ENG
Šipak godine: HUOJ biskupu Košiću ponudio besplatno savjetovanje o komunikaciji s javnošću
Fotografija: Facebook
Stručni žiri Grand PRix -a HUOJ – a je sisačkom biskupu Vladi Košiću dodijelio ne tako slavno priznanje “Šipak godine” te time potvrdio da je od čak deset antikomunikatora godina on prednjačio, te kako ističu u HUOJ-u zbog “širenja netrpeljivosti, pa čak i mržnje” zaslužio ovu nagradu.
U uži krug antikomunikatora godine žiri HUOJ-a je izabrao deset osoba od kojih je samo jedna mogla postati Antikomunikator 2018. i odnijeti kući “Šipak godine”. Nominirani finalisti bili su: Martina Dalić, Milan Kujundžić, Nada Murganić, Davor Bernardić, Željko Glasnović, Dinko Cvitan, Damir Boras, Vlado Košić, Ivan Vrdoljak i Davor Šuker.
Ovogodišnji žiri nije imao jednostavan posao…
“U hrvatskom smo javnom prostoru skupili dosta primjera loše komunikacije. Neke su mane u odnosima s javnošću lošim komunikatorima zajedničke, a neke specifične. Većina ih ne gaji otvorenu komunikaciju, a ne snalaze se ni s novim komunikacijskim alatima. Sisački biskup Vlado Košić za to je najbolji primjer“, kazao je predsjednik žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a Krešimir Macan.
Žiri je utvrdio da je sisački biskup širio netrpeljivost, pa čak i mržnju prema nekim političkim i društvenim skupinama. Činio je to u propovijedima, medijskim istupima te na društvenim mrežama. Takva komunikacija nije primjerena nikome, a dodatnu težinu ima kada stiže od osobe Košićeva položaja.
„Ne samo da takvim izjavama nije doprinosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije – katoličke crkve. Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo. Uz to se „proslavio“ i javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama“, prenio je Macan obrazloženje žirija.
Lošu Košićevu komunikaciju zaokružuje nerazumijevanje korištenja društvenih mreža, prvenstveno Facebooka. Konkretno, u jednom ga trenutku koristi kao javni kanal za iznošenje svojih stavova, a potom se od kritika brani isticanjem kako je riječ o privatnome komunikacijskom kanalu.
Žiri HUOJ-a izrazio je nadu da će Košić ovo doživjeti kao konstruktivnu kritiku:
„Papa Franjo svjestan je moći, ali i odgovornosti koju danas omogućuje javna komunikacija. Njegov primjer komunikacije koja podrazumijeva otvorenost, širenje tolerancije, dobro poznavanje društvenih mreža i praćenje komunikacijskih trendova, inspiracija su svima nama“, poručio je Macan.
Kako bi komunikacija biskupa Košića išla u tom smjeru, HUOJ mu je bez naknade na raspolaganje stavio najbolje hrvatske komunikacijske stručnjake.
Cilj ovakve vrste “nagrade” kako ističu u HUOJ-u nije ismijavanje već poticaj kandidatima da porade na komunikaciji s javnostima: “Nadamo se da će to biti poticaj za „pobjednika“, ali i sve ostale u užem izboru, da razmisle o tome kako mogu biti jasniji, precizniji, otvoreniji, tolerantniji i općenito bolji u prenošenju poruka svojim javnostima u budućnosti. Tko zna, možda jednog dana s ove liste dospiju na listu kandidata za Komunikatora godine.”
Uskoro će biti dodijeljena i nagrada za Komunikatora godine…
Tradicionalna praksa HUOJ-a svake godine je nagraditi komunikatore koji su se istaknuli i pokazali iskorak prema naprijed dobrom komunikacijskom praksom ali kako bi doprinjeli struci uveli su i nove mjere poticanja javnih osoba da njeguju svoju komunikaciju s internim i eksternim javnostima.
Ovogodišnji sastav žirija smatra kako nagrađivanje najboljih nije dovoljno za unapređenje komunikacije u javnom prostoru, pa su odlučili napraviti i uži izbor najvećih komunikacijskih gafova bez obzira da li je riječ o zasebnom slučaju ili pak o kontinuiranoj lošoj komunikaciji.
Za tjedan dana (u utorak, 27. veljače) bit će objavljeno tko je Komunikator godine. Za tu se titulu bore ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, europarlamentarka Biljana Borzan, pukovnik Davor Turković, umirovljeni djelatnik Jadrolinije Ante Mrvica te autori stranice Di su pare.
Više o nominiranim Antikomunikatorima 2018. pročitajte ovdje.
Oznake: HUOJ, antikomunikator godine, šipak godine
