Veći odaziv na izbore pogoduje ljevici, ali za pobjedu trebalo je formirati točkaste koalicije

Veći odaziv birača na izborima 2024. predstavlja pozitivan korak za demokraciju, potičući veću političku angažiranost građana. Međutim, da bi se iskoristile sve prednosti veće izlaznosti, potrebno je u postojećem izbornom sustavu ići u ciljane koalicije. Dokazano je da zajednički nastup glavnih stranaka ljevice, poput SDP-a i Možemo!, može rezultirati boljim izbornim rezultatima i stvaranjem veće političke snage u parlamentu koja je sposobna konkurirati dominantnim strankama poput HDZ-a. U ovom izbornom sustavu samo zajedničkim nastupom moguće je ostvariti snažniji politički utjecaj i promjene u vlasti.

Posljednja izmjena 22 svibnja, 2024 u 13:16

Porast broja birača na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 2024. u odnosu na 2020.

Analiza profesora dr. sc. Berta Šalaja koju je prenio i portal Telegram pod naslovom ‘Ugledni profesor izvukao čiste brojke nakon izbora: ‘Pogreška Možemo! posve je očita. Moraju odlučiti žele li uopće na vlast’ donosi neke zanimljive nalaze u vezi nedavno održanih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, kojih su rezultati potaknuli široku raspravu.

Jedna od ključnih točaka koja je obilježila ovaj krug izbora jest značajan porast odaziva građana na biralištima. Odaziv od 61,5% predstavlja značajan napredak u demokratskom procesu u odnosu na prethodne izbore i može se prije svega pripisati tzv. Milanovićevu efektu – jer je uključivanje predsjednika u izborne procese, dovelo i do većeg interesa birača za same izbore.

TABLICA 1: Značajan porast odaziva na izbore između 2020. i 2024. godine., ali i u odnosu na prethodne izborne cikluse

Analiza rezultata izbora potvrdila je tezu da veći odaziv građana na izbore više pogoduje lijevim političkim opcijama. SDP i Možemo!, ali i Most na desnici, ostvarili su značajne dobitke u broju glasova u usporedbi s prethodnim izborima.

TABLICA 2: Prikaz kako se viši odaziv na izbore odrazio na porast broja glasova pojedinih opcija.

Pogledamo li tablicu koja prikazuje postotni udio svake stranke u ukupnom povećanju broja birača, vidimo da je opozicija ostvarila veći udio u tom povećanju nego HDZ, pa i DP. Ovi podaci jasno ukazuju na to da veći odaziv na izbore odgovara lijevim opcijama. Drugo je pitanje zašto ga nisu pretočili u bolji rezultat na samim izborima.  Prvi je prije svega što su i HDZ i DP uspjeli mobilizirati dodatne birače u onoj mjeri koja je bila dovoljna da, zbog izbornog sustava, kompenzira rast oporbenih opcija.

TABLICA 3: Udio svake od stranaka u ukupnom povećanju broja birača i postotni udio koji je svaka stranka doprinijela od ukupnog broja novih birača

Potreba za koalicijama

Analiza također potvrđuje na važnost sklapanja predizbornih koalicija u postojećem izbornom sustavu, posebno među strankama lijevog spektra. Nedovoljno koordinirani nastupi na izborima mogu rezultirati gubitkom mandata i slabijem utjecajem na formiranje vlasti  što je u konačnici i bio slučaj na ovim izborima 2024. Usporedba izbora 2020.g. i nedavno održavanih izbora ukazuje da su SDP i Možemo! samo kroz točkaste koalicije u pojedinim izbornim jedinicama ( primarno IV, V, IX, X možda i VII), mogli ostvariti dovoljno bolji rezultat u mandatima da zakompliciraju formiranje vlasti po izborima. Možemo je vjerovalo da može samo dobiti te granične mandate, na kraju su svi bili gubitnici osim HDZ-a i DP što im je omogućilo formiranje parlamentarne većine. Da ne govorim o tome da je njihov zaseban nastup u ostalim izbornim jedinicama rezultirao manjim brojem mandata u odnosu na mogući rezultat zajedničkog nastupa, kao što potvrđuje analiza.

Velika koalicija ljevice porazila bi HDZ

Situacija nakon nedavno održanih izbora još dramatičnije potvrđuje potrebu zajedničkog nastupa glavnih lijevih stranaka na parlamentarnim izborima. U slučaju da su zajedno nastupili na izborima, SDP i Možemo! ostvarili bi šest mandata više, odnosno 58 umjesto 52 koliko su ostvarili zasebnim izlaskom.

Dodatne mandate ostvarili bi u prvoj, drugoj, četvrtoj, osmoj, devetoj i desetoj jedinici, pri čemu bi tri mandata oduzeli HDZ-u, a tri DP-u. Ukupan rezultat bio bi, bar što se tiče deset izbornih jedinica, bitno drugačiji.

U tom slučaju SDP i Možemo! imali bi 58 mandata, a HDZ 55, što bi i puno bolje odražavalo činjenicu da su SDP i Možemo! zajedno ukupno ostvarili oko 30.000 glasova više od HDZ-a. U slučaju takvog zajedničkog nastupa na izborima viši odaziv birača došao bi do punog izražaja.

Na ovaj način su SDP i Možemo, potaknuti Milanovićem uspjeli ponoviti grešku Zorana Milanovića koji je 2007. odlučio ići sam na Iva Sanader i makar je opozivija zajedno osvojila veći broj glasova, ostvariti manji broj mandata od HDZ-a i tako mu darovati pobjedu, unatoč optužbama za korupciju, koje se pokazalo se kasnije, bile opravdanije i žešće nego ove 2024.

Detaljno o tome smo pisali u objavi Izlaznost na izbore i rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj od 2000. do 2011., ali očito neki moraju izgubiti izbore više puta da bi naučili lekciju.

Veći odaziv i koalicije ključ su za promjenu

Veći odaziv birača na izborima 2024. predstavlja pozitivan korak za demokraciju, potičući veću političku angažiranost građana. Međutim, da bi se iskoristile sve prednosti veće izlaznosti, potrebno je u postojećem izbornom sustavu ići u ciljane koalicije. Dokazano je da zajednički nastup glavnih stranaka ljevice, poput SDP-a i Možemo!, može rezultirati boljim izbornim rezultatima i stvaranjem veće političke snage u parlamentu koja je sposobna konkurirati dominantnim strankama poput HDZ-a. U ovom izbornom sustavu samo zajedničkim nastupom moguće je ostvariti snažniji politički utjecaj i promjene u vlasti.

Berto Šalaj: (Ne)naučene lekcije, dostupno na: https://analihpd.hr/nenaucene-lekcije/, pristupljeno 17.5.2024.

Pročitajte i…

• 
  Izlaznost na izbore i rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj od 2000. do 2011.
• 
  Rezultati parlamentarnih izbora 2015. i 2016. i zadnjih anketa za izbore 2020.
• 
  Prognoza rezultata EU izbora 2024. na bazi rezultata parlamentarnih izbora 2024.