ENG
Stjepan Orešković: Pravi novac je i dalje u tisku – tko doživi 2014., može dobro zaraditi i na netu
U nastavku ciklusa ekskluzivne glavne teme iz prvog broja Maksija prenosimo intervju Krešimira Macana sa Stjepanom Oreškovićem – predsjednikom Odbora direktora EPH. Dr.sc. Orešković zamijenio je strast prema zdravstvu drugom – prema izdavaštvu. Iako nastoji ostati u kontaktu s ekonomikom zdravstva i medicinskog sociologijom kao predavač, za to mu u ovim izazovnim godinama za izdavače ostaje sve manje vremena.
Ako ste u struci, a još niste dobili svoj primjerak Maksija – odmah danas pošaljite poruku – I ja hoću primati MAKSI!
U nastavku donosimo u cijelosti tekst iz novog broja magazina MAKSI:
O prošloj godini, novim projektima i prognozama
2010. je bila godina pada u jugoistočnoj Europi i to su svi, bez sumnje, morali zabilježiti i u prodaji i oglašavanju. EPH ima neke proizvode koji su iznimka, pa čak i fenomen u svjetskim razmjerima kao što je OK!, ali onaj tko pozna globalno izdavačko tržište zna da je 2010. I dalje bila godina u kojoj su ubilježeni padovi tiraža. Neka tržišta su počela pokazivati rast oglašivačkog prihoda, ali doista NEKA tržišta. Nažalost to kod nas još nije trend. Ekonomija je ipak jedinstven mehanizam i nemoguće je zamisliti da bi cijela ekonomija u Hrvatskoj bila u stanju u kojem jest, a da oglašivačka industrija bude drugačija. Ako u 2011. rast BDP-a u Hrvatskoj bude 1,5 posto, onda je za vjerovati da će indeks oglašivačke industrije biti triput veći. Negdje od lipnja bismo na cijelom tržištu mogli očekivati početak rasta oglašivačkih budžeta u odnosu na 2010. 20-tak najvećih kompanija vezanih uz direktno poticanje kupaca na potrošnju vjerojatno će nekoliko mjeseci prije općeg izlaska iz recesije morati izvršiti taj stimulans potrošača, a on se mora izvršiti kroz oglašivačku industriju. Mora se poslati taj impuls. Mi sad po prvi put osjećamo u nekim segmentima, pa čak i na nekim ozbiljnim proizvodima u 11. i 12. Mjesecu da smo imali rast u odnosu na 2009. Oglašivačko tržište se u velikoj mjeri kroz krizu pročistilo i kompanije koje su ostale na tržištu sve su stabilnije. To su survivori koji će nastavit investirati u svoje prihode oglašavanjem i promocijom. Ja mislim da je kriza najveća prepreka za one koji idu “na snagu”. Svi vole reći „kriza je šansa”. Kriza jest šansa za razvoj poslovne inteligencije. Tko je navikao na snagu i na silu rješavati stvari taj u krizi potrošnju energije iz normalnog vremena digne na treću potenciju. Krizna situacija pokazala je da su neke agencije doista kreativne i da su neki izdavači, a još više neki urednici, kreativni,urednici koji su digli prodane tiraže naših proizvoda u krizi u trenutku kad cijeli svijet gubi tiraže, a da pri tome nisu potrošili pare na oglase.
Dobitnici i gubitnici
Ne vjerujem da bismo više mogli naći ijednu branšu za koju bismo mogli reći da je profitirala iz opće recesije, osim nekih vrlo uskih segmenata financijske industrije i to za određeno vrijeme. Najveći udar prvi su doživjeli u automobilskoj industriji, međutim, sad primjećujemo upravo kod njih prve znakove oporavka, to se čak vidi i na oglasima koji se počinju vraćati u oglasni prostor. Ali definitivno svi proizvodi koje nisu izravno vezani ili uz biznis ili preživljavanje, ti su prvi logički stradali.
Ima li prostora za još jedne dnevne novine?
U 2011. želimo imati razrješenje naše tiskarske strategije i na putu smo da to napravimo. Želimo obnoviti portfelj, što znači da smo zatvorili neke proizvode za
koje smo smatrali da više nemamo potencijala za 21. stoljeće. Od nekidan je na tržištu novina koju uređuje vrhunska ekipa koja je uređivala Comopolitan. Broj oglasa u odnosu na plan sačinjen za prvi broj prebacili smo za 80 posto. Prodaja prvog broja na kioscima je odlična! Želimo i novi dinamičan dnevni list. Potencijal tog tržišta je velik i vidljiv je iz broja ljudi koji su čitali novine u toj cjenovnoj niši do prije dvije ili tri godine. Postoji dakle prostor za proizvod koji će biti istog roda. Mi idemo s novim proizvodima na tržište i to je ujedno odgovor što mislimo o budućnosti tiskanih medija i koliko vjerujemo u njih. Ići ćemo s velikim, važnim licenciranim naslovima, ali i s vlastitim proizvodom. EPH je sposoban generirati vlastite brendove. Cijena je izraz vrijednosti za potrošača. Jutarnji list nije preskup, s obzirom na ono što smo uspjeli napraviti u posljednje vrijeme, kao što je nedjelja. Fascinatno kojom brzinom i preciznošću reagiraju čitatelji na kvalitetnu ponudu. Prema našim istraživanjima blizu 300 tisuća ljudi želi čitati novine triput jeftinije od Jutarnjeg lista. Pružiti ćemo ruku toj skupini čitatelja.
