Primjeri kršenja izborne šutnje i siva zona: Izbori 2024.

TikTok live, repriziranje političkih emisija i dijeljenje letaka, SMS poruke i oglasi aktivni i nakon nastupanja izborne šutnje, samo su neki od primjera kršenja izborne šutnje uoči nedavnih parlamentarnih izbora. Tu su i slučajevi iz sive zone, poput objave storyja tik pred ponoć. I dok će prekršitelji za izbore u Hrvatski sabor proći ”lišo”, za isti grijeh na EU izborima morat će platiti ”masnu” kaznu. Ima li u doba društvenih mreža i s neujednačenim sankcioniranjem izborna šutnja uopće smisla? Analiziramo u nastavku, na temelju recentnih primjera iz kampanje za Hrvatski sabor 2024.

Sedam primjera bez kazne

Ovi izbori održani su u srijedu, što znači da je izborna šutnja počela u utorak i trajala sve do 19 sati na dan izbora. Državno izborno povjerenstvo definira izbornu šutnju kao zabranu objavljivanja izborne promidžbe, procjene rezultata, fotografija, intervjua političara ili navođenje njihovih izjava ili pisanih djela, uključujući telefonske pozive, SMS poruke i elektroničku poštu biračima. Iako Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne propisuje kršenje izborne šutnje kao prekršaj niti novčane sankcije, smisao izborne šutnje jest poštedjeti birače političkih oglasa kako bi mogli mirno razmisliti o svom odabiru i donijeti promišljenu odluku na dan izbora. Ipak, nedostatak ozbiljne kazne rezultirao je brojnim primjerima kršenja šutnje.

1. Objave i aktivni oglasi na Facebooku

Iako su sve stranke i kandidati trebali obustaviti digitalno oglašavanje do ponoći, 16.4., neki oglasi su se i dalje nastavili prikazivati korisnicima društvenih mreža. Slučajna greška ili ne? Jedno je sigurno – novčane kazne svakako nema. Nama se tako dan pred izbore na Facebooku prikradao oglas SDP-ovog kandidata Željka Kolara, dok je na sam dan izbora službeni profil SDP-a građanima ukazivao na greške “HDZ-ovog MUP-a“.

2. TikTok live Ivana Pernara

Ivan Pernar je iskoristio situaciju i odlučio u svom stilu nastaviti s aktivnostima na društvenim mrežama gdje i najviše komunicira sa svojom publikom. Tako je 16. travnja održao live na TikToku, a kada ga je jedna djevojka upitala zašto krši izbornu šutnju, Pernar je s osmijehom na licu objasnio da je ipak upoznat s tim pojmom. „Zašto ne bih razgovarao sa 600 ljudi koji su se priključili u ovaj live, ako oni žele sa mnom pričati. Da se uvede neka novčana kazna, ja to ne bih radio. Ako me netko ne želi gledat, tko ga tjera? Neka samo skrola dalje,” odgovorio je Pernar.

3. Objave na Facebooku HSP-a 

Zanimljivo, Hrvatska stranka prava je na Facebooku bila aktivna cijelo vrijeme te ih izborna šutnja nikako nije spriječila u ažurnom objavljivanju videozapisa i foto montaža gdje pozivaju građane da im daju svoj glas.

4. (Odgodivo?) javno pojavljivanje dužnosnika/kandidata u lokalnoj sredini

S druge strane, splitski gradonačelnik Ivica Puljak, ujedno kandidat koalicije Rijeke pravde, procijenio je da je 16. travnja idealan dan za predstavljanje programa proslave blagdana sv. Duje i Sudamje 2024. Novinarima je tom prilikom najavio kada službeno započinje program kao i sve ostale detalje. DIP je priopćio da izvještavanje novinara o javnim nastupima političara predstavlja kršenje izborne šutnje, neovisno o tome je li javni nastup sadržavao temu izbora, pa je prema njima ovaj potez splitskog gradonačelnika bio neprimjeren.

Telegram je prenio kako je Antonija Jozić, požeško-slavonska županica, ujedno kandidatkinja HDZ-a, dan pred izbore, obišla radove na izgradnji nogostupa u mjestu Brodski Drenovac. Društvo joj je činila i HDZ-ova gradonačelnica Pleternice, Marija Šarić. Iako nijedna nije imala obilaženje radova u popisu najavljenih aktivnosti, na toj lokaciji su provele nekih sat vremena u razgovoru s radnicima i mještanima.

Uz to, Plenković je na dan izbora, prilikom odlaska s vlastitog biračkog mjesta, novinarima dao izjavu koja ipak naslućuje na promociju vlastite stranke: “Danas je lijep dan, dobro smo raspoloženi i optimistični. Nadam se da će građani glasati za Hrvatsku u kojoj se poštuje Ustav i ustavni red, za Hrvatsku koja pripada zapadnom i transatlantskom demokratskom krugu. Lijepo je vidjeti da svi manjinski zastupnici dižu ruku za Zakon o hrvatskom jeziku“.

5. Predsjednikov komentar na kršenje šutnje također primjer kršenja šutnje

Zanimljivo, Predsjednik Milanović se odlučio osvrnuti na izjave premijera pa je tako također u trenucima odlaska s biračkog mjesta prekršio izbornu šutnju. „On ni danas nije odolio kršiti izbornu šutnju. Divljati i pričati gluposti o kršenju Ustava, poštivanju zakona. Da je bila sljedeća srijeda, onda bi dvije srijede zaredom bile neradne jer je 1. svibnja Praznik rada. Ovo je bio još jedan mali način, moja ideja, SDP nema veze s tim, da se ipak ljude motivira. HDZ ih motivira da ostanu doma i ne izađu na glasanje.“ – poručio je okupljenim novinarima.

