju B ne treba trošiti riječi.
Nakon što smo dugo vremena morali čitati kako nas kriza neće zahvatiti, kako se proračun dobro puni i kako je isplata mirovina i plaća svim korisnicima proračuna zajamčena, nakon što su se dugo vremena premijer i ministri pravili da ne čuju apele gospodarstvenika kako ipak nešto treba poduzeti dok nije kasno, odjednom premijerka izjavljuje: “U predstojećem rebalansu moramo provesti duboke i bolne rezove. Puno je nepravednije da ljudi uopće ne dobiju plaću“. Izvrsna je to priprema za pregovore sa socijalnim partnerima. Nakon što je Vlada čekala i ne poduzimala ništa, valjda u strahu da ne povuče kakav krivi potez, sada više nema izbora, broj poteza koji još može povući drastično se smanjio. Vlada ima odličnu pregovaračku poziciju: uzmi ili nemoj uzeti – ništa drugo nije moguće. Očekivano, prvi koji su popustili su umirovljenici, ali ni ostali partneri nemaju manevarskog prostora.
Sinoć su iz Vlade krenuli probni baloni o ekstra porezu od 8% na primanja, da bi se ova stopa nakon reakcija tijekom današnjeg dana smanjila na 5% (trebamo li zaključiti da smo dobro prošli – mogla je Vlada otvoriti licitiranje s 15%). Vladine projekcije pokazuju da bi ovaj porez donio dodatnih 2,5-3 milijarde kuna prihoda godišnje. Nisam siguran u učinkovitost ovakve mjere u gospodarstvu u kojem svaki dan imamo dvjestotinjak nezaposlenih više. Od 1,1 milijun umirovljenika tek njih 20% prima mirovinu koja je veća od oporezivih tri tisuće kuna. Zaposlenih koji primaju mjesečno više od tri tisuće kuna (za sada) je ipak više, oko 800 tisuća. Poslodavcima bi moglo biti svejedno jer ovaj porez ide iz plaće, kada on istovremeno ne bi značio dodatni pad kupovne moći građana i dodatni poticaj pesimizmu potrošača.
Vlada se često hvali kako upravljaju ovom zemljom poput uspješnih menadžera. Dobar menadžer zna da može izravno utjecati samo na troškove poduzeća, na prihode utječe jako puno varijabli na koje on nema utjecaja. Hoćemo li dočekati da Vlada povuče i jedan menadžerski potez i barem pokuša upravljati troškovima?
Oznake: krizni PR, Mediji-
Iskusni stručnjaci Macan i Palić pokrenuli jedinstven edukativni koncept: Učite iz najuspješnijih političkih kampanja i postanite izborni pobjednik -
Manjgura osvojila dvije regionalne the! award nagrade za krizno komuniciranje i komunikaciju događanja -
IPRA GWA: Manjguri dodijeljen svjetski PR oskar Trophy plate