O objavljivanju naklada putem ABC-a
Volumen ili apsolutna brojka nisu jedini kriteriji. Osim količine postoji i intenzitet, snaga i kvaliteta. Sva četiri parametra zajedno čine stvarnu vrijednost za oglašivače. Ono što se u istraživanjima zove sensitivity mora biti izraženo. Dovoljna osjetljivost za parametar koji želimo mjeriti.
Lažne naslovnice, darovi, DVD-i, knjige – radi li to i dalje?
To je podcijenjen mehanizam na hrvatskom tržištu. Mislim da ljudi u inozemstvu hrabrije koriste kreativne oglašivačke forme. Ovih dana sam gledao oglase na izložbi Art Deco – možda je bilo više oglašivačke kreativne drskosti nego danas. Mislim da u svijetu više nitko ne dvoji oko prodaje reklamne lažne naslovnice. To je pitanje cijene. Vjerojatno se može kupiti lažna naslovnica New York Timesa ili Wall Street Journala. Pitanje naravno nije samo how much nego i how? Naravno da ne bismo pristali radit lažnu naslovnicu s nečim što je izvan digniteta ili što je etički ili estetski upitno. U oglašavanju mora postojati profesionalni standard. Knjige i DVD-i su nakon buma došli u fazu zrelog ciklusa. To znači da mi na tome zarađujemo, ali to nisu one pare kakve su bile na početku, no to i dalje funkcionira.
On line strategija – ima li tu novaca?
I dalje je većina prihoda iz klasičnih medija. Ja mislim da nitko u Hrvatskoj nije došao do 10 posto prihoda od interneta. Znači ni televizije, ni Styria ni mi. Ali to je naprosto situacija u kojoj nemate izbora. Morate razvijati i investirati u on line. Mislim da smo mi doista napravili sjajan posao na internetu što znači da smo učinili sve što možemo da ne plaćamo veliku cijenu čekanja na samogenerirajući poslovni model. Nismo srljali naglavačke u troškove, mogu reći u nekom kraćem periodu. A istovremeno smo došli do toga da smo kao kuća, ja mislim, u narednih mjesec dana blizu tome da budemo s preko milijun jedinstvenih posjetitelja na svim našim portalima. Pri tome smo konsolidirani, znači očišćeni, nema preklapanja, doista unique… I kad se pogleda bilo Gemius, bilo Alexa, postotak rasta naših glavnih portala, onda mislim da je doista vidljivo da smo mi imali najdinamičniji rast u posljednjih godinu dana. Sadržaj svih naših izdanja smo po prvi puta barem djelomično gurnuli publici na vidjelo i ljudi su na to odreagirali. S društvenim mrežama pokušavamo onoliko koliko je to moguće imat prijateljski odnos. Tu smo bili pioniri – ovaj tren OK! i Jutarnji imaju stotine tisuća facebook fanova. Sva naša izdanja imaju ukupno 680 tisuća facebook fanova. Tako npr. OK! pažljivo razlikuje sadržaje i ne kažnjav svoje tiskano izdanje time da svoje
autentične sadržaje stavlja na web besplatno. U Jutarnjem još tražimo idealna workflow i odnos “zatvorenog”i otvorenog materijala. OK! je u tome sjajan, svjetski primjer inteligentnog upravljanja društvenim mrežama, digitalnim i print sadržajem. Imamo 200 tisuća prijatelja koji su svakodnevno na tom sajtu, a istovremeno je to snažni promotivni instrument. To je ulaganje u budućnost. Već sada činjenica da smo došli blizu milijun jedinstvenih posjetitelja na svim našim portalima ima svoju konkretnu financijsku vrijednost i EBITDA multiplikator kod vrednovanja EPH. Što se samih digitalnih kampanja tiče, mnogo zavisi o samom proizvodu. Neki proizvodi vuku klasičniju komunikaciju, a neki digitalnu, nema pravila. To se polako prelijeva i sinkronizira i dobit će svoju ravnotežu i u Hrvatskoj. Enormni rast on line news portala doveo je i do pada kvalitete ili bolje rečeno povjerljivosti informacija. Sad preostaje zaštititi autorsko djelo. Zato smo sa Styriom potpisali profesionalan sporazum o načinu korištenja sadržaja. EPH i Styria su glavni generatori sadržaja koji cirkulira medijskim prostorom Hrvatske. Zbog toga je logično da je to samo početak zajedničkog rada na samoregulaciji tržišta. U međuvremenu smo razvili vlastite agencije za proizvodnju vijesti i fotografija i možemo jednostavno sadržaje ponuditi trećima i pritom zaraditi. Foto agencija nam sjajno funkcionira i zarađuje nam solidne dodatne pare. Kao zemlja u sektoru tehnologija, dakle i tehnologija vezanih na internet, mi kasnimo i više od pet godina za trendovima u svijetu. I u primjeni tehnologija i u omasovljenju. 2009. je bila prva godina kad je u Velikoj Britaniji, a u Americi i prije, internet ostvario veće oglasne prihode od televizije. Kod nas je za očekivati taj povijesni turnaround iza 2014. Tada će oni koji su ulagali i preživjeli moći naplatiti svoje internetske ”obveznice”.
Razgovarao: Krešimir Macan
Ako ste u struci, a još niste dobili svoj primjerak Maksija – odmah danas pošaljite poruku – I ja hoću primati MAKSI!
Oznake: tisak u Hrvatskoj, Krešimir Macan