6. Repriziranje političkog sadržaja

Osim spomenutih slučaja, potkrala se pokoja greška i HRT-u, koji je 16.4. emitirao reprizu emisije Otvoreno o predizbornim kampanjama, a zbog toga ih je Gong prijavio DIP-u.

7. SMS poruke

Pred ove izbore, uspjela se zadržati stara praksa slanja SMS i Whatsapp poruka kojima se pozivaju birači. Tako je Indexu.hr jedna čitateljica dostavila screenshotove iz grupe „Gradjanska dužnost“ u kojoj su putem kratkih poruka i uz mnoštvo plavih srca, pojedinci dali do znanja da su glasali za HDZ.

Siva zona

Slijede dva primjera graničnih slučajeva, odnosno sive zone, za koje je zbog uvjeta u kojima su nastali, teško reći upadaju li u područje kršenja šutnje.

1. Promotivni letci na automobilima

Promidžbeni materijali poput plakata i billboarda nisu se skidali za vrijeme izborne šutnje te su i dalje vidljivo ukrašavali ulice i prometnice gradova. Ipak, brojni građani su zatekli promotivne letke stranke Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto na svojim automobilima dan pred izbore, iako dijeljenje letaka tada ipak nije dopušteno. Upitno je u kojem trenutku su pojedinci stavljali letke, ne znamo jesu li ih dijelili u 23 sata dok šutnja još nije zavladala ili su pak to činili nakon ponoći. Stoga je riječ o graničnom primjeru, čija prihvatljivost ovisi o nekoliko minuta prije ili poslije.

 

2. Storyji tik pred ponoć

Lako je prestati emitirati reklamne spotove na televiziji, radiju i ostalim tradicionalnim medijima no danas je očigledno da stranke ulažu veliki dio svog budžeta na online oglašavanje koje podrazumijeva prisutnost na društvenim mrežama, web stranicama i ostalim aplikacijama. Iako je većina stranaka namjestila da se njihovi online oglasi ugase do 16. 4. u ponoć, u digitalnoj sferi, kako to često biva, zadržali su se neki zaostaci. Najbolji primjer su Instagram storiji – brojni političari su objavili storije s promotivnim sadržajem do ponoći, ali, iako se oni nastavljaju prikazivati korisnicima u iduća 24 sata, smatra se da nisu prekršili šutnju. Novi mediji ne igraju po istim pravilima kao i tradicionalni te dovode u pitanje kako regulirati ponašanje korisnika. U tom smislu, svaki korisnik, a ne samo političar ili stranka, mogu na dan izbora objaviti Story, Reels, objavu ili TikTok video u kojem izlažu svoje stavove. Ionako ih u tome nitko neće spriječiti…barem za sad.

Potrebno ujednačavanje regulative

Naime, u Italiji, Sloveniji i Poljskoj, pravilo izborne šutnje vrijedi kao i u Hrvatskoj, dok u Češkoj šutnja traje čak tri dana pred izbore. No s druge strane, zemlje poput Novog Zelanda, Švedske, Australije i Kanade nemaju strogu regulaciju izborne šutnje, a SAD je najbolji primjer političke arene koja ostaje glasna do zadnjeg trenutka – njihovi kandidati ne podliježu nikakvim pravilima izborne šutnje pa je time moguće da politička promidžba na dan izbora promiče i veću izlaznost birača.

U Hrvatskoj se teme izborne šutnje dotaknemo uoči izbora, dakle svakih nekoliko godina, a u međuvremenu, nema promjena. Bivši predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa, još je 2019. godine izjavio kako smatra da izborna šutnja nema smisla. Po njemu, njenu kontrolu je gotovo nemoguće provesti u djelo. Iz Državnog Izbornog povjerenstva, ističu da nekim izbornim sudionicima odgovara imati dan odmora, nakon što su u kampanji prošli većinu hrvatskog teritorija.

Ipak, potpredsjednik DIP-a, Josip Salapić, objasnio je nedavno za RTL kako se to tijelo zalaže za ukidanje izborne šutnje kroz dvije opcije; prva bi bila potpuno eliminiranje tog pravila, a druga opcija bi dozvolila političku promidžbu dan pred izbore, ali ne i na sami dan izbora. Naglašavaju u DIP-u da nepostojanje novčane kazne dovodi u pitanje smisao trenutnog pravila. Valja stoga istaknuti da za kršenje šutnje prilikom lokalnih i EU izbora postoje novčane kazne, a cifre se kreću od 2500 do 30 000 eura.

S druge strane, prema anketama koje je proveo Index.hr i dnevnik.hr, građani su po ovom pitanju podijeljeni, što daje naslutiti da nekima paše odmoriti glavu od slogana, pjesmica i programskih obećanja.

Valja uzeti u obzir i nove uvjete predizborne igre koji uključuju društvene mreže, a i digitalnu sferu čija komunikacija po prirodi nije podložna strogim regulacijama. Odmor od raznih promotivnih reklama i slogana zvuči primamljivo, makar na dan ili dva. No s obzirom na veliki broj stranaka i kandidata koji krše izbornu šutnju i na različita pravila kod različitih izbora, regulativu bi trebalo ujednačiti i konkretnije definirati, u skladu s modernim tehnologijama i promidžbenim alatima.

Autorica: Jelena Sertić

Oznake: izbori, političke stranke, izborna šutnja, izborni dan

Pročitajte i…

• 
  Jesu li predizborni plakati dozvoljeni i prije početka izborne kampanje?
• 
  Izbori 2024. – pregled predizbornih istraživanja po izbornim jedinicama