ENG
Čemu škola ako imaš vezu? Zašto ipak završiti fakultet?
Ovih dana većina 14-godišnjaka strepi nad upisom u željenu srednju školu. One gimnazije koje su na boljem glasu već su u prvim satima prvog kruga upisa zaprimile više molbi no što imaju slobodnih mjesta. K tome, gotovo svi đaci koji su zahtjeve predali imaju isti broj bodova. Preciznije, većina ih je prošla sa 5,0. Primjerice, u zagrebačkoj V. gimnaziji, stanje je takvo. ‘Imamo više prijavljenih nego slobodnih mjesta, a velika većina ima 60 i više bodova’, kazao je Petar Mladinić.
Uz poplavu odličnih đaka, otežavajuća okolnost za one kojima se zalomila i pokoja četvorka za osmogodišnjeg školovanja , jest novi Pedagoški standard. Prema tom propisu jedan razred može pohađati najviše 28 učenika. To znači da će ove godine gimnazije upisati 2000 učenika manje.
Dakle, teško je upisati se. No, za one kojima to pođe za rukom , čini se – dovoljno. To bi se moglo zaključiti ako je vjerovati medijima koji prenose podatke o stručnoj spremi visoko pozicioniranih i dobro plaćenih službenika u, primjerice Gradu Zagrebu.
„Pozicija savjetnika u gradskim uredima i podružnicama Holdinga godinama je najlakša zaobilaznica kojom utjecajni zagrebački političari namiruju sebi bliske ljude, a da sistematizacijom uopće nije jasno koja su savjetnikova radna zaduženja. Savjetnici, pritom, nikada nemaju plaću nižu od deset tisuća kuna, u radnoj knjižici pretežito nemaju visoku stručnu spremu, a dio njih se izuzetno rijetko pojavljuje na radnom mjestu“, piše Novi list, a prenosi Tportal.hr.
Ovih se dana pisalo i o novoj zaposlenici u hrvatskom konzulatu u Los Angelesu, koja također nije stigla dalje od srednje škole, kada je riječ o formalnom obrazovanju. Činjenica da ima samo srednju stručnu spremu, navodno, ju nije mogla diskvalificirati pri odabiru kandidata za popunjavanje tog radnog mjesta, iz jednostavnog razloga što natječaj uopće nije bio proveden.
Poruka koja bi se mogla iščitati iz navedenih primjera jest da nam je dobra veza važnija od obrazovanja i da uopće nije potrebno zadovoljavati zadane kriterije da bi se zaposlili na nekim pozicijama. Smiješno je kako se redovito događaju ovakve apsurdne situacije; na atraktivne se pozicije, mimo propisa zapošljavaju neadekvatno obrazovani kandidati i to se gura pod tepih. Na papiru, važno je tko ima kakvu titulu. No, u praksi, očito i nije pretjerano bitno.
Daleko od toga da se na ovaj način želi obeshrabriti učenike i studente u njihovim nastojanjima da se obrazuju i steknu željena zvanja konvencionalnim putem, utabanim stazama obrazovnog nam sustava. Isto tako, ne ističe se kao problem to što netko nema diplomu fakulteta ili završenu srednju školu. Pa što ako nema? Mnogo je onih koji su daleko dogurali mimo institucionaliziranog obrazovanja, da nabrojimo samo neka od imena svjetski poznatih “faca”: Richard Branson, Coco Chanel, Walt Disney, Henry Ford, Bill Gates, Frank Lloyd Wright, Woody Allen… Među njima je i Steve Jobs, o kojem smo već pisali. Svi oni su u nekom trenutku svog života odabrali zaobići školske klupe, a nije pretjerano reći kako bez njih i njihovih djela svijet ne izgledao kako danas izgleda.Nadalje, neki od svjetskih stručnjaka, poput Kena Robinsona, koji se bavi proučavanjem kreativnosti i obrazovanja, upravo tvrde kako obrazovni sustav, ubija domišljatost i izražajnost učenika te djeluje na uštrp kreativnog razvoja.
Dakle, jedino što je u cijeloj priči sporno jesu upitni kriteriji, odnosno očito sustavno toleriranje kršenja propisa i nepotizam u opisanim slučajevima. A ako mislite ići stopama gore spomenutih genijalaca, od kojih su neki upravo zbog toga što nisu završili fakultet, drastično promijenili svijet ili želite biti gradonačelnik poput Željka Keruma, ipak prije toga pogledajte ovaj video, pa razmislite hoćete li se školovati ili ne?
Oznake: zašto diplomirati
