ENG
CRODemoskop: Podrška zagovornicima referenduma nije pomogla HDZ-u
▪ Povećana prednost SDP-a ispred HDZ-a, Laburisti treća stranka a HNS iznad praga
▪ Rast prednosti SDP-ove pred HDZ-ovom koalicijom u posljednjem mjesecu
▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Linić drugi, slijede Bandić i Lesar
▪ Dva stranačka prvaka vodećih hrvatskih stranaka na vrhu ljestvice negativnog doživljaja političara u zemlji
▪ Događaji oko referenduma najvažnija tema u protekolom mjesecu, čest izbor je gospodrska kriza, dok je podjela vukovarske kolone sjećanja na trećem mjestu
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, prvo nakon referenduma, pokazuje dva vrlo zanimljiva trenda: pobjeda zagovornika ustavne definicije braka nije pomogla izboru HDZ-a, dok angažman stranaka koalicije u kampanji protiv nije naškodila njihovoj preferenciji niti ocjeni rada Vlade.
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu s izborom od 24,3 posto (prema prošlomjesečnih 24,1%). S druge strane, HDZ je ovaj mjesec djelomično izgubio na potpori koja sada iznosi 21,1 posto (21,6% prije mjesec dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 7,7 posto (prema 7,5 posto iz studenog), te HNS koji s 5,1% drži četvrto mjesto (u studenom 4,8%). HSS je peti s izborom od 3,2 posto (prema prošlomjesečnih 2,7%), a slijedi nova stranka Orah s izborom od 2,2%. Sljedeće tri stranke su oko 2 posto (HSP dr. Ante Starčević s 2%, HDSSB 1,9% i HSP 1,8%).
Tri su liste s istom potporom od 1,4% (HSLS, Nezavisna lista Ivana Grubišića i Nezavisna lista Milana Bandića). Ostale su stranke zabilježile slabiji izbor (IDS 1,3%, Nacionalni forum 0,9%, Hrast 0,9%, HSU 0,5%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 2,6% posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (20,4%).
U pet dosadašnjih mjesečnih istraživanja u kojima je utvrđivana i preferencija koalicija, aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) bilježi prednost u odnosu na koaliciju desnog centra koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS). U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9% koalicije lijevog centra prema 26,4% koalicije desnog centra), da bi se u naredna tri mjeseca ta prednost lagano topila. U rujnu je ona bila 6,1 postotnih poena, u listopadu 5,7 postotnih poena, a u studenom 3,6 postotnih poena. U posljednjem pak istraživanju s početka ovog mjeseca prednost lijeve koalicije se ponovo povećala na 5,3 postotnih poena (28,9% prema 23,6%). Tako se čini i u rezultatima ovomjesečnih preferencija koalicija da otvorena podrška stranaka desne koalicije nije pomogla povećanju njihova izbora (naprotiv, izbor HDZ-a se smanjio za 1,6 postotnih poena u odnosu na rezultate iz studenog).
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 37,7% izbora (prošli mjesec 38,1%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 11% (u odnosu na prošlomjesečnih 12%). Sada je Milan Bandić na trećem mjestu s izborom od 4,6% (prošli mjesec 3,7%), dok je predsjednik Laburista Dragutin Lesar četvrti izbor građana s 4,5% (prema 4,7% iz studenog). Premijer Milanović je i ovaj mjesec peti s izborom od 3,3% (u studenom 3,2%), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 1,5% izbora na devetom mjestu. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Mirela Holy (s 3,1% na šestom mjestu), Ruža Tomašić (s 2,9% na sedmom mjestu), Ljubo Jurčić (s 1,9% na osmom mjestu), te Vesna Pusić s 1,5% na desetom mjestu.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara jedanaesti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 32,9 posto izbora (prema 29,4% iz studenog). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 24,9 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 23,2%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,4% prema 13,8% iz studenog). Slavko Linić s izborom od 5,7 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 8,3%). Suđenje bivšem premijeru Sanaderu za aferu Fimi media i dalje ga drži visoko na ljestvici najnegativnijih hrvatskih političara (3,9%). S druge strane, Čačićevi zatvorski dani i često iskazane političke pretenzije, drže visoko na ljestvici i nekadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade i bivšeg čelnika HNS-a (1,7%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Željko Jovanović (1,3%), Nadan Vidošević (1,1%), Vesna Pusić (1,0%) i Ivo Josipović (0,9%).
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 59,6 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 76,7% građana/ki (prema 77,3% iz studenog), dok je negativan za 17,1% (prije mjesec dana 11,2%). Zoran Milanović je pozitivan za 36,7% ispitanika/ca (u studenom 31,2%), a negativan za 56,3% (u studenom 56,8%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 19,6 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je za 16,4% građana/ki (14,7% u studenom), dok je za njih 75% negativan (u studenom 73,6%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 58,6 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 45,4 posto građana/ki, a negativna za 43,3 posto. Gospođa Pusić bilježi netto pozitivan doživljaj od 2 postotna poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 51,9% građana/ki, dok je za njih 24,1% negativan. Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 27,8 postotnih poena. Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za Josipa Leku (netto pozitivan 33 postotnih poena), Slavko Linić (6,7), Branko Hrg (1,6), te Ruža Tomašić (s negativnim netto doživljajem od 6,5 postotnih poena).
U posljednjem istraživanju referendum i događaji oko referenduma najvažnija su tema proteklih mjesec dana za 48,5 posto hrvatskih građana. Slijedi već dugogodišnja tema – gospodarska kriza – s izborom od svega 11,8%. Još je samo jedan događaj zabilježio nešto češći izbor za događaj mjeseca – podjela kolone sjećanja za žrtve Vukovara s 10,1%. Slijede pet događaja s izborom između 2 i 7 posto: uhićenje Nadana Vidoševića i događaji u HGK (6,9%), prikupljanje potpisa za “referendum o ćirilici” (3,5%), sukobi oko dvojezičnih natpisa (3,1%), rasprava o promjeni Ustava ( 2,4%), plasman na Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu (2,1%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor rijeđe od 2 posto.
Vlada RH u svom dvadeset i trećem mjesecu mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 34,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 28,9%), dok vladinu politiku ne podržava 52,7 posto građana (prema 55,4% iz studenog) uz 12,9 posto neodlučnih. za svoj je rad Vlada RH dobila istu ocjenu kao i prošli mjesec (2,17). Predsjednik republike ocjenjen je s čvrstom četvorkom (3,62), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,11).
Oznake: Orah, izbori, izborne ankete, izborna istraživanja, HDZ, SDP, CroDemoskop, Fimi-media, Tomislav Karamarko